Telekomunikacije
Kada je u pitanju poslovni sektor, istraživanje u IT poslovnoj zajednici u Hrvatskoj, koje je nedavno proveo Combis, pokazuje da su glavni strateški ciljevi IT managera u Hrvatskoj snižavanje IT troškova (42%) i jačanje povezanosti između IT-a i poslovanja (41%), a zatim unapređenje/redizajn poslovnih procesa (39%).
Kao rezultat ulaganja telekom operatora na tržištu elektroničkih komunikacija u ukupnom iznosu većem od 2,5 milijardi kuna u prosincu 2015. u Hrvatskoj je zabilježeno oko 26% više NGA priključaka (pristupne mreže nove generacije) u odnosu na lipanj 2015., priopćili su iz HAKOM-a. Dodali su da se rast očekuje i u idućem razdoblju. Ulaganja u pristupnu mrežu omogućit će višestruko veće brzine pristupa Internetu i daljnji razvoj novih usluga.
Digitalizacija, mobilnost i sigurnost
Iako dostupnost širokopojasnog pristupa Internetu svakodnevno raste, zastupljenost je neravnomjerna, upozorili su iz HAKOM-a, dodajući kako je na kraju 2015. gustoća širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže iznosila malo više od 23%. Najveća gustoća zabilježena je u Zagrebu (31,5%), što je na razini EU prosjeka. Kako bi se smanjio digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja te potaknuo ekonomski razvoj, posebno je važno omogućiti razvoj širokopojasnog pristupa Internetu u slabije naseljenim i manje razvijenim dijelovima Hrvatske, ističu iz HAKOM-a. Na takvim područjima postoji manji poslovni interes operatora za ulaganja u moderne mreže te se Hrvatskoj nudi prilika za gradnju mreža korištenjem sredstava iz razvojnih fondova EU.
No kada su u pitanju privlačenja drugih sredstava iz EU fondova, budući da Hrvatska nije ICT proglasila vertikalnom strateškom granom industrije, tvrtke iz IT branše, koja je horizontalna potporna grana, mogu se prijavljivati samo na EU natječaje koji podupiru druge industrijske grane, upozorili su iz Hrvatske gospodarske komore.
Statistika za prosinac 2015. (Izvor: HAKOM)
- Broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj komunikacijskoj mreži: 4.415.660
- Broj korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj komunikacijskoj mreži: 1.314.654
- Ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu: 4.195.613
- Broj priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža: 986.215
- Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže: 23,02%
- Broj priključaka širokopojasnom pristupu Internetu putem pokretnih mreža: 3.209.398
- Gustoća korisnika širokopojasnog pristupa Internetu putem pokretne mreže: 74,90%
Udio telekomunikacijskog sektora (Djelatnost: J61 Telekomunikacije, NKD 2007) u BDP-u RH za 2013. godinu iznosi: 2,2 % (Izvor: Eurostat)
Prema podatcima HAKOM-a, oko 75% stanovnika u Hrvatskoj Internetu pristupa putem mobilnih telefona. S obzirom na rast korištenja mobilnog Interneta, kao i sve veće potrebe korisnika za većim brzinama prijenosa podataka, nove tehnologije poput LTE-a preduvjet su buduće umreženosti, a time i gospodarskog napretka.
Kako smo doznali iz HGK, Europska komisija objavila je indeks gospodarske i društvene digitalizacije (The Digital Economy & Society Index) za 2016. godinu. Za Hrvatsku DESI iznosi 0,42 i time se smjestila na 24. mjesto od 28 članica EU-a. Hrvatska najviše zaostaje za prosjekom EU u kategoriji pokrivenost širokopojasnim Internetom.
