Multimedija
Prema procjenama nedavnih studija, u sljedećih pet godina digitalizacija proizvoda i usluga povećat će godišnji prihod europskog industrijskog sektora za više od 110 milijardi eura. Nekoliko država članica EU-a već je pokrenulo strategije za potporu digitalizaciji industrije. Europska komisija smatra da je potreban sveobuhvatni pristup na europskoj razini kako bi se izbjegla rascjepkana tržišta i iskoristile prednosti digitalnih tehnologija.
Nedavno je Europska komisija predložila ažuriranje pravila o audiovizualnim djelatnostima EU-a radi stvaranja pravednijeg okoliša za sve, promicanje europskih filmova, zaštite djece i boljeg rješavanja problema govora mržnje. Korisnici više ne gledaju videosadržaje samo na svojim televizijskim kanalima, nego sve češće i putem videousluga na zahtjev (kao što su Netflix i MUBI) i platformi za dijeljenje videosadržaja (YouTube, Dailymotion).
Taj prijedlog odražava novi pristup Komisije u pogledu internetskih platformi, kao što su e-trgovine, tražilice, platni sustavi, društveni mediji i web-mjesta za dijeljenje videa i drugih sadržaja. Od pokretanja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u svibnju 2015., Komisija je provela sveobuhvatnu procjenu društvene i gospodarske uloge tih novih sudionika. Potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, Andrus Ansip, naglasio je osnovnu smjernicu digitalne transformacije: -Želim da internetske platforme te audiovizualni i kreativni sektor budu pokretači digitalnoga gospodarstva.
Multimedijski okvir za 21. stoljeće
Jedna od najbitnijih stavki EU digitalne transformacije je jačanje europske kreativnosti. Naime, europske televizijske kuće sada ulažu oko 20% svojih prihoda u izvorni sadržaj, a pružatelji usluga na zahtjev manje od 1%. Komisija želi da televizijske kuće i dalje polovinu vremena objavljivanja dodjeljuju europskim djelima, a obvezat će i pružatelje usluga na zahtjev da u svojem katalogu europskim sadržajima osiguraju udio od najmanje 20%.
Revidirana Direktiva daje radiotelevizijskim kućama veću fleksibilnost u odnosu na odabir vremena emitiranja reklama – ostaje ukupno ograničenje od 20% vremena emitiranja od 7 do 23 sata, ali umjesto sadašnjih 12 minuta po satu, radiotelevizije mogu slobodnije birati kada će tijekom dana emitirati reklame. Radiotelevizijama i pružateljima usluga na zahtjev pružit će se i veća fleksibilnost pri upotrebi plasmana proizvoda i sponzorstva, a da gledatelji ipak budu informirani.
Od tih mjera Europska komisija očekuje pozitivan gospodarski učinak za pružatelje medijskih usluga – uglavnom radiotelevizije – kao i povećanje njihova kapaciteta za ulaganje u audiovizualni sadržaj što je, kako smatraju, važno za konkurentnost audiovizualne industrije EU-a. Inicijativom za slobodan protok podataka predviđenom za kraj 2016. olakšat će se prelazak i prenosivost podataka između različitih internetskih platformi i računalstva u oblaku.
Turizam prednjači u uvođenju multimedijalnih tehnologija
Usmjerenost hrvatskog turizma na konkurentnost na inozemnom tržištu donosi i tehnološke novine zasnovane na najnaprednijim multimedijalnim rješenjima. Jedan od najuspjelijih primjera dolazi iz Šibenika, a drugi iz Dubrovnika.
Tvrđava Barone svojim je digitalnim projektom u vrhu svjetskih rješenja koja stvaraju novu generaciju muzejsko-kulturnih turističkih proizvoda upotrebom tehnologija poput proširene ili virtualne stvarnosti. Te tehnologije oživljavaju povijesne zidine, događaje, pa čak i ljude, a svakom posjetitelju daju njegov osobni doživljaj i zabavu jer interaktivnost digitalnih sadržaja eliminira linearnost priče i prepušta pojedinca mašti i doživljaju po njihovim željama.
