Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Zaokret Hrvatske prema jačanju izvoza

Zaokret Hrvatske prema jačanju izvoza

Iako samo nešto više od 10% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ona zapošljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzećima te u razvoj ulažu čak 70% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom. Jasno je da jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.

Čini se kako glavni ekonomski pokazatelji Hrvatske u 2015. više nisu tako sivi kao proteklih nekoliko godina. Svakako, jedan od najjačih aduta vladajućih u uvjeravanju da nam ‘ide bolje’ je uzlet izvoza.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za više od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. I dok taj rast neminovno čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom, mnogi kritičari osporavaju ovo dostignuće, upozoravajući da se veliki dio statističkog rasta izvoza može pripisati promjeni metodologije i činjenici da je dobrim dijelom riječ o preprodaji robe uvezene iz drugih zemalja, odnosno provozu robe, tzv. rotterdamskom efektu.

Određenu skepsu nedavno je pokazala i Marija Ivanov s EFZG-a, pitajući se gdje se kreirao toliki rast, jer ‘industrijska proizvodnja, koja obično nosi oko 90 posto izvoza, istodobno bilježi skromnih 1,9 posto rasta, a poljoprivredna proizvodnja, primjerice, i dalje je u padu.’

Dodatne sumnje u realnost stopa izvoza stručnjaci osobito temelje na primjerima pojave neobičnih izvoznih aduta Hrvatske. Tako npr. izvoz banana, limuna ili drugog egzotičnog voća, zatim automobila, audio-video uređaja te ostalih proizvoda koji se u Hrvatskoj gotovo i ne proizvode, ipak govori u prilog skepticima. Darinko Bago, predsjednik Udruženja hrvatskih izvoznika, procijenio je da je ‘realni’ rast izvoza negdje oko četiri posto.

Izvozni aduti Hrvatske

I dok stručni krugovi upozoravaju kako se više od polovice rasta izvoza odnosi na provoz robe na putu od stvarnih proizvođača do kupaca, te da je Hrvatska postala ‘izvoznik’ banana, automobila, riže i niza drugih roba, koje se zasigurno ne proizvode unutar naše zemlje, pukom promjenom metodologije izračuna nakon ulaska u EU, postoji niz proizvoda koji se uistinu mogu smatrati našim stvarnim izvoznim adutima. Jedan od najvećih suficita u bilježimo i s Japanom, za što su zaslužne tune.

Prema podatcima DZS-a, najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi su strojevi i transportni uređaji, hrana i životinje, pića i duhan, sirove materije osim goriva, mineralna goriva i maziva, životinjska i biljna ulja, masti i kemijski proizvodi. Od 26 grupa izvoznih proizvoda samo šest je lani imalo suficit u rasponu od 6 milijuna eura (zahvaljujući duhanu) do 70 milijuna eura, što je bio učinak izvoza žitarica. U tom razredu su još samo tune i ostale riblje vrste, mesne prerađevine, uljano sjeme i sirova koža.

Inače, kada je o prehrambenim proizvodima riječ, prema istim podatcima tržišnu samodostatnost ostvarujemo u 11 kategorija, a kod više od 40 ovisni smo o uvozu. Proizvodnja mandarina tri puta premašuje potrošnju lokalnog tržišta, trešanja, višanja i vina gotovo dva puta, dok meda imamo 10-ak posto više od količine koju tržište konzumira.

Tržišta Rusije i Turske – izazov hrvatskoj prehrambenoj industriji

Unatoč pojedinim izvoznim adutima, poznata je činjenica da je lista uvoznih proizvoda višestruko duža. Godinama se osobito upozorava na alarmantne podatke o golemu uvozu hrane, a deficit razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini preko 10 posto ukupnog deficita.

