Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Pojednostavljenje regulatornog okvira za poduzetništvo

Pojednostavljenje regulatornog okvira za poduzetništvo

Poduzetnički kapacitet države određen je kombinacijama poduzetničkog djelovanja koje se sastoji od broja pokrenutih poslovnih pothvata, broja onih koji od samozaposlenih postaju poslodavci, udjela poslovnih pothvata u gospodarstvu i udjela poduzetnih zaposlenika. Unatoč kontinuiranim naporima u razvoj poduzetničkih potpornih institucija, Hrvatska je i dalje na samom začelju poduzetničkih kapaciteta.

Komore, poduzetnički centri, tehnološki parkovi, poduzetničke zone, razvojne agencije, inkubatori i akceleratori zajednički su logistički napori za poticanje poduzetništva pod zajedničkim nazivom poduzetničke potporne institucije. U Hrvatskoj je tako otvoreno preko 400 poduzetničkih zona, a sve nastoje pružiti logističku podršku poduzetnicima. Brojkom puno, ali provedbom možda nedovoljno, pokazuju rezultati mjerenja poduzetničkog kapaciteta zemlje.

Ocjena kvalitete poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj (GEM)

Prema ovome poznatom svjetskom istraživanju (Global Entrepreneurship Monitor, GEM) koji poduzetničke kapacitete mjeri već 17 godina, Hrvatska je opet na začelju. Poduzetnički kapacitet države određen je kombinacijama poduzetničkog djelovanja koje se sastoji od broja pokrenutih poslovnih pothvata, broja onih koji od samozaposlenih postaju poslodavci, udjela poslovnih pothvata u gospodarstvu i udjela poduzetnih zaposlenika. Istraživanje je pokazalo da smo na 56. mjestu od 60 zemalja u prepoznavanju poslovnih prilika, a 7,7 posto nam je prošlogodišnja poduzetnička aktivnost mjerena pokretanjem novih poslovnih pothvata. Poražavajući je podatak i da imamo poduzetnike koji u jednakom omjeru ulaze u poduzetnički pothvat zbog prilike, koliko i zbog – nužde, budući da je u najrazvijenijim državama taj omjer pet, šest puta veći u korist poduzetnika koji uočavaju poslovne prilike. Na samom smo dnu prema količini poduzeća starijih od 3,5 godine (57. mjesto), a dokazano je i da se zaposlenike ne potiče na poduzetničke aktivnosti unutar tvrtaka. Nešto bolje stojimo prema razini inovativnosti (48. mjesto), a na 27. mjestu smo u percepciji poduzetništva kao dobre karijerne prilike.

Kako poboljšati poduzetnički ekosustav u Hrvatskoj?

Za mišljenje o tome kako poboljšati poduzetnički ekosustav u Hrvatskoj, pitali smo prof.dr.sc. Slavicu Singer, članicu Nacionalnog vijeća za konkurentnost i predsjednicu Upravnog odbora CEPOR-a, voditeljicu GEM nacionalnog tima za Hrvatsku.

-GEM istraživanje godinama upozorava na iste slabosti poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj, a to su neodgovarajuće Vladine politike prema regulatornom okviru unutar kojeg djeluju poduzeća, nedjelotvorna suradnja između istraživačke zajednice i poslovnog sektora, obrazovni sektor (posebno na razini primarnog i sekundarnog obrazovanja) koji ne doprinosi jačanju poduzetničkih kompetencija mladih ljudi. Po ovim komponentama poduzetničkog ekosustava, Hrvatska je na zadnjem mjestu u usporedbi sa zemljama Europske unije koje su u 2015. godini sudjelovale u GEM istraživanju – ističe Singer.

-Neodgovarajuće Vladine politike prema regulatornom okviru govore o tome da nema političke volje da se regulatorni okvir pojednostavi. Zašto se ne može smanjiti broj procedura i dozvola, te skratiti vrijeme potrebno za obavljanje raznoraznih administrativnih procesa? Prije dosta godina napravljena je inventura svih zakona, procedura, dozvola u okviru projekta HITROREZ i trebalo je napraviti na kraju tzv. administrativnu giljotinu. Nikada nije napravljena, nikada nitko nije objasnio zašto. A predsjednik Vlade slikao se s velikim škarama i obećavao kao će sve nepotrebno biti odrezano. A kada bi regulatorni okvir bio jednostavniji, to znači da bi bio i transparentniji, a to dalje vodi i do smanjenja korupcije. Jer, zašto bi ljudi tražili prečace da skrate npr. vrijeme za dobivanje neke dozvole, ako se to može napraviti Internetom u vrijeme kada to poduzetniku odgovara, a ne službeniku u nekom uredu – pojašnjava Slavica Singer, te nastavlja: -Osim toga, komplicirani regulatorni okvir omogućava i razne nepravde koje je teško otkriti. GEM istraživanjem uočeno je da regulatorni zahtjevi npr. u javnim nabavkama često puta stavljaju mala i srednja poduzeća u neravnopravni položaj. I nitko na to ne reagira. U svim su zemljama javne nabavke jedno od najvećih tržišta, pa tako i kod nas. U SAD-u kada neko ministarstvo, npr. Pentagon, ima natječaj za javnu nabavu, dio je unaprijed određen za mala i srednja poduzeća, a to ministarstvo mora osigurati training i savjetodavnu pomoć malim poduzećima da mogu sudjelovati u takvom natječaju. Za redizajniranje regulatornog okvira, potrebna je samo politička volja onih u čijoj je nadležnosti regulatorni okvir, a to su Vlada i Sabor. Ako nemaju znanja o tome kako to napraviti, postoje stručnjaci u Hrvatskoj, a ima i odličnih primjera u EU.

