Moderne tvrtke sve više shvaćaju vrijednost koja se krije u masovnim setovima podataka koje kroz svoje poslovanje generiraju: podatci iz IT odjela, proizvodnih odjela, raznih senzora i podataka koje stvaraju strojevi… Na te potrebe vrlo brzo reagiraju proizvođači softvera, nudeći skalabilna, hiperkonvergentna i elastična rješenja u oblacima, koja počinju sve više koristiti umjetnu inteligenciju.
Nedavno je u fokus javnosti dospjela usporedba neto i bruto plaća IT sektora u Hrvatskoj i nekim zemljama okruženja. Porazna je činjenica kako je Hrvatska u toj usporedbi bila najnekonkurentnija zemlja, s najvećim davanjima na plaću. Oglasili su se i ministar gospodarstva Panenić, ali i financija, Marić, s izjavama koje nisu pretjerano precizne, ali ulijevaju optimizam: jednom je namjera ojačati IT sektor, a drugi smatra da se na neke činjenice ne smije ostati gluh. Koliko će se te blagonaklone izjave transformirati u konkretne korake prema poboljšanju, ostaje vidjeti, ali iz Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) najavljuju kako će se nastaviti truditi da se one čim prije realiziraju.
Hrvatska industrija softvera pred reformama: CISEx o strategiji razvoja ICT-a kao izvozno orijentiranog sektora
Kako bi postala konkurentna na globalnom tržištu i smanjila odljev radne snage, koji je posebno izražen u ICT sektoru, Hrvatska mora donijeti jasnu strategiju razvoja ICT-a, konkretne mjere i akcijske planove.
-Poznato je da su Bugarska i Rumunjska napravile veliki napredak u ovoj djelatnosti, no on nije došao sam od sebe niti preko noći. Rumunjska ima Strategiju razvoja ICT djelatnosti već više od dva desetljeća te je redovito revidira, a prepoznali su značaj ove industrije još davne 2001. godine, kao i sve njene probleme. Rumunjska također ima problema s nedostatkom kadrova i emigracijom (prosječne plaće niže nego u Hrvatskoj), pa su stoga odlučili poticati ostanak ICT stručnjaka kako bi se razvijala ta grana i ukinuli porez na dohodak za ICT djelatnike. Danas imaju preko 97.000 ICT zaposlenih stručnjaka i velike ICT tvrtke s po nekoliko tisuća zaposlenika – smatra Tajana Barančić, članica upravnog odbora CISEx-a i dodaje: -Kad bi Hrvatska uvela poreznu olakšicu poput Rumunjske, za ukupni trošak plaće od 30.795 kn, što danas iznosi 15.000 kn neto, radnik bi dobio 21.021 kn neto plaću. Ukupna davanja tako bi iznosila 46,5% pa bi poslodavci mogli ponuditi veće neto plaće, čime bi se radikalno smanjilo i iseljavanje naših stručnjaka te pospješio rast ove progresivne industrije.
Osijek Software City: softverski brand kao zamašnjak razvoja slavonske metropole
Bilo kakav sustavni pregled hrvatske industrije softvera ne može biti potpun bez spomena grada Osijeka. Za to je zaslužan projekt Osijek Software City. Pokrenut 2012., da bi već sljedeće godine postao formalnom udrugom, OSC okuplja niz informatičkih tvrtaka koje ili uspješno posluju na međunarodnom tržištu, ili su na dobrom putu prema tom cilju, a dominiraju svojim nišama, zapošljavaju stručnjake, proizvode kvalitetan softver… Kroz više aktivnosti nastoji se potaknuti ljude svih uzrasta i zanimanja da sami porade na svom obrazovanju za one IT grane u kojima bi se najlakše mogli zaposliti.
Jedan od većih problema u tim nastojanjima jest raskorak između sadržaja formalnih školskih programa i stvarnih potreba tržišta rada. U skladu s tim, većina aktivnosti unutar udruge posvećena je edukaciji developera, dizajnera, testera, sustav administratora, projekt managera i ostalih zanimanja unutar IT sektora. Aktivnosti obuhvaćaju Code Camp, Software Starup Academiju, Sat kodiranja, Design Talks… O dobrom glasu koji se daleko čuje svjedoči i činjenica da se s članovima udruge u Osijeku sastao i britanski princ Charles, prilikom svog nedavnog posjeta Hrvatskoj.