-U pomoć smo pozvali inovativne tehnologije i sve umiješali u povezan doživljaj ispričan ‘storytelling’ metodom. Proširena stvarnost omogućila je oživljavanje povijesti na autentičnoj lokaciji, što je možda i najvažniji element koji tom turističkom proizvodu daje posebnost. Da bi prenijeli 17. stoljeće u proširenu stvarnost, snimili smo 7 minuta povijesno-dokumentarnog filma i napravili 8 minuta 3-D animacija rekonstrukcije Kandijskog rata s fokusom na dva napada na Šibenik – istaknula je Maja Štritof iz agencije KADEI.
-Dubrovnik je svjetski turistički biser, jedinstveni grad-muzej, a s projektom Dubrovnik ‘Smart City’ i HT-om kao tehnološkim nositeljem projekta postaje i grad budućnosti. U Dubrovnik ćemo s ponosom dovoditi domaće i strane partnere, predstavljati im tehnološke inovacije i rješenja koja međusobno povezana mijenjaju kulturu življenja i unapređuju kvalitetu života građana – rekao je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković, prilikom svečanog otvaranja projekta Pametne ulice u Dubrovniku, prvog dijela projekta ‘Smart City’. Tehnološki temelj Pametne ulice u Dubrovniku je CISCO digitalna platforma, otvorena, nadogradiva, sigurna i koja nudi mogućnost integriranja različitih rješenja i aplikacija.
Pametnu ulicu odlikuju javna rasvjeta s multifunkcionalnom senzorskom mrežom uz različite tehnologije pristupa, od optičkih linkova i 4G mreže do wi-fi mreže, zahvaljujući kojoj građani i posjetitelji na toj lokaciji imaju besplatan bežični pristup Internetu velike brzine i propusnosti (50 Mbit/s). Dio Pametne ulice predstavlja i prometno rješenje koje kamerama prepoznaje prometne prekršaje, a u Ulici je prvi put u svijetu postavljena i inovativna parkirna tehnologija, koja će automatski prepoznavati vozila i beskontaktno vršiti naplatu parkiranja, i koja će pored smartphone aplikacije, putem digitalnih panela, informirati vozače u realnom vremenu o stanju zauzeća parkinga u Pametnoj ulici, ali i u cijelom Dubrovniku. Važan dio povezanih rješenja u ulici je i nadzor i kontrola okoliša, koji će omogućiti vrlo korisne informacije koje do sada nismo mogli niti pojmiti.
Slijedi snažni razvoj online trgovine
Sasvim očekivano, po gospodarskoj snazi i trendovima u razvijenijim zemljama, uz turizam nove tehnologije u svoje poslovne aktivnosti prihvaća i trgovina, odnosno maloprodaja. Veliki svjetski trgovački lanci jednostavno prenose svoje poslovne modele i na naše tržište. Tako je svjetski modni lanac H&M krajem ožujka napokon predstavio svoj web shop i hrvatskom tržištu. Ponuda H&M Onlinea shopa ista je kao i u trgovinama, ali osim odjeće i modnih dodataka domaćem tržištu prvi put predstavili su i H&M Home, sa sezonskim izborom proizvoda za uređenje doma. Slijedili su ga grupacija Inditex, čime je njihovih osam brandova Zara, Pull&Bear, Massimo Dutti, Bershka, Stradivarius, Oysho, Zara Home i Uterqüe, postalo dostupno i online. Njihovi brandovi prodaju se putem Interneta već na 32 nacionalna tržišta.
No nisu samo globalni lideri krenuli u bitku za online kupce iz Hrvatske. Učinio je to prvog ponedjeljka u travnju i najveći domaći koncern, Agrokor. Nakon pokretanja klasične online trgovine Konzum klik, uslijedio je projekt Abrakadabra koji nije samo najveća domaća online trgovina, već je zamišljena kao transformacija tog hrvatskog trgovca u online retail kompaniju.