Razvoj telekom infrastrukture odrazio se i na ukupno ICT tržište. Ukupna vrijednost tržišta IT usluga u 2015. godini u Hrvatskoj je premašila 2 milijarde kuna, uz porast nešto veći od 5% u odnosu na 2014. godinu, rekli su nam iz hrvatskog ureda analitičke tvrtke IDC Adriatic. Vodeće vendore i dalje čine domaći sistem integratori Combis, Apis IT, IN2 Grupa i King ICT. Najveći ponuditelji na tom tržištu zabilježili su blag rast i širenje poslovanja na zemlje u regiji. Sistemska integracija, Razvoj rješenja po narudžbi te Podrška i instalacija hardvera predstavljali su najznačajnije niše u protekloj godini.
Hrvatsko tržište pakiranog softvera prema prvim, nefinaliziranim podatcima također je zabilježilo blag rast od oko 4% u prošloj godini te premašilo vrijednost isporuka od milijardu kuna. Vodeće vendore na softverskom tržištu i dalje čine globalni divovi poput Microsofta, IBM-a, Oracla i SAP-a. IDC i u 2016. godini očekuju nastavak blagog rasta isporučenih vrijednosti na oba tržišta (IT usluga i softvera).
Daljnji rast umnogome će ovisiti o praćenju brzih promjena globalne IT strukture, koju sve više određuje digitalizacija poslovnih procesa, prelazak na mobilne uređaje, ali i sigurnosna pitanja.
Stabiliziranje poslovanja IT industrije
Iako je domaće telekom tržište obilježeno višegodišnjom recesijom, regulatornim opterećenjima i povećanim naknadama za frekvencijski spektar, najveći telekom operatori bilježe stabiliziranje poslovanja.
Tako je Hrvatski Telekom ostvario prihode u iznosu od 6,92 milijarde kuna, što je za 0,2% više nego 2014. godine, kada je pad bio 1,9%. Neto dobit u 2015. godini iznosi 925 milijuna kuna. Takvi rezultati HT-a u protekloj godini mogu se zahvaliti značajnom povećanju investicija. Ukupno 1,46 milijardi kuna, odnosno 34,8 posto više nego godinu ranije, usmjereno je u tri ključna područja – razvoj mobilne i fiksne infrastrukture, povećanje kapaciteta za širokopojasni pristup Internetu te završetak IP migracije.
Vipnet je tijekom prošle godine zabilježio stabilizaciju prihoda u iznosu 371,3 milijuna eura. Konsolidirana dobit iznosi 83 milijuna eura. Samo u četvrtom kvartalu EBITDA je porasla za 53,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. I Vipnet se za svoje bolje rezultate može zahvaliti pojačanom investiranju. U 2015. godini Vipnet je investirao 72,4 milijuna eura, većinom u daljnje širenje 4G+/LTE i fiksne mreže, što je porast od 3,5% u odnosu na 2014. godinu. Osim u širenje pokrivenosti, u fiksnom segmentu Vipnet je investirao i u agregacijsku infrastrukturu te je postavljeno više od 4.000 kilometara međugradske i unutargradske optike.
Tele2 je u 2015. zabilježio istu razinu ukupnih prihoda kao i godinu ranije, uz blagi porast od 1% najvažnije komponente, prihoda od krajnjih korisnika. Tele2 je također značajno investirao u poboljšanje svoje 3G mreže, a od veljače ove godine u rad je pustio i 4G mrežu.
Optima Telekom je poslovnu 2015. završio s operativnom dobiti od 106,4 milijuna kuna, pridruživši se tako telekomima s prihodom većim od 100 milijuna kuna. Rashode su smanjili za čak 11,7%. Prihodi su povećani u svim segmentima poslovanja, osim u interkonekcijama, koje su inače u globalnom padu.
Daljnje prilagođavanje korisnicima
Sve žešću tržišnu borbu telekom operatora na hrvatskom tržištu potvrđuju novi proizvodi najvećih telekoma. Tako je HT nedavno predstavio Magenta 1, nazvavši ga jedinstvenim konceptom ponude telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj za privatne i poslovne korisnike. Novi HT-ov koncept uključuje „pouzdano tehnološko vodstvo, jednostavnost usluga te izbor ponuda kroz savjetovanje s posebno obučenim prodajnim predstavnicima“.