Baze podataka i business Intelligence u 2016.: još dublji uvidi i više automatizma u poslovnoj analitici
Moderne tvrtke sve više shvaćaju vrijednost koja se krije u masovnim setovima podataka koje kroz svoje poslovanje generiraju: podatci iz IT odjela, proizvodnih odjela, raznih senzora i podataka koje stvaraju strojevi… Na te potrebe vrlo brzo reagiraju proizvođači softvera, nudeći skalabilna, hiperkonvergentna i elastična rješenja u oblacima, koja počinju sve više koristiti umjetnu inteligenciju. Sve te mogućnosti ruše mnoge dosadašnje računalne paradigme, prije svega odnos performansi i cijene. Zato mnogi u sektoru očekuju ove godine vidjeti pregršt inovacija. Na djelu su već kreativna spajanja (SAP + HP, Microsoft + Salesforce), sve više analitike dostupno je u ‘samoposlužnom’ obliku (self-service business analytics), koji omogućava poslovnim korisnicima pristup i upotrebu podataka kao pomoć pri odlučivanju, čak i ako nemaju potrebne kvalifikacije za njihovu statističku obradu. U tome im pomažu i sve kvalitetnije vizualizacije koje se odmiču od redaka i tabličnih prikaza i korištenjem grafičkih elemenata podupiru preglednost i olakšavaju donositeljima odluka analizu velikih setova podataka.
Iznimnu važnost vizualizacije za uspješnost implementacije BI rješenja naglašava i Hrvoje Smolić, direktor tvrtke Qualia, čije se BusinessQ ‘samoposlužno’ BI rješenje može pohvaliti vizualno atraktivnim sučeljem, ali i snažnim mogućnostima koje skriva ‘ispod haube’.
-Najčešće procjene govore da čak oko 80% BI projekata nije označeno uspješnima. Ne slažu se svi koji su glavni razlozi toj vrlo negativnoj ocjeni koja, naravno, negativno utječe i na cjelokupnu percepciju BI projekata općenito. Postoji jedan suptilniji i često zanemarivan razlog. Svaki BI projekt mora imati i vizualnog eksperta. Nažalost, danas vrlo rijetko možete naći IT tvrtke koje vode brigu o vizualizaciji podataka. Možete izgraditi tehnički savršen IT posao oko BI projekta – no na kraju dana, ukoliko management ne razumije informaciju prikazanu na izvještaju ili nadzornoj ploči – cijeli projekt bio je uzalud. Mnoge IT tvrtke ne shvaćaju da je prava inteligencija unutar ljudskih bića, a ne unutar softvera. Projekti se moraju prilagoditi ljudskim bićima i njihovoj percepciji. Vizualizacija podataka ugrađena je u ljudski DNA i preko 70% receptora našega tijela je u očima. Od podataka pa do izvještaja, ljudi uključeni u projekt uglavnom su jednostavno IT orijentirani, i to je jedan od velikih problema BI danas. Bez ispravne vizualizacije i prezentacije podataka, korisnici će zapeti na golim podatcima i trošit će sate pokušavajući ih razumjeti, ili još gore, bit će im prezentirane loše vizualizacije koje navode na krive zaključke – komentira Smolić.
Još jedan trend koji je uočljiv u BI sektoru jest pad cijena, što omogućava malim i srednjim biznisima uključivanje u Big Data igru, te se za donošenje svojih odluka više ne moraju služiti Excel tablicama, nego mogu analitički ocijeniti svoje prodajne i marketinške procese.