No, svojevrsni bum online shopova u Hrvatskoj time ne završava. Utrku za prevlast nije propustila ni Ikea. Švedska robna kuća nedavno je pokrenula svoj web shop. -Glavni cilj je učiniti Ikea proizvode što dostupnijima velikom broju ljudi. Mnogo naših kupaca u Hrvatskoj stanuje daleko od zagrebačke robne kuće i zato im želimo pružiti mogućnosti online kupnje i tako im olakšati pristup našem asortimanu. Uz to, online prodaja nadopunit će iskustvo naših kupaca koji će, osim u obiteljskom izlasku u robnu kuću Ikea, odsad u kupovini moći uživati i iz udobnosti svoga doma – pojasnio je Igor Štefanac, PR manager, Ikea Hrvatska.
S pokretanjem Agrokorova projekta Alibaba u regiju je došao najveći češki internetski trgovac Mall.cz, i to pod brandom Mall.hr. Češki Mall već je nastupio u Sloveniji pod brandom Mimovrste, koji je najveća internetska trgovina u toj zemlji. Do sada je u Hrvatskoj najveća internetska trgovina bila eKupi, u sastavu M SAN grupacije.
Jedna od tehnoloških najnaprednijih industrija je proizvodnja automobila, pa je očekivano na tom području postignut izuzetan napredak do razvoja samovozećih automobila, odnosno automobila koji neće trebati nikakvu asistenciju vozača. Izvještaj Business Intelligencea ‘The Self-Driving Car Report & The Fully Autonomous Car Market Update’ donosi analize o tom razvoju.
Primjena multimedije u industriji i poslovanju
Autonomna vozila tehnološki nisu neka futurologija. Zapravo, već postoje neki automobili koji se voze širom svijeta, a koji sadržavaju karakteristike autonomnih vozila. Nezavisni automobil definira se kao prijevozno sredstvo sa svojstvima koja omogućavaju ubrzavanje, usporavanje i upravljanje s malim ili nikakvim učešćem vozača. Mercedes, BMW i Tesla već su javnost upoznale, ili će to uskoro učiniti, s tehnološkim dostignućima koja u određenoj mjeri omogućavaju automobilima da sami voze. Sljedeći je korak u tom razvoju samovozeći automobil. Nedavno je Google priopćio kako će ovog ljeta ponovno testirati svoj autonomni automobil u Kaliforniji.
Jedno od najperspektivnijih područja primjene novih tehnoloških rješenja je i zdravstvo te farmacija. Liječenje pacijenata umnogome se unaprjeđuje različitim digitalnim rješenjima u svim razinama zdravstvene skrbi, kontroli bolesti, liječenju, praćenju zdravstvenog stanja pacijenata te doprinosi znatnoj racionalizaciji i optimizaciji upravljačkih procesa u zdravstvu.
Jedno od područja široke primjene novih tehnologija kojima tehnološke tvrtke posvećuju posebnu pozornost je i stanovanje. Na tom području razvijen je niz projekata tzv. umreženog ili pametnog doma. Najpoznatiji su svakako Amazon Echo i Google Home. Osim klasičnih povezivosti kućanskih uređaja od grijanja, hlađenja prostora, kontrole roleti, hladnjaka, televizije, Google Home ima i mogućnost glasovne komunikacije, dostavljajući Googleovog asistenta u bilo kojoj prostoriji u kući. Zahvaljujući posjedovanju Googleove tražilice, korisnik tako kod upita uređaju dobiva glasovni odgovor, bez obzira koje je pitanje postavljeno. Korisnik može i, na primjer, reći naredbu gadgetu da provjeri let, uključi svjetla i mnoge druge svakodnevne zadatke. Napredna umjetna inteligencija Google Assistantu omogućuje vrlo široko razumijevanje upita i komandi, pa je u stanju prilično dobro razumjeti što korisnik traži i govori, te povezivati više stvari odjednom bez gubitka konteksta.