Za poslovne korisnike Magenta 1 Business paketi osiguravaju rješenja iz fiksnog, mobilnog i cloud svijeta na jednom mjestu uz naplatu usluga putem samo jednog računa, a u sklopu premium korisničke podrške posebno obučeni agenti su u svakom trenutku na usluzi.
-Uz Magentu 1 Business naši poslovni korisnici dobivaju flat proizvod s maksimalnim brzinama internetske veze na svojim lokacijama, na mobilnoj i fiksnoj mreži. Korisnik može biti siguran da će mu kompletna infrastruktura uvijek raditi jer dobiva smart Internet platformu koja omogućava neprekidan rad uz 4G backup. Osim toga, zaštitili smo internetsku vezu trostrukom zaštitom od računalnih napada. A da bi korisnici povećali svoju produktivnost i bili fleksibilniji u poslu, osigurali smo im Cloud Storage od čak 1 TB za pohranu podataka, tako da mogu raditi s bilo kojeg uređaja i lokacije – rekao je Saša Kramar, zadužen za poslovni segment u Hrvatskom Telekomu.
Također, HT odnedavno nudi Smart Office tarifne pakete s inovativnim uslugama i punom konvergencijom mobilne i fiksne mreže. Namijenjeni su svim poduzetnicima, bez obzira na veličinu i djelatnost, a karakterizira ih sigurnost pristupa Internetu, 4G backup i jednostavna nadogradnja novim linijama ili uslugama.
-Kontrola troškova jako je važna za poslovne korisnike, posebno u segmentu velikih poslovnih korisnika – rekli su nam iz Vipneta, dodajući kako zbog toga nude uslugu VPN privatni račun, koja omogućuje potpunu kontrolu troškova uz podjelu na poslovne i privatne troškove. -Poslovni korisnici mogu odrediti limit mjesečne potrošnje ili usluge koje smatraju poslovno opravdanima, dok se ostali troškovi tretiraju kao privatni i dolaze na privatni račun zaposlenika. Također, zaposlenici koji koriste uslugu mogu potpuno samostalno uključiti razne Privatne pakete na svom privatnom računu.
-Tele2 u poslovnom segmentu stavlja naglasak na mala i srednja poduzeća (SME) i njihove individualne potrebe kroz fleksibilna rješenja te sa širenjem IoT usluga partnerima u različitim vertikalama – rekli su nam iz Tele2, dodavši kako njihove ponude nisu generičke i unaprijed zacrtane, nego se temelje na individualnom pristupu i vrlo su fleksibilni kako bi mogli odgovoriti na specifične potrebe svakog poduzetnika.
-Takav individualni pristup je na našem tržištu do sada bio rezerviran samo za veće tvrtke, a mi to sada planiramo ponuditi i SME sektoru – dodali su iz Tele2.
Digitalna ekonomija sve zahtjevniji izazov i za telekom operatore
Građani Hrvatske otvoreni za sve prednosti digitalne ekonomije (online bankinga, kupovine putem mobilnih uređaja…), ali su i svjesni svih rizika koje ona donosi i spremni su štititi svoje osobne podatke, jedan je od zaključaka nedavne konferencije Combis Day.
Prema nedavno objavljenom The Digital Economy & Society Indexu (DESI), u Hrvatskoj 47% stanovništva koristi usluge internetskog bankarstva. To se podudara i s podatcima koji su prikupljeni u istraživanju o povjerenju u digitalnu ekonomiju, gdje je 46,5% ispitanika izjavilo kako koristi usluge internetskog bankarstva. No, u usporedbi s EU, u kojoj 57% stanovništva koristiti internetsko bankarstvo, još smo uvijek ispod prosjeka.
Istodobno, više od tri četvrtine ispitanika (78,1%) kupuje na Internetu i plaća račune putem internetskog bankarstva (76,6%). Upravo je stalna dostupnost glavni razlog zašto se većina ispitanika (71,8%) odlučilo koristiti internetskim bankarstvom.