Kratki vodič kroz proces implementacije poslovnog softvera
Implementacija softvera u poslovanje, posebno ERP rješenja, poznata je po probijanju rokova i budžeta. Nije rijetkost ni da nakon višemjesečnog, mukotrpnog procesa stvari uopće ne funkcioniraju kako bi trebale. Najbolji put za izbjeći takav scenarij je kombinacija učenja iz tuđih iskustava, odabira kvalitetne tvrtke koja će odraditi posao, odabira metodologije koja će najbolje funkcionirati unutar tvrtke koja prolazi kroz proces implementacije… Univerzalnog rješenja, nažalost, još uvijek nema. Ali postoje smjernice uz koje je moguće sagledati širu sliku, vidjeti koje izazove skriva implementacija, dobro se pripremiti i maksimalno povećati šanse za uspjeh. One se mogu pronaći u ovih šest faza implementacije softvera:
Faza 1: Analiza i planiranje – Prvi stadij implementacije može potrajati (ugrubo) oko četiri tjedna. Glavni je cilj ove faze upoznati implementacijski tim s tvrtkom i njenim procesima. Analiza kreće s prodajnim ciklusom, nastavlja se analizom postprodajnog procesa, te se na temelju dobivenih inputa sastavlja plan implementacije. U analizu je uključeno i sagledavanje organizacijske strukture, odjela, proizvodnih linija… Potrebno je podijeliti poslovanje po procesima. U ovoj fazi važno je sastaviti kvalitetan projektni tim, odraditi intervjue s ključnim osobama, dokumentirati ključne procese i potrebe, identificirati potencijalne zamke, rizike i rješenja, te posložiti plan implementacije.
Faza 2: Dizajn i konfiguracija – U drugom koraku cilj je dobivene inpute konfigurirati u sustav koji će pružiti maksimalne koristi i osigurati povrat investicije za tvrtku. Implementacijski tim u suradnji s projektnim timom tvrtke radi na osmišljavanju potencijalnih mogućnosti postavljanja sustava koje će poslužiti kao temelj daljnjem razvoju. Potrebno je analizirati dokumentaciju koju tvrtka prikuplja i podatke koje na temelju njih kreira, proći scenarije pojedinih poslovnih operacija, postaviti inicijalnu konfiguraciju novog sustava, izraditi prototip, definirati korisničke uloge, i na kraju sistemske procedure za svaku funkciju unutar sustava putem kojih će se osigurati konzistentna upotreba sustava.
Faza 3: Razvoj sustava – Programiranje ne počinje prilikom tipkanja koda. Ono kreće pronalaženjem rješenja za uočene potrebe. Prvo riješi problem, onda piši kod, stara je programerska uzrečica koju valja slijediti ako se želi uštedjeti vrijeme i energija. Zato je programiranje tek u trećoj fazi, nakon analize i dokumentiranja procesa. U ovoj je fazi potrebno misliti na posebnosti tvrtke, ostaviti mogućnost kasnije nadogradnje, prilagodbe specifičnostima poslovnih procesa. Nakon toga potrebno je softversko rješenje testirati simulacijom u ‘live’ okruženju, te istovremeno razviti trening za one koji će softver koristiti.
Faza 4: Testiranje – U ovoj fazi potrebno se uvjeriti kako funkcionalnosti sustava odgovaraju postavljenim zahtjevima. Ovdje počinje naprezanje i eventualno ‘kidanje’ softvera. Istovremeno se obučavaju korisnici za korištenje, obično u zaštićenom okruženju s testnim podatcima. Ne postoji stroga granica između faza razvoja i testiranja, obično će se podudarati i jedna drugu nadopunjavati.
Faza 5: Pokretanje – Uporaba novog sustava kreće u ovoj fazi. Do njenog kraja cijela je tvrtka prebačena na novi softver koji generira i ‘barata’ novim podatcima. Trening korisnika sustava koji je započet u fazi razvoja nastavlja se i u ovoj fazi, sve dok svi oni koji se novim sustavom služe nisu komotni u novom okruženju.
Faza 6: Kontinuirana podrška – Korištenje novog softvera zahtijeva kontinuiranu optimizaciju procesa. Ponekad se dogodi da se neke funkcionalnosti dodaju naknadno, a korisnici tijekom rada u novom sustavu mogu pronaći nove načine obavljanja standardnih funkcija. Baš kao i sa svakim softverom, u početku se koriste samo osnovni alati, ali s vremenom, kako otkrivate sve više mogućnosti, javljaju se sve složenije situacije. Upravo zato je nužno predvidjeti procedure pružanja podrške, prijenosa znanja na nove zaposlenike te potrebne IT resurse za te zadatke.