Ipak, analiza Ekonomskog instituta Zagreb ukazuje na moguće prilike za domaće proizvođače hrane i pokazuje kako se prehrambena 
industrija mora više fokusirati na tržišta Rusije i Turske Naime, prema istraživanju koje je proveo EIZ, analizirajući strukturu izvoznih tržišta i mogući potencijal domaće prehrambene branše, Rusija s udjelom od 1,9 posto u ukupnoj vrijednosti izvoza hrane i pića i Turska sa skromnih 0,2 posto na samom su začelju liste inozemnih tržišta s kojima trguju naše prehrambene kompanije. Kupcima na ruskom tržištu prodan je prehrambeni asortiman ukupne vrijednosti samo 13 milijuna eura, dok je paralelno na tržište Turske plasirano hrane i pića deset puta manje, tek 1,3 milijuna eura.

Analiza EIZ-a obuhvatila je izvoz 125 grupa proizvoda, a iz te lepeze na rusko se tržište prodaje njih 37, dok je u Turskoj situacija još poraznija: tamo je 2013. plasirano tek sedam proizvoda iz segmenta hrane i pića. Istovremeno, Rusija broji oko 143 milijuna potencijalnih potrošača, a Turska ima više od 76 milijuna stanovnika, što je golem i motiv i izazov.

Izvozna ofenziva IT usluga

I dok se prehrambena industrija suočava s izvjesnim problemima, izvozna ofenziva IT usluga se nastavlja.

Prema nedavnim procjenama iz analitičke kuće IDC Adriatics, hrvatsko tržište informatičkih usluga ove bi godine moglo porasti za više od tri posto u odnosu na prošlu godinu, a očekuje se i nastavak rasta njihova izvoza za 11 posto.  Tržište IT usluga u 2014. godini imalo je najveći udjel, od 30,3 posto, u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta, čija se vrijednost procjenjuje na 6,5 milijardi kuna, pokazuje istraživanje. Najveći domaći izvoznici IT usluga su SPAN, Ericsson Nikola Tesla, IN2 Grupa, Verso Grupa, Combis, Gisdata i Pet minuta, a njihov izvoz nije samo u regiju, nego po cijelom svijetu.

Također, čini se da bi i projekt fiskalizacije, nakon uspješne primjene u Hrvatskoj, mogao postati i izvozni proizvod, za što su potpisana i neka pisma namjere s IBM-om i Oracleom, a postoje i neke zemlje, poput Češke, Srbije i Slovenije, koje su inicijalno zainteresirane za to, istaknuli su iz iste analitičke kuće.

Vanjskotrgovinski suficit Hrvatske – djelatnosti u kojima smo neto izvoznici

Unatoč spomenutom rastu izvoza, samo pet branša bilježi suficit robne razmjene, a najveći se odnosi na drvoprerađivačku industriju, čemu pridonose domaće sirovine, odnosno manja uvozna ovisnost proizvodnje. Suficit hrvatskih drvoprerađivača premašuje 2,5 milijardi kuna.

Veću vrijednost izvoza nego uvoza lani su zabilježili još nemetalni mineralni proizvodi i gotovi proizvodi od metala te djelatnost gospodarenja otpadom. Istovremeno, neke djelatnosti, poput prehrambene proizvodnje, makar nisu neto izvoznici, bilježe solidan rast vrijednosti izvoza, uz niže stope rasta uvoza. Jedna od djelatnosti koja se prošle godine istakla najvećim poboljšanjem salda robne razmjene su strojevi i uređaji.

Loši trendovi, pak, već dulje su uočljivi u vanjskotrgovinskim kretanjima kod duhanskih proizvoda, a ove su godine samo nastavljeni. Nekad jedna od najizrazitijih neto izvoznika, ta se djelatnost prometnula u branšu u kojoj uvoz već premašuje izvoz za pedesetak posto.

Industrije koje bi mogle potaknuti daljnji razvoj izvoza

Prema tvrdnjama stručnjaka, prvenstvene industrije koje bi mogle potaknuti daljnji razvoj izvoza su farmaceutska, elektro-prerađivačka, metalna, drvna, prehrambena i brzorastuće industrije poput softverske. Znatne stope rasta izvoza bilježe proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 31 posto,  izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda povećan je za 33 posto, gotovih metalnih proizvoda za gotovo 26 posto. Stopama rasta u prvoj polovici godine stršali su gotovi metalni proizvodi. Njih je izvezeno četvrtinu više nego lani. Stručnjaci tvrde kako se rast izvoza u toj skupini proizvoda, prema svemu sudeći, odnosi na izvoz oružja.