Velike ICT tvrtke postupno i u Hrvatskoj uvode najnovije tehnologije koje su do sada nerijetko izostajale zbog našeg malog tržišta. Takve tehnologije umnogome će olakšati poslovnu komunikaciju primjenom najnaprednijih tehnoloških rješenja u poslovnim procesima. Tako je odnedavno usluga Skype for Business PSTN Conferencing dostupna i u Hrvatskoj te u još 17 zemalja u Europi, Aziji i Južnoj Americi. Radi se o usluzi koja omogućuje korisnicima da se na konferencijske sastanke u okviru Skype for Business uključe direktnim pozivom s bilo kojeg uređaja, odnosno s fiksne linije ili s mobilnog telefona. S druge strane, i sudionici sastanka mogu jednostavnim pozivom prema fiksnim i mobilnim mrežama uključiti druge sudionike na sastanak. Na taj način korisnici usluge mogu zamijeniti svoja postojeća rješenja za uspostave konferencijskih sastanaka, s obzirom na to da je proces pojednostavljen, a ujedno se smanjuju troškovi.
Inače, usluga Skype for Business PSTN Conferencing dostupna je u okviru Office 365 namijenjenog za kompanije. Još krajem prošle godine, Office 365 dobio je niz novih funkcionalnosti. Tada je lansirana usluga Skype Meeting Broadcast, koja omogućuje organizatoru kreirati sastanak u kojem može sudjelovati čak 10.000 ljudi, kao i Cloud PBX, koja omogućava tvrtkama da koriste Office 365 kao centralno mjesto za upravljanje komunikacijom, mailovima te arhiviranje podataka i kolaboraciju. Uz to, predstavljene su nove i bolje analitičke mogućnosti te transparentnost i bolja zaštita podataka.
Potencijal računalnih igara
U vrijeme kada vodeći svjetski proizvođači računalnih igara u svijetu bilježe prihode više od onih koje ostvaruju holivudski blockbusteri, ta se industrija, nažalost, kod naših mjerodavnih institucija još ne doživljava ozbiljnom. Prepoznavši ogromni potencijal tog sektora, Ekonomski institut Zagreb prošle je godine proveo prvo mapiranje kreativnih i kulturnih industrija, s ciljem da procijeni važnost kreativne i kulturne industrije (KKI) te njen doprinos gospodarskom rastu i zaposlenosti. Sektor KKI pokriva 45 djelatnosti, te 12 podsektora među kojima su i Računalno programiranje, računalne igre i novi mediji. Prema rezultatima istraživanja, taj podsektor drži 13,7% ukupne bruto dodane vrijednosti KKI sektora, što ga postavlja otprilike u sredinu, a na sličnom se mjestu nalazi i u tablici ukupne zaposlenosti i s 10,4% zaposlenih drži peto mjesto u sektoru.
Za proizvodnju računalnih igara u Hrvatskoj je specijalizirano desetak trgovačkih društava, koji su u posljednjih 20 godina na tržište plasirali 30-ak većih i 45 manjih računalnih igara. Većinu svojih proizvoda, otprilike 99%, domaći developeri plasiraju na inozemno tržište, zbog čega rast potražnje za tim vrstama proizvoda ne ovisi o kretanjima domaće potražnje. Zbog toga ne čudi kako ta industrija u Hrvatskoj, usprkos krizi, bilježi stalan i stabilan rast.
Poslovanje vodećih proizvođača računalnih igara u Hrvatskoj između 2009. i 2014. godine zabilježilo je odlične rezultate. Broj zaposlenih na godišnjoj je razini prosječno rastao za 31,2%, ukupni prihodi rasli su za 55,5%, dok je dobit prije oporezivanja rasla za visokih 69,1% na godišnjoj razini.
Usklađivanje platforme digitalne televizije
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavila je na svojim stranicama kako Hrvatsku očekuje prelazak sa standarda DVB-T na DVB-T2 nakon isteka postojećih dozvola za multiplekse digitalne zemaljske televizije.
No, to se neće dogoditi prije 2019. To bi značilo da će građani morati nabaviti nove televizore ili prilagoditi prijamničku opremu novom standardu. Osim građana, za koje se procjenjuje da će morati uložiti oko 300 milijuna kuna u novu opremu, prelazak na DVB-T2 zahtijevat će nabavku nove opreme i za TV kuće, ali i Odašiljače i veze.