Izdavanje računa s weba za male poduzetnike
Izdavanje računa često zadaje glavobolju malim poduzetnicima. Srećom po njih, postoje kvalitetna, jeftina, u nekim slučajevima i besplatna rješenja koja taj posao pojednostavljuju. U nastavku donosimo pet domaćih rješenja za online ispisivanje, slanje i skladištenje računa, s još ponekim korisnim funkcionalnostima: Solo – Koristi se kroz browser, nudi mnoge funkcionalnosti, uključujući fiskalizaciju, višejezičnost, praćenje statusa računa, bazu klijenata, a najbolje je što je besplatan u slučaju izdavanja do 3 računa mjesečno. Naplatna verzija s punom funkcionalnošću dolazi po cijeni od 49 kuna mjesečno. Više: www.solo.com.hr Mali Ured – Cloud servis osječkog BetaWarea za izdavanje ponuda, računa, otpremnica, te evidencije o putnim i radnim nalozima. Namijenjen je malim tvrtkama, obrtnicima, freelancerima, odvjetničkim uredima, udrugama i sportskima društvima. Radi svakodnevni backup podataka, prati poslovanje, evidentira kupce, prati dospjele račune koji su izvan valute, generira izvješća, sprema PDF kopije računa, upravlja proizvodima, fiskalizira račune i još mnogo toga. Dolazi u dva paketa, osnovni po 39 i plus paket po 59 kuna mjesečno. Više: www.maliured.com Račun.hr – Online aplikacija racun.hr namijenjena je svim poslovnim subjektima koji imaju potrebe za izradom ponuda, predračuna, računa ili pak vođenjem robnog knjigovodstva, bilo da su u sustavu PDV–a ili nisu, i bilo da su obveznici fiskalizacije ili ne. Dolazi u 3 paketa: Mini (59 kn/mjesečno), Midi (79 kn/mjesečno) i Maxi (99 kn/mjesečno). Više: www.racun.hr E-Poslovanje – kao i ostala rješenja, i E-Poslovanje korist se kroz browser, dostupno je 24 sata dnevno, a kroz turistički modul nudi posebne funkcionalnosti za subjekte koji se bave turizmom, poput vouchera, izračuna boravišne pristojbe i obračun cijene smještaja. Više: www.e-poslovanje.hr Fis Office – Ne zahtijeva unaprijed definiran i učitan cjenik, te je zbog toga pogodna za djelatnosti koje nude netipizirane usluge i proizvode, a stavke računa trebaju detaljnije opisivati: odvjetnici, arhitekti, geodeti, zdravstveni djelatnici (stomatolozi i privatne prakse), prevoditelji, hosteli, turističke agencije, građevinski obrti, stolarije, autoškole…). Probni mjesec je besplatan, a pretplatu je moguće platiti mjesečno (49 kuna), polugodišnje (245 kuna) ili godišnje (490 kuna). Više: www.fisoffice.hr
EU fondovi: prilike za implementaciju informatike u poslovanje
U trenutnom proračunskom razdoblju (2014.-2020.) Hrvatskoj je kroz fondove kohezijske politike dostupno više od osam milijardi eura. Informatičke i komunikacijske tehnologije dio su strategije Europa 2020, posebno se ističu u inicijativi Digitalna agenda za Europu, a gotovo svaki projekt može predvidjeti korištenje IT rješenja u svojoj provedbi. Prošle je godine s ciljem poticanja uvođenja novih i/ili poboljšanja postojećih IT rješenja proveden natječaj za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u malim i srednjim poduzećima i kroz njega je financirano 19 malih i srednjih poduzetnika. EU sufinanciranje u tom je pozivu iznosilo do 90%, a pojedinačne potpore kretale su se u rasponu od 100.000 do 1.500.000 kuna. Uskoro se očekuje i drugi krug natječaja, a uvjeti će biti poznati po raspisivanju. Sredstva za poduzetnike bit će dostupna iz različitih izvora te je potrebno pratiti specijalizirane kanale putem kojih će se moći doznati više o natječajima kada budu objavljeni. Dobra polazišna točka je središnji portal za informacije o europskim strukturnim i investicijskim fondovima www.strukturnifondovi.hr.
