Tijekom ožujka ove godine zabilježen je rast industrijske proizvodnje namještaja od 17,8%, a sektor prerade drva povećao se za 9,2% u odnosu na ožujak 2015. godine. Vrijednost godišnjeg izvoza sektora je 1,1 milijardu eura, a oko 70% prihoda ostvaruje se u inozemstvu, istaknuto je na 13. Drvno-tehnološkoj konferenciji. Glavna tema konferencije odnosila se na pozicije šumarstva i prerade drva u novim politikama Vlade s poveznicama na EU politike, a posebno na novi paket kružne ekonomije koji uvažava prednosti industrija baziranih na šumi.
Unatoč postojanju solidnih sirovinskih resursa i neosporno velikoj tradiciji, postoji ogromno nezadovoljstvo postojećim stanjem u sektoru, prije svega zbog izostanka državne strategije upravljanja ovim ključnim resursom i izostankom odgovarajuće potpore za sve tvrtke koje djeluju u ovoj grani gospodarstva.
-S obzirom na to da je domaća drvna industrija najvažniji partner Hrvatskih šuma d.o.o., i da je naš cilj da ta industrija bude snažna i konjunkturna, prepoznatljiva kako na našem, tako i na stranom tržištu, te da proizvodi što veću dodanu vrijednost i otvara radna mjesta, Hrvatske šume provele su jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprerađivačkih tvrtaka i potpisale s njima višegodišnje ugovore. Time smo osigurali da se najveći dio sirovine prodaje na domaćem tržištu. Kao državna tvrtka nemamo samo odgovornost u gospodarskom, nego i u socijalnom smislu, s obzirom na to da smo prisutni kao poslodavac u svim ruralnim krajevima Hrvatske. Osim samog mehanizma višegodišnjih ugovora, Hrvatske šume uvele su i rabate za tvrtke čiji su proizvodi većeg stupnja finalne obrade, odnosno sustav ‘veći stupanj završenosti proizvoda-veći rabat’ – naglašavaju iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma.
S njihovoga gledišta, drvna industrija može se i treba razvijati na način da poveća stupanj obrade i dorade drvne sirovine, donosno finalizacije proizvodnje. Upravo taj način razvoja Hrvatske šume nastoje potaknuti već niz godina, a potkraj 2012. s predstavnicima drvoprerađivačke industrije potpisale su i Pismo razumijevanja, u kojem se jasno kaže da bi Cjenik drvnih sortimenata, odnosno rabatna skala, trebala biti motivirajuća za razvoj finalne drvoprerađivačke industrije.
-Ono što identificiramo kao osnovni problem vezan za drvnu sirovinu u Hrvatskoj je što godišnji etat trupaca (dopuštena, odnosno propisana sječa) iznosi oko 2.200.000 m³, a instaliranih pilanskih kapaciteta ima preko 5.000.000 m³. Hrvatske šume d.o.o. državnim šumama gospodare na održiv i odgovoran način te ne mogu niti smiju sjeći više od propisanog etata. Da bi svi pilanski kapaciteti radili punim kapacitetom, nužan je uvoz trupaca, do kojeg ne dolazi iz vjerojatnog razloga što su cijene trupaca u Hrvatskoj niže od cijena u susjednim državama, pa svi žele kupovati putem ugovora od Hrvatskih šuma – navode.
Što se tiče odnosa s drvnom industrijom, smatraju da je jako puno napravljeno upravo u tom segmentu, jer se Hrvatske šume više ne gledaju kao protivnik, već kao partner drvoprerađivačke industrije. Samom činjenicom da su svi ugovori koji se potpisuju javni i svima dostupni, uklonjena je svaka sumnja u protežirano poslovanje i uvedena su pravila koja su unaprijed poznata, svima jasna i kojih se čvrsto drže.
