Fleksibilni modeli rada u kratkom su vremenu iz temelja promijenili način na koji funkcioniraju organizacije i kako zaposlenici doživljavaju svoj posao. Autonomija, povjerenje i ravnoteža sve su važniji, dok poslodavci istovremeno traže načine da održe produktivnost i postignu poslovne ciljeve.
Što fleksibilnost znači u praksi, gdje su granice i kako pronaći održiv balans? O tim pitanjima razgovarali smo s predavačicama Mirakul HR Akademije – Gordanom Frgačić, Nadom Kozina, Marijom Felkel i dr. sc. Veseljkom Lovrić – koje su podijelile svoja iskustva i pogled na budućnost rada.
Fleksibilnost ne znači samo promjenu rasporeda, nego i način na koji zaposlenici doživljavaju svoj posao. Na to upozorava Nada Kozina, koja naglašava da je jednako važan rezultat rada, ali i osjećaj vezan uz njega. Zaposlenike, smatra, treba prihvatiti kao ravnopravne kreatore radnog vremena, obaveza i odgovornosti.
„Za to je potrebno da zaposlenici imaju emocionalni odnos s poslom, u konačnici, s poslodavcem. Potrebno je da prepoznaju svrhu i smisao svoga rada, da se na poslu osjećaju psihološki sigurni, da se barem minimizira mikromenadžiranje i da racionalno i emocionalno percipiraju da doprinose ne samo vlastitoj zaradi i produktivnosti organizacije nego i da njihov angažman te uspjeh organizacije imaju širu poslovnu i društvenu korist.” – ističe Kozina.
Dodatno pojašnjava da se pred našim očima događa promjena paradigme – s kolektivne na individualnu svijest, s hijerarhije na zajedništvo i s grupe na pojedinca. U tome vidi i veliku priliku za HR stručnjake: okupljati kandidate i lidere kako bi zajedno donosili odluke, poticati zaposlenike da sudjeluju u kreiranju employer branda i uvjeta rada, te razvijati partnerstvo između zaposlenika i voditelja umjesto tradicionalnog odnosa Radnik–Poslodavac.
Prema riječima Gordane Frgačić, apsolutno je moguće povezati fleksibilne modele rada s poslovnim ciljevima, ali samo ako su postavljeni jasni kriteriji i izgrađen odnos povjerenja.
“Ako organizacija ima kvalitetne ljude, nema razloga bojati se fleksibilnih modela rada. Baš naprotiv, zaposlenici koji osjećaju podršku i autonomiju obično postaju lojalniji, motiviraniji i produktivniji. Produktivnost se ne mjeri satima provedenima za stolom, već kvalitetom rezultata i doprinosom poslovnim ciljevima.” – naglašava Frgačić te dodaje da granica fleksibilnosti ne leži u samom modelu rada, već u jasno postavljenim očekivanjima i otvorenoj komunikaciji. Upravo zbog toga, ključno je ulagati u pažljivo osmišljene procese selekcije i zapošljavati ljude koji dijele vrijednosti organizacije. Tada fleksibilnost postaje alat za rast, a ne prijetnja.
Praktičnu perspektivu donosi Marija Felkel, koja naglašava da fleksibilnost nije jednako ostvariva u svim industrijama. U nekima je strogo ograničena, dok u drugima, poput tehnološkog sektora, gotovo da nema granica. Zajednički nazivnik, međutim, trebao bi biti pomak fokusa s vremena provedenog na poslu prema rezultatima koje zaposlenici ostvaruju. Kako sama kaže:
„Ovo pitanje zaista ovisi od industrije do industrije. Za sve one poslove koje je moguće raditi od kuće treba naći jedan kvalitetan balans i boravka u kompaniji i mogućnosti rada od kuće. Vrijeme fiksnog rada od-do je stvar prošlosti. Već duže vrijeme naglasak stavljamo na rezultat rada, a ne na vrijeme provedeno ‘na poslu’. Za neke tech kompanije vjerujem da niti nema granica…“ – pojašnjava Felkel.
Dok se fleksibilnost često promatra kao velika prednost, dr. sc. Veseljka Lovrić upozorava da ona ima i svoje izazove. Zaposlenici je žele zbog autonomije i boljeg balansa između privatnog i poslovnog života, dok je poslodavci nude ponajprije kako bi ostali konkurentni u „ratu za talente“.
„U današnjem svijetu fleksibilnost rada postaje ne samo ‘benefit’ nego i strateški faktor privlačenja i zadržavanja ljudi. Zaposlenici je žele zbog osjećaja veće autonomije, bolje kontrole nad kvalitetom života te uštede vremena i troškova. Poslodavci je nude pretežno kako bi u ‘ratu za talente’ ostali na pobjedničkoj strani.” – objašnjava Lovrić.
Dodaje da nam još uvijek nedostaju dugoročne studije efekata remote i hibridnog rada jer je riječ o relativno novom fenomenu. Ipak, praksa jasno pokazuje da fleksibilno okruženje može povećati zadržavanje zaposlenika i njihovu angažiranost, ali samo ako su pravila jasna i percipirana kao pravedna. Ako se, pak, nekritično preuzme model „fully remote“ bez jasnog okvira, to može dovesti do pada produktivnosti, većeg nezadovoljstva i fluktuacije zaposlenika.
„Drugim riječima, rješenje nije u ekstremima, već u traženju balansa. Hibridni rad, iako vrlo širok pojam, čini se najizglednijim okvirom rada u bliskoj budućnosti i točkom u kojoj taj balans treba tražiti. Granicu bi trebali podvući tamo gdje fleksibilni uvjeti otežavaju donošenje odluka, smanjuju dostupnost klijentima, smanjuju produktivnost i kvalitetu rada ili uzrokuju nezadovoljstvo zbog nejednakosti.” – zaključuje Lovrić, ističući da je riječ o procesu u kojem nitko ne može biti „first time right“. Potrebno je, kaže, isprobavati različite prakse na strukturiran način i mjeriti njihove učinke, kako bi se prepoznalo ono što doista funkcionira.
Zaključci stručnjakinja pokazuju da fleksibilnost više nije dodatna pogodnost, već nužan dio suvremenih modela rada. Iako donosi brojne prednosti za zaposlenike i poslodavce, ključ uspjeha leži u jasnim pravilima, međusobnom povjerenju i stalnom traženju ravnoteže između privatnih i poslovnih potreba.
Za HR stručnjake to znači kontinuirano testiranje, učenje i prilagodbu, uz spremnost da uključe zaposlenike u oblikovanje radnog okvira. Upravo u toj suradnji leži potencijal da fleksibilnost postane trajna vrijednost – alat kojim se gradi motiviranije, produktivnije i stabilnije radno okruženje.
Upravo o ovakvim izazovima detaljno se govori na Mirakul HR Akademiji, vodećem programu za razvoj HR stručnjaka u Hrvatskoj. Program okuplja predavače s bogatim iskustvom u praksi a polaznicima pruža znanja i alate kako bi se uspješno nosili s promjenama u svijetu rada. Nova generacija HR Akademije započinje 16. listopada 2025., a svi moduli održavaju se u hibridnom obliku – uživo u Zagrebu i online putem Zoom platforme.
Iskoristite promotivni period do 2. listopada i rezervirajte svoje mjesto. Više informacija i prijavni obrazac dostupni su na stranici HR Akademija.