Slavica Singer obraća pažnju i na istraživanja i obrazovanje: -Neodgovarajuća suradnja istraživačke zajednice i poslovnog sektora mora se rješavati na obje strane, kvaliteta rada akademske/istraživačke zajednice mora se mjeriti ne samo kroz obrazovne rezultate, nego i u kojoj mjeri svojim istraživanjima doprinosi rješavanju problema svoje okoline. A problem poslovnog sektora u Hrvatskoj, posebno malih i srednjih poduzeća, nedovoljna je inovativnost, bez koje nema ni proizvoda s kojima se može konkurirati na internacionalnim tržištima. A što se tiče obrazovanja i doprinosa u stvaranju mladih ljudi s poduzetničkim kompetencijama, odgovor je u radikalnoj promjeni obrazovnih sadržaja i načina obrazovanja. I onda, kada to i napravimo, treba barem desetak godina da efekti postanu lagano vidljivi – zaključuje Singer.

Bespovratna sredstva za razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija

O aktualnostima u natječajima za bespovratna sredstva za poduzetnike razgovarali smo s Vjeranom Vrbancem, predsjednikom Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije:

 -HAMAG-BICRO proveo je 6. krug programa Provjere inovativnog koncepta, koji ima za cilj inovativnim tvrtkama pružiti priliku provjeriti i potvrditi komercijalnu primjenu istraživačkih rezultata i uspostaviti odgovarajuću strategiju za nastavak komercijalizacije. U suradnji s lokalnim prepoznatim centrima dodjeljuju se bespovratna sredstva na kompetitivnoj osnovi MSP-ima i javnim istraživačkim institucijama, za financiranje: demonstracije tehničke izvedivosti, provjere i zaštite intelektualnog vlasništva, izrade funkcionalnog prototipa…  Financiraju se pretkomercijalne aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacija, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Iznos osiguranih sredstava je 16 milijuna kuna.

Vrbanec ističe i kako su nedavno potpisani ugovori o dodjeli sredstava u sklopu EUREKA programa s tvrtkama Omni Aspect i VIDI-TO u vrijednosti 1,8 milijuna kuna. -EUREKA je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti. Ciljevi programa su: potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika i znanstveno-istraživačkih organizacija, stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. Maksimalni iznos bespovratne potpore po pojedinom projektu iznosi najviše 150.000 eura – kaže Vrbanec.

Ministarstvo poduzetništva i obrta, u suradnji s HAMAG-BICRO-om, objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijava „Inovacije novoosnovanih MSP“. U sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. dodijelit će se bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 22.800.000 kuna novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzećima, pri čemu će se iznosi pojedinačnih potpora male vrijednosti kretati od 150.000 kuna do 1.500.000 kuna. Projektne prijave podnose se od 10. lipnja 2016. sve do iskorištenja sredstava. Maksimalni intenzitet potpore koja se može dodijeliti iznosi 90% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

U suradnji s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, objavljen je Javni poziv „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“, čija vrijednost iznosi 748 milijuna kuna. Sredstva iz natječaja namijenjena su prvenstveno poduzetnicima za provođenje projekata istraživanja i razvoja koji će rezultirati novim ili znatno poboljšanim proizvodom ili uslugom. Najniža vrijednost potpore iznosi 190 tisuća kuna, a najviša 56 milijuna kuna.

Strategija pametne specijalizacije za povlačenje sredstva za jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

Vlada Republike Hrvatske je na 12. sjednici donijela Odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije RH za razdoblje od 2016. do 2020. godine i usvajanju Akcijskog plana za provedbu Strategije pametne specijalizacije za razdoblje od 2016. do 2017. godine

Strategija pametne specijalizacije je obvezujući preduvjet za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Tematski cilj 1, Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija te se njenim usvajanjem za Hrvatsku otključavaju alocirana sredstva u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u iznosu od 664 milijuna eura, koja će biti usmjerena na poticanje znanstvene izvrsnosti te jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.