Zbog prelaska na standard DVB-T2 u HAKOM-u navode da se od početka 2017. predviđa jasno označavanje prijamničke opreme. Dodaju da je u tijeku izrada prijedloga Strategije prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2, a ona će definirati vremenski okvir prelaska na njega, kao i sustav kodiranja koji će se koristiti.
Navedena strategija trebala bi biti dovršena do kraja ove godine. Očekuje se da će se prelazak na sustav DVB-T2 u Hrvatskoj dogoditi istekom postojećih dozvola za multiplekse digitalne zemaljske televizije (2019. – 2020.), no svakako ne prije 2019.
Iz HAKOM-a ističu da se sve radi kako bi se omogućio razvoj novih usluga i održala konkurentnost platforme za digitalnu zemaljsku televiziju u razdoblju do 2030. te da je zato potreban prelazak na DVB-T2, kao i novi i učinkovitiji sustav kodiranja, a prema svemu sudeći, očekuje se da će to biti H.265/HEVC. Kako će strategija definirati i kakvoću slike, očekuje se da će se svi programi s nacionalnim pokrivanjem odašiljati u visokoj kakvoći slike.
Novi uređaji sa sve više multimedijalnih pomagala
Proširena je stvarnost još jedna značajka koja nas očekuje u budućnosti, a u tehnološkom smislu proširena stvarnost znači ono što naša osjetila vide, osjete ili razumiju pomoću računalne senzorne tehnologije. Proširena stvarnost djeluje tako da reproducira vizualne efekte s kombinacijom računalnih podataka. 3D zasloni bit će nešto također uobičajeno. Prevlast 3D zaslona mogla bi utrti put za holografske projekcije.
Svjetski proizvođači u svoje nove uređaje već ugrađuju elemente virtualne stvarnosti. Na predstavljanju svog novog flagship mobitela Huaweija P9, kineski je proizvođač elektronike predstavio i naglavni uređaj za virtualnu stvarnost nazvan Huawei VR. Huawei VR izgleda i funkcionira slično kao Samsungov Gear VR. U njega se može umetnuti mobitel Huawei P9 ili P9 Plus, kao i Mate 8, koji su zaslužni za prikazivanje VR slike. Osim videa u 360° iz kompanije su se pohvalili da Huawei VR može korisnika okružiti i 360-stupanjskim zvučnim poljem.
Kamera HTC 10 prva je kamera na pametnom mobitelu s optičkom stabilizacijom slike, ima veći otvor blende (f/1,8) na prednjoj i stražnjoj kameri, nove, veće senzore, čak 12 milijuna UltraPixela nove generacije (1,55 µm po pikselu), brži laserski autofokus na glavnoj kameri te širokokutnu leću i zaslonsku bljeskalicu na prednjoj UltraSelfie kameri.
HP Elite x3 spaja svijet velikih pametnih telefona (phableta), prijenosnih i stolnih računala na jedinstven način – bez obzira na kojem uređaju radili, podatci će se preslikati u trenu.
Priča je vrlo jednostavna – imati jedan uređaj koji je uvijek uz vas, a koji ćete moći u trenu prilagoditi većim ekranima koji su ugodniji za rad. Upravo to može novi HP Elite x3 s Windows 10 Mobile operativnim sustavom i zahvaljujući njegovoj Continuum funkciji, a koja spaja smartphone, stolno i prijenosno računalo onako kako to korisniku odgovara.
HP će u dogledno vrijeme predstaviti novi model Chromebooka koji se razvija pod kodnim nazivom Chell. Chell bi se prema neslužbenim najavama trebao uvelike isticati u odnosu na ostale Chromebooke od bilo kojeg proizvođača. Naime, jedna od posebnosti o kojoj se govori, a koja je vezana isključivo uz Windows računala i koja bi trebala stići s novim Chromebookom je podrška za VR tehnologiju. Dio koda za Chrome OS koji bi trebao omogućiti podršku za VR tehnologiju, već je zamijećen. Chell bi trebao imati 16 GB RAM-a, zaslon osjetljiv na dodir te će biti pogonjen od strane Intelovog procesora iz Skylake serije. Također neće nedostajati niti USB portova – u kodu se spominju čak tri USB porta (dva USB-C te jedan USB Type A port).