Inače, rast izvoza na godišnjoj razini najviše je pogurao rast vrijednosti izvoza brodova. Njegov doprinos poboljšanju vanjskotrgovinskog skora je utoliko veći što istodobno uvoz gotovo uopće nije porastao.

EU-efekt u robnoj razmjeni: najvažnija tržišta za hrvatske proizvode

Jedan od glavnih razloga jačanja izvoza stručni krugovi prvenstveno vide u jačoj integracije na tržište EU-a i pratećim metodološkim promjenama. Tako je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi preko 67 posto robnog izvoza, dok je izvoz u zemlje CEFTA-e prema posljednjim podatcima u ovoj godini pao za 2 posto.

No istovremeno, izvoz u zemlje koje su nam tradicionalno glavni vanjskotrgovinski partneri bilježi dosta šarolika kretanja. Prema analizi EIZ-a, u vodeće izvozno tržište, Italiju, povećan je tek tri posto, a u  Njemačku smo izvoz povećali deset posto. Nasuprot tome, u Austriju smo izvezli čak 18 posto više robe, a rast izvoza u susjednu Sloveniju dosegnuo je čak 23 posto.

Sadašnji izvoz prehrambenih tvrtaka iz RH karakterizira vrlo visoka koncentriranost, na četiri tržišta (BiH, Italija, Slovenija, Srbija) prodaju više od 50 posto od ukupnog izvoza hrane. Kod pića je koncentracija još izraženija pa na tri najveće destinacije odlazi čak 70 posto izvoza. Naša najveća izvozna tržišta su: Italija, BiH, Njemačka, Slovenija, Austrija, Srbija, Rusija, SAD, Mađarska i Nizozemska.

Specifičnosti hrvatskog izvoza

S ulaskom Hrvatske u EU, unatoč kratkoročnim poteškoćama po industrije koje su bile ovisne o CEFTA-i ili štićene carinama, Hrvatskoj se otvorilo tržište od pola milijardi. No bez obzira na rast, kao jednu od glavnih karakteristika hrvatskog izvoza stručnjaci vide u njegovoj nestalnosti i volatilnosti.

-Najveći utjecaj na zabilježen rast izvoza imala je brodogradnja, nestabilna komponenta koja čini 12% izvoza, te izvoz nafte i naftnih derivata koji uvelike ovisi o rastu cijena tog energenta na svjetskom tržištu – ističe Ljubo Jurčić.

Među izazovima za ostvarivanje ozbiljnijeg rasta vrijednosti proizvoda i usluga, ističe se usitnjenost proizvodnje hrvatskog gospodarstva te nedostatni postojeći proizvodni kapaciteti. Također, s obzirom na to da oko 70% našeg izvoza dolazi iz radno intenzivnih djelatnosti, potrebno je raditi na promjeni strukture izvoza na način da se poveća izvoz proizvoda baziranih na novim tehnologijama.

Iako samo desetak posto poduzeća u Hrvatskoj izvoze, ona ujedno zapošljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzećima: ostvaruju 65% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 70% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj.

Financijska nesigurnost i pravna nedorečenost – glavni problemi hrvatskih izvoznika

Unatoč općem optimizmu kada je izvoz u pitanju, postoji i druga strana ‘medalje’. Hrvatski izvoznici kao probleme navode i nelikvidnost, financiranje izvoza, nedovoljnu promociju hrvatskih izvoznih proizvoda, pravnu nedorečenost te financijsku nesigurnost.

Činjenica da je samo 10% hrvatskoga gospodarstva usmjereno na izvoz dobrim dijelom rezultat je visokih troškova rada koji uzrokuju visoku cijenu hrvatskih proizvoda. Problem je i što Hrvatska prednjači u radno i resursno-intenzivnim proizvodima i proizvodima niske tehnološke razine te zbog toga ne može ostvariti više godišnje stope rasta izvoza.