Ciljevi i prioritetne aktivnosti vezane uz ulaganja u istraživanje i razvoj i komercijalizaciju inovacija identificirali su prioritetna područja za ulaganja i razvoj: zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bioekonomija.

 Posebni poticaji županijskih potpornih institucija

U aktivnostima potpore razvoja i unaprjeđenja poduzetničkog okruženja naročito se ističe Razvojna agencija Zagreb – TPZ, koja kroz Tehnološki park Zagreb podupire inovativne ideje i razvojne timove u njihovim poduzetničkim početcima, a ondje upravo djeluje dvadesetak visokotehnoloških tvrtaka s preko 100 zaposlenih.

-Razvojna agencije Zagreb upravo pokreće program Startup factory Zagreb, koji za cilj ima jačanje poduzetničkog ekosustava na području Zagreba. Prvo područje fokusa je implementacija pametnih rješenja u svrhu poboljšanja kvalitete turističke ponude grada Zagreba – istaknuo je Frano Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb, dodajući: -Od projekata koje upravo provodimo, izdvajamo i projekt „Postani/ostani poduzetnik (POP)“ , koji je usmjeren na promociju poduzetništva i uzajamnog učenja, do razvoja poduzetničkih kompetencija među studentskom populacijom s područja Grada Zagreba. Projekt se bavi nedostatkom kvalitetnih informacija i senzibiliziranosti, kako opće javnosti, tako i startup poduzetnika iz programa samozapošljavanja te potencijalnih poduzetnika unutar studentske populacije o mogućnostima za ulazak i ostanak u poduzetništvu.

Kao aktualne projekte i poticaje u Primorsko-goranskoj županiji po pitanju razvoja poduzetništva izdvajaju kreditiranje proizvodnih djelatnosti – kreditni program Poduzetnik u PGŽ-2016. namijenjen je mikro, malim i srednjim subjektima malog gospodarstva koji ulažu na području PGŽ u proizvodne djelatnosti, a ulažu u nabavku opreme, izgradnju, adaptaciju i opremanje proizvodnih pogona. Program se provodi sa sedam banaka. Županija subvencionira kamatu s ukupno četiri postotna poena i dodatno s jednim postotnim poenom za područje Gorskog kotara. Kamata za poduzetnika iznosi od 0,5% do 1,95% godišnje fiksno; nema valutne klauzule, kazala je Melita Raukar, pročelnica UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ. Za kreditiranje poljoprivrede osiguravaju povoljnije uvjete i dostupnost kreditnih sredstava za poljoprivredne prerađivače. Povoljniji i pristupačniji uvjeti kreditiranja omogućit će poljoprivrednim proizvođačima prevladavanje postojećih teškoća u poslovanju te dodatnim ulaganjima u prerađivačke kapacitete i opremu, održavanje postojećeg i proširenje obima prerade. Županija subvencionira kamatu s ukupno četiri postotna boda, tako da u konačnici iznosi do 2% za poduzetnika. Kreditni potencijal iznosi 20 milijuna kuna.

Programom kreditiranja „Kvarner Family 2015.“ financijski se podupire unapređenje obiteljskog smještaja. Županija subvencionira kamatu u iznosu od pet posto za ulaganja na području Gorskog kotara i malih otoka Primorsko-goranske županije te za preostala područja PGŽ u iznosu od četiri posto. Poticaji se odobravaju pružateljima ugostiteljske usluge u domaćinstvima koja već nose oznaku kvalitete „Kvarner Family“ i žele unaprijediti uslugu te podići kvalitetu smještaja u objektu ili ostvariti uvjete za dobivanje oznake kvalitete. Kreditni potencijal iznosi pet milijuna kuna. PGŽ ima i program „Poduzetnik u turizmu“, gdje su krediti namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima za ulaganje u smještajne kapacitete i u ugostiteljsku ponudu.

Sniženje kamata za mikropoduzetništvo na tri posto?

-Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) može postati vrlo učinkovit servis za potporu svim poduzetnicima, posebno mikro i malim poduzetnicima – istaknuo je prošli mjesec ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, otvarajući konferenciju HBOR-a o mikrokreditiranju. Tom prilikom naglasio je i da HBOR treba svoje usluge financiranja ponuditi klijentima kod kojih je potrebno preuzeti nešto više rizika – početnicima, invalidima, ženama poduzetnicama i mladim poduzetnicima te istaknuo kako gornja razina kamata za financiranje poduzetnika treba biti tri posto. Podsjetio je da se na svjetskom financijskom tržištu hrvatske institucije mogu zadužiti po stopi od 1 posto, a poduzetnicima i dalje naplaćuju kamate od 4,5 do 5 posto. Stoga će i HBOR-ov program kreditiranja mikropoduzetnika, koji se provodi u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) i Europskom unijom u okviru programa za konkurentnost i inovacije, nastojati financijski poduprijeti mikropoduzetnike u samozapošljavanju, osnivanju obrta ili tvrtaka, modernizaciji i širenju postojećeg poslovanja te zapošljavanju novih radnika.