Online plaćanje: jednostavnost i sigurnost na prvom mjestu
Mobitel je postao središte svih interakcija, ne samo u privatnom, nego i u poslovnom okruženju. Zato se trgovina i financijske institucije sve više okreću mobilnoj platformi kao primarnom kanalu prema krajnjim klijentima. Danas se plaćanje mobilnim uređajima oslanja na već postojeću provjerenu tehnologiju prihvata beskontaktnih kartica, koje postaju sve zastupljenije i na našem tržištu. Tome svakako ide u prilog činjenica da velike kartične kuće, koje na globalnoj razini definiraju standarde za prihvat platnih kartica, svojim partnerima, odnosno bankama, izdavateljima kartica i prihvatiteljima (u našoj regiji mahom vlasnicima POS uređaja i prihvatne mreže), kroz svoje regulative, tzv. mandate, globalno nalažu da u određenom razdoblju moraju omogućiti prihvat beskontaktnih kartica na svojim prihvatnim uređajima, odnosno popularnim POS-ovima. S druge strane, broj izdanih beskontaktnih kartica u stalnom je uzlaznom trendu, pa je tako u 2014. na globalnoj razini zabilježen porast od preko 35 posto u broju izdanih kartica s opcijom beskontaktnog plaćanja s ukupno izdanih više od 600 milijuna novih kartica u samo jednoj godini.
Jedan od najpoznatijih primjera današnjice je Apple sa svojim platnim servisom ApplePay. Ovaj servis omogućava korisnicima novih iPhone modela plaćanje na svim prodajnim mjestima u SAD-u koja prihvaćaju beskontaktne kartice, upotrebom NFC beskontaktnog sučelja. Europa, koja je po zastupljenosti pametnih telefona ipak naklonjenija Android platformi (oko 85 posto svih pametnih telefona koristi Android OS), nimalo ne zaostaje u tom pogledu. Vidljivo je to iz brojnih nadolazećih projekata mobilnih plaćanja koji se oslanjaju na HCE (Host Card Emulation) svojstvo pametnih telefona na Android platformi, upotrebom beskontaktne funkcije, odnosno već spomenutog NFC-a. Za razliku od Apple Paya, koji je servis kontroliran od strane Applea, HCE opcija na Android platformi omogućava bankama, odnosno izdavateljima platnih kartica, da svaka za sebe samostalno uvede mogućnost plaćanja na pametnom telefonu kroz svoju aplikaciju.
Customer Experience Management (CEM) sustavi: važna karika u razvoju kvalitetnih odnosa s klijentima
U slučaju komunikacije prema tvrtkama koje rade s velikim brojem klijenata, sigurno ćemo u većini slučajeva prvo dobiti pozivni centar. Cilj svakog pozivnog centra je pružiti kvalitetnu uslugu unutar definiranog budžeta, a pozivni centri predstavljaju centralna mjesta komunikacije između tvrtaka i njihovih klijenata. Paralelno s razvojem kontakt centara, razvija se i industrija CRM (Customer Relationship Management) rješenja. Ugrubo gledano, kontakt centri stavili su naglasak na procesiranje komunikacije s klijentima ili potencijalnim klijetima, dok CRM stavlja naglasak na poslovnu obradu klijenata ili potencijalnih klijenata. Obično se u praksi mogu susreći implementacije u kojima se ova dva rješenja međusobno povezuju putem specijaliziranih, ali i ograničenih sučelja. Okretanjem tvrtaka prema klijentima dolazi se do spoznaje da funkcionalnosti i kontakt centra i CRM-a imaju velik utjecaj na poslovanje, stoga na tržištu danas imamo sve više rješenja koja unutar jednog proizvoda objedinjavaju funkcionalnosti oba. Takva rješenja nazivamo CEM (Customer Experience Management) rješenjima. Cilj ove nove grupe rješenja je adekvatno upravljanje komunikacijom sa zadaćom zadržavanja postojećih klijenata, ali i akvizicijom novih.