Više od polovice ispitanih (54,7%) ima na svom pametnom telefonu instaliranu neku aplikaciju za kupovinu na Internetu. No, ipak se mobilni telefon najčešće koristi za plaćanje parkirne ili vozne karte (56,8%) te proizvoda (31,3%) u online trgovini. Velik broj građana (75,4%) kupuje putem Interneta i to kod domaćih web trgovaca, a pri tome najčešće odabiru mogućnost kartičnog plaćanja na rate (29%).
FinTech poduzeća sve veća prijetnja bankama
U izvješću Blurred Lines: How FinTech is shaping Financial services, analitičke tvrtke PwC, koje razmatra uzlet novih tehnologija u financijskim uslugama, otkriva se da u 95% banaka smatraju da postoji rizik od gubitka dijela poslovanja zbog samostalnih poduzeća za razvoj financijske tehnologije.
Istraživanje je pokazalo da su bankarstvo i sektor plaćanja pod najvećim pritiskom od FinTech poduzeća. Ispitanici iz sektora prijenosa sredstava i plaćanja predviđaju da bi u sljedećih pet godina mogli izgubiti do 28% udjela na tržištu, a bankari predviđaju da bi mogli izgubiti 24% udjela zbog FinTech poduzeća. Na području upravljanja imovinom ta je brojka 22%, a u osiguranju 21%.
Već sad imamo prilike svjedočiti velikom broju alternativnih načina plaćanja, poput Apple Pay-a, Google Wallet-a/Android Pay-a ili PayPal-a. Broj i korištenje takvih načina plaćanja rast će kako raste Internet trgovina. Rastom broja pametnih telefona, sve će se više takvih načina plaćanja naći i na pametnim telefonima te će se koristiti ne samo za kupovinu putem Interneta, već i za plaćanja u trgovinama putem NFC-a, pametnih satova i narukvica ili sličnih tehnologija. U takvoj situaciji bankama ne preostaje ništa drugo nego prilagođavanje digitalizaciji poslovanja prema klijentima. Napredak tehnologije nastavit će diktirati način na koji ćemo svi poslovati u budućnosti. U tom je smislu Hypo Group Alpe Adria pokrenula projekt modernizacije svoje digitalne ponude u svim svojim bankama u regiji, kažu iz Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., naglašavajući kako će razvijati proizvode i usluge koji će izravno pokrivati svakodnevne potrebe klijenata, pri čemu će glavni naglasak biti na digitalizaciji.
-Budućnost bankarstva oblikovat će oni koji daju najbolju digitalnu ponudu – to je ono područje na koje ćemo moramo fokusirati svoja ulaganja. S obzirom na to da 91% ljudi mobitel drži nadohvat ruke u bilo koje doba dana i noći, logično je zaključiti kako će za upravljanje financijama češće koristiti svoj mobitel nego ijedan drugi tradicionalni kanal. Iz tog razloga mobitel se nameće kao ključni kanal za učinkovitiju komunikaciju s klijentima – navode iz Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., uz poruku da je mobilno bankarstvo poslovnica 21. stoljeća.
-Mobilno bankarstvo je u općenito u velikom rastu u posljednje četiri godine, tijekom kojih dolazi do prodiranja pametnih telefona među sve korisničke sfere. Sukladno tome i Hypo banka bilježi veliki rast mobilnog bankarstva te smo 2015. zaključili s 25.000 korisnika (više od 10.000 novih). Internetsko bankarstvo – više od 7.000 novih korisnika i ukupno više od 72.000 korisnika – zaključuju iz Hypo Alpe-Adria banke.
U Erste & Steiermärkische Bank d.d. smatraju kako će u budućnosti klijenti moći birati među nizom mobilnih aplikacija koje će nuditi banke, a Internet će postati osnovni komunikacijski kanal. Dodaju kako će mobilne aplikacije postati asistenti klijentu pri svakoj akciji ili transakciji.