Prema tome, pojednostavljenje zakonske regulative, smanjenje poreznog opterećenja novoosnovanim poduzećima, poticanje potpore razvoju srednjeg i malog poduzetništva usmjerenog na izvoz i eventualna deprecijacija tečaja kune, neki su od glavnih zahtijeva izvoznika za olakšanje njihova djelovanja. Kolika je baza hrvatskog izvoza dovoljno govori činjenica da je Slovenija u tom razdoblju izvezla robe oko dva i pol puta više nego Hrvatska.

Najaktivnije banke za financiranju izvoza

Jedan od glavnih uvjeta za poboljšanje poslovanja izvoznika svakako je i odgovarajući način financiranja. Kreditna linija koja podupire financiranje izvoza, stavljajući naglasak na dulje ročnosti i izvoz iz Hrvatske, najčešće je spominjani preduvjet u kontekstu financiranja. Za najaktivniju banku u financiranju izvoza proglašena je prije dva mjeseca Privredna banka Zagreb (PBZ), koja je financirala veliki broj transakcija za pripremu proizvodnje i financiranja zaliha te tako podržala izvoz klijenata iz sektora farmacije, brodogradnje, poljoprivrede, proizvodnje hrane, drvne i metalne industrije.

Da je PBZ dobila nagradu kao banka koja najaktivnije financira izvoz u Hrvatskoj izvijestila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je od početka djelovanja u Hrvatskoj 1991. kao investitor podržala više od 170 projekata u ukupnom iznosu od 3,1 milijardi eura. Ta nagrada dodjeljuje se svake godine najuspješnijim bankama koje sudjeluju u EBRD-ovom programu, koji je pokrenut 1999. godine kako bi promovirao međunarodnu trgovinu i trenutno uključuje više od 100 banaka u 26 zemalja.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak – ključna uloga za velike investicije s potencijalom za izvoz

-Za daljnji razvoj izvoza trebalo bi ojačati Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) kroz povećanje temeljnog kapitala nužnog za osiguranje kredita sa značajno nižim kamatama i uz duži rok otplate – istaknuo je Jurčić. U tom kontekstu, svakako je interesantan i HBOR-ov Program kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova, čija se osnovna namjena odnosi na financiranje obrtnih sredstava: priprema proizvodnje za izvoz, izvoz roba, te cjelokupni ciklus od pripreme izvoza do naplate izvoznih poslova.

-Gotovo sve velike investicije započele su novcem naše banke – rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Dušan Tomašević na nedavno održanoj HBOR-ovoj izvoznoj konferenciji. Istaknuo je i kako je ta banka u 23 godine poslovanja podržala preko 50.000 domaćih projekata. U protekle četiri godine HBOR je plasirao 38 milijardi kuna gospodarstvu.

Deprecijacija kune – nužan uvjet poboljšanja stvarne konkurentnosti domaćeg gospodarstva?

Iako hrvatski izvoznici već godinama stidljivo zagovaraju deprecijaciju kune, smatrajući ju nužnim preduvjetom povećanja konkurentnosti, predsjednik hrvatskih izvoznika Darinko Bago na ranije spomenutoj konferenciji po prvi put deprecijaciju je otvoreno zatražio.

-Hrvatska je jedina država članica EU u kojoj udio izvoza u BDP-u sustavno pada već dva desetljeća. Dok se robni izvoz Slovenije i Mađarske popeo na oko 80 posto BDP-a, hrvatski je pao na dvadesetak posto. A jedino izvozom Hrvatska može doći do deviza za vraćanje rastućeg vanjskog duga – naglasio je Bago.

Poduzetnici koji su orijentirani na izvoz smatraju da je vrijeme da središnja banka posegne i za mjerama poput postupne deprecijacije kune, kako bi se pomoglo najboljem dijelu hrvatskog gospodarstva, neto izvoznicima. Upravo stoga tečaj kune sporan je izvoznicima, tvrdeći da su upravo zbog njega hrvatske trgovine preplavljene uvoznom robom koja domaću istiskuje s polica, te da je gotovo sve iz uvoza jeftinije.

S druge strane, oponenti smatraju da je tečaj samo jedna determinanta uspješnosti izvoza. Istovremeno, mnogi stručnjaci alternativu deprecijaciji vide u uvođenje svojevrsnog povlaštenog deviznog tečaja za izvoznike.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se