Vodeća hrvatska specijalizirana IT rješenja
Hrvatska industrija softvera jedna je od onih koji iz godine u godinu bilježi rast. Raste njena izvozna komponenta, ali i prodaja na domaćem tržištu. Analitičari IDC Adriaticsa procjenjuju kako će ove i naredne tri godine hrvatsko tržište IT usluga porasti za čak 100 milijuna eura. Motori rasta su prelazak hrvatskih tvrtaka na usluge u oblacima, veća integracija mobilnih tehnologija, ulaganja u društvene mreže, IT sigurnost, obrazovanje…
-Tvrtke neovisno o području u kojem posluju u ponuditelju IT poslovnih rješenja vide značajnu pomoć u ostvarivanju strateških prednosti i kontinuirane inovativnosti – kaže Danijela Filipović, voditeljica marketinga i komunikacija tvrtke Comping, koja se bavi izradom i integracijom CRM rješenja, prediktivne analitike, profitabilnosti pa do niza rješenja iz domene bankarstva kao što su Core banking, Upravljanje riznicom, SEPA (Single Payments Euro Area). Riječ je o područjima koja imaju za cilj unaprjeđenje poslovnih ciljeva subjekata; od optimiziranja financijskog upravljanja uz istovremeno ispunjavanje zahtjeva poslovanja, alociranja talenata i sposobnosti u cilju fokusiranja na temeljne kompetencije, podrške većoj poslovnoj agilnosti i operativnoj nadmoći, pa sve do implementacije strateških promjena.
ERP + MS Office u Galebu
Među uspješne hrvatske implementacije ubraja se i primjer implementacije Microsoft Dynamics Navisiona u tvrtki Galeb iz Omiša, koji je odradila tvrtka IN2. Navision je ERP rješenje koje cjelokupno poslovanje povezuje u jedinstveni sustav, koji je vizualno i funkcionalno povezan s aplikacijom MS Office. Integriranjem poslovanja Galeba omogućeno je bolje praćenje podataka i poslovanja. Korisnik sada na raspolaganju ima brojne podatke iz proizvodnog i prodajnog procesa, koji se analiziraju radi boljeg planiranja i upravljanja.
Dronovi nadziru poljoprivredne površine
Primjer tvrtke okrenute budućnosti je i osječko Žito, za koje je IN2 nedavno razvio softversko rješenje za nadzor poljoprivrednih površina dronovima. Zahvaljujući tom rješenju, sada se puno jednostavnije i modernije može nadzirati uspješnost poljoprivrednih kultura te donositi odluke na temelju prikupljenih podataka.
-Po pitanju implementacije informatičkih rješenja u poslovanje najagilniji su sektori koji razumiju tehnologiju i koji zapravo ne mogu funkcionirati bez informatičkih rješenja. To su banke, osiguranja i telekomi. Dodatno, oni i imaju sredstva koja mogu uložiti u informacijske tehnologije – kaže Tanja Jurić Klarić, voditeljica korporativnih komunikacija tvrtke IN2.
Dobra praksa sigurne i ugodne autentifikacije korisnika
U online bankarstvu sigurnost je glavna briga korisnika i ima velik utjecaj na odabir korištenja takvih usluga. Jedno od Gartnerovih istraživanja pokazalo je kako će čak 20% korisnika odustati od bilo kakvih online bankarskih transakcija zbog sumnje u sigurnost. Autentifikacijski server Aseba SxS nudi dvofaktorsku autentifikaciju dizajniranu da zadovolji sve potrebe tvrtke, ali i regulatornih tijela, uz maksimalno pojednostavljenje korisničkog iskustva, najvišu razinu sigurnosti i najniže troškove za čitav niz kanala, uključujući telefonski i promet preko Interneta. Kako klijenti banaka za autentifikaciju transakcija i drugih interakcija na daljinu koriste vlastite mobilne telefone, banke ne moraju vršiti ulaganja u kupovinu i distribuciju osobnih čitača kartica za svakog krajnjeg korisnika. Pošto klijenti banaka za aktivnosti na Internetu, te telefonsko i mobilno bankarstvo koriste isti uređaj, banka ima mogućnost vrlo brzo zaštititi većinu transakcija koje se obavljaju na daljinu, od online zlouporaba (uključujući phishing, pharming i man-in-the-middle napade).