Edukacija i savjetovanja za poduzetnike

Brojni su programi edukacija i savjetovanja za poduzetnike iz područja pokretanja poslovnog pothvata, pisanja poslovnog plana, komunikacije, pregovaranja, pisanja projekata za financiranje iz različitih EU programa, komentira Slavica Singer i dodaje: -Mislim da nedostaje edukacije kako poslovni pothvat dovesti u fazu rasta i osigurati uspješnost dugogodišnjeg rasta, kako inovirati, kako mijenjati poslovni model, kako osigurati zainteresiranost zaposlenika za poslovanje poduzeća. To ne smiju biti programi koji su skraćeni ili adaptirani programi iz fakultetskih učionica – to mora biti dobro povezano s praksom i iskustvima najboljih, kod nas, u Europi, u svijetu.

Kako edukacija izgleda „na terenu“ objasnili su nam u Zagrebu. -Kroz Plavi ured, prvi poduzetnički centar Grada Zagreba,  Razvojna agencija Zagreb provodi aktivnosti edukacije, savjetovanja i pomoći pri provedbi programa potpora Grada Zagreba, s ciljem podizanja poduzetničkih kompetencija, poboljšanja pristupu izvorima financiranja te jačanja poduzetničke klime i stvaranja pozitivnog poduzetničkog okruženja. Posebno naglašavamo program Start-up akademije, namijenjen svim poduzetnicima početnicima na području grada Zagreba, ali i onima koji tek namjeravaju postati poduzetnici, gdje se polaznicima kroz osnovni poduzetnički seminar daje uvid u kompletnu tematiku poslovanja, počevši od razrade poslovne ideje, preko računovodstva i financija, prodaje i marketinga, pa sve do upravljanja ljudskim resursima i razrade poslovnog plana. Po završetku osnovnog modula polaznici se mogu prijaviti i na širok spektar specijalističkih seminara – istaknuo je Šesnić.

U razvojnim fazama poduzetničkih pothvata trebalo bi razmisliti i o osposobljavanjima u području upravljanja ljudskim potencijalima, kako bi se uspješno razvijala organizacijska kultura, o Reward Managementu, organizacijskom sustavu nagrađivanja i motiviranja, o razvijanju organizacijske izvrsnosti, o upravljanju talentima i poslovnim uspjehom…

2,5 milijuna eura za projekt Poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije predstavila je projekt Poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo (Projektna komponenta II: Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja). Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od 30.000 do 300.000 eura, a natječaj je otvoren do 1. rujna.

-Fond za poticanje i ulaganje u kapital u ranoj fazi financiranja je ne samo dobrodošao, već je nužan. S 2,5 milijuna eura cilj nam je ojačati ovaj sektor, pružajući manje iznose financiranja rizičnog kapitala zajedno s ulagačima na tržištu, poput poslovnih anđela i inkubatora. Ta nam je sinergija potrebna, želimo li razvijati konkurentno gospodarstvo – istaknuo je zamjenik ministra poduzetništva i obrta Mario Turalija.

Ciljevi ovoga fonda su poticanje ulaganja u vlasnički kapital inovativnih MSP-ova u Hrvatskoj od strane prihvatljivih ulagača u svrhu daljnjeg razvoja i/ili komercijalizacije inovativnog proizvoda ili usluge te pružanje podrške razvoju inovativnih MSP-ova i novoosnovanih poduzeća do faze u kojoj su dobro pozicionirani za prihvat ulaganja od strane privatnih fondova poduzetničkog kapitala.

Europska nagrada za promicanje poduzetništva 2016.

Promicanje poduzetničkog duha,  ulaganje u poduzetničke vještine, poboljšanje poslovnog okruženja, poticanje internacionalizacije poslovanja, potpora razvoju zelenog tržišta i učinkovito korištenje resursa te odgovorno i uključivo poduzetništvo, kategorije su Europske nagrade za promicanje poduzetništva 2016. (European Enterprise Promotion Awards – EEPA 2016), priznanja kojim Europska komisija nagrađuje uspjeh javnih tijela i javno-privatnog partnerstva u poticanju poduzetništva i maloga gospodarstva u EU.

Nagrada je pokrenuta kako bi se transferirale najbolje prakse koje mogu biti od koristi za lokalnu i regionalnu razinu s ciljem razvoja poduzetništva, zapošljavanja i zadržavanja stanovništva u njihovim sredinama, a natječaj je otvoren za nacionalne organizacije, gradove, općine, regije i zajednice, javno-privatna partnerstva, tijela javne vlasti i poduzetnika, obrazovne programe i poslovne organizacije.

 

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se