-Sve veći broj proizvoda zbog kojih su korisnici tradicionalno morali dolaziti u poslovnice banke potpuno se ili bar djelomično seli u digitalni svijet – sva plaćanja, oročavanja depozita, kreditne kartice, krediti i sl. Sve je to već dostupno kroz internetsko i/ili mobilno bankarstvo barem jednim svojim dijelom, a tendencija je da se taj trend i nastavi – rekli su nam iz RBA.
Upozoravaju pri tome da korisnici sve više žele proizvode odmah, u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, što stavlja dodatne izazove pred banku, posebno u smislu sigurnosti. Zbog toga RBA kontinuirano radi na uvođenju najnovijih standarda sigurnosti.
-PBZ klijentima svojom digitalnom ponudom usluga omogućuje provođenje financijskih i nefinancijskih transakcija koje klijentima štede novac i vrijeme. Zahvaljujući brzom, jednostavnom i sigurnom korištenju aplikacija direktnog bankarstva, broj korisnika kontinuirano se povećava te imamo preko 300.000 korisnika internetskog bankarstva i 180.000 mobilnog bankarstva – rekli su nam iz te banke i dodali kako je e-bankarstvo PBZ-a implementirano s najvišim sigurnosnim standardima.
Prošle godine PBZ grupa uvela je i beskontaktno plaćanja mobilnim telefonom kroz PBZ Wave2Pay uslugu, koja koristi najmoderniju tehnologiju beskontaktnog plaćanja mobilnim telefonom. Mreža prodajnih mjesta koja omogućavaju beskontaktno plaćanje kontinuirano se povećava novim prodajnim mjestima, a već sada udio beskontaktnih transakcija u ukupnom broja transakcija napravljenih PBZ Visa Inspire karticom tekućeg računa iznosi više od 21%.
Novi flagship modeli pametnih telefona
LG G5
Zaslon LG G5-ice je 5.3-inčni always on IPS LCD zaslon u Quad HD rezoluciji, a u stanju je na isključenom zaslonu prikazivati informacije o vremenu te propuštenim obavijestima po uzoru na Motoroline Moto modele. Pokreće ga novi četverojezgreni Snapdragon 820 takta 2.1 GHz s 4 GB RAM-a i 32 GB proširivog podatkovnog prostora.
Huawei MateBook
Mate Book je tzv. hibrid, odnosno 2u1 laptop koji se može koristiti i kao tablet. Huawei MateBook ima metalno kućište i impresivan dizajn. Teži samo 640 grama, tanak je 6,9 milimetara, a ima i skener otiska prsta. Baterija je kapaciteta 4430 mAh, a Huawei se pohvalio kako može izdržati 10 sati rada. Ekran je dijagonale 12 inča s rezolucijom 2160×1440.
Samsung Galaxy S7 Edge
Novi flagship model Samsunga ima zaslon od 5,5 inča, proizveden je od zrakoplovnog aluminija i stakla, iznimno je otporan na prašinu i vodu do dubine od 1,5 metara. Odlikuje ga i prva Dual Pixel kamera, zaslon dijagonale 5,1 inča sa značajkom stalne uključenosti (Always On). Baterija se puni do maksimuma za 90 minuta, a kapacitet od 3000 mAh omogućuje cjelodnevno korištenje mobilnog uređaja. Samsung Galaxy S7 podržava SD kartice do čak 200 GB, što će zadovoljiti i multimedijski najzahtjevnije korisnike.
Huawei P9
Huawei P9 dolazi s Kirin 955 procesorom uparenim s Mali-T880 MP4 GPU, 4 GB radne memorije te 64 GB interne pohrane. Za ekran se navodi dijagonala od 5.2 inča, a navodno će biti FHD rezolucije. Ima prednju kameru od 8 MP te stražnju od 13 MP.
HTC 10
Predstavljanje novog HTC-ovog flagshipa najavljeno je za sredinu travnja. Prema do sada dostupnim podatcima, HTC 10 će imati Qualcomm Snapdragon 820 procesor, 4 GB radne memorije, 32 GB proširive interne pohrane, 12 MP stražnju te 5 MP prednju kameru te 5.1-inčni QHD AMOLED ekran.