-Naravno da svi drvoprerađivači samim time što nisu u povoljnijem položaju ne mogu biti i zadovoljni, ali uveden je red, držimo se pravila, a kada se svi ili većina dogovori da se pravila trebaju mijenjati, tada ćemo ta pravila i promijeniti. Sada je prošlo već dosta vremena od primjene ovakvog modela rada i vrijeme je da se napravi kratka revizija, pa da se pristupi i promjeni pravila ako se prepoznaju neke anomalije – zaključuju iz Hrvatskih šuma.
-Zbog izostanka državne strategije koja bi prepoznala gospodarske, socijalne i demografske učinke ove industrije, godinama se prati niz negativnih procesa. Iako činimo 10% ukupnog izvoza, to se u javnim politikama ne prepoznaje, tako da se u sektoru prati: niska produktivnost rada, podinvestiranost, nezadovoljavajuća razina dodane vrijednosti proizvoda, slab dizajn, niske plaće zaposlenika. Pratimo rast prihoda i uposlenih u primarnom sektoru, dok u finalnom dijelu imamo negativne pokazatelje. U energetskom dijelu također je vrlo loše stanje, jer su kogeneracije na biomasu dobile svega 120 MW, od čega su 70% špekulanti koji nemaju veze s drvnom industrijom. Kako je moguće da imamo u vjetroelektranama kvotu 750 MW, a u biomasi 120MW? Dakle, problema ima jako puno, ali još je više šansi koje ova industrija može pružiti Hrvatskoj u ekonomskom oporavku i zapošljavanju – smatra dr. Ivić Pašalić, predsjednik nadzornog odbora Mundus Viridisa, izabran za predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore, za razdoblje od 2016. do 2020. godine.
-Država se najčešće bavi sama sobom. Već dugi niz godina nitko ozbiljno ne razgovara o ovoj industriji, reklo bi se da nismo ‘in’. Nasuprot tom stavu, u EU je ova industrija vrlo zanimljiva zbog niza politika koje su vezane na industrije koje su bazirane na šumi. Ova je Vlada nakon ipak pokazala određeni interes za stanje u sektoru. Mi smatramo da najbolje znamo što trebamo učiniti da ovaj sektor još više radi i zapošljava, tako da želimo biti partner Vladi u izradi državne strategije za naš sektor – zaključuje Pašalić.
Trendovi u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja
-Trendovi u proizvodnji namještaja prate zahtjeve s tržišta koje se u proteklih desetak godina izuzetno dinamiziralo. Tržište namještaja sve više poprima karakteristike modnog (fashion) tržišta, s brzim promjenama trendova. Moderne kupce više ne zadovoljava samo funkcionalnost i kvaliteta namještaja, već žele namještaj kojim mogu izraziti vlastitu osobnost, ali koji im ujedno daje i trajnu mogućnost osvježavanja životnog prostora izmjenama pojedinih komada namještaja. Da bi udovoljila zahtjevima tržišta, uspješna proizvodnja namještaja danas mora biti izuzetno fleksibilna i spremna ponuditi mnoštvo mogućnosti kupcu uz zadržavanje efikasnosti i kvalitete – kaže Vedran Dujmović, direktor marketinga Prima Grupe.
Najveći trend u drvnoj industriji je ekološka proizvodnja. Težnja je svakog čovjeka usmjerenost na proizvode koji štite njegovo zdravlje i okoliš. Osim toga, na svjetskom tržištu popularni su funkcionalni, modularni proizvodi ravnih i jednostavnih linija, s naglaskom na eleganciju. -U svemu tome najvažnija je kvaliteta, počevši od same sirovine, gdje se ističe bogatstvo drvne industrije kroz proizvodnju od drveta slavonskog hrasta i bukve, potom u završnoj obradi drva korištenje lanenog ulja, voska, te ostalih materijala koji su u skladu s najvišim europskim standardima za zaštitu okoliša – navodi Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave tvrtke Spin Valis.
Prema riječima predsjednika Uprave Spačve, Darija Puljiza, drvna industrija bi se mogla složiti u nekoliko određenih sekcija. -Prva je na temelju vrste drveta koju pretežno prerađuje pojedina firma (npr. bukva, hrast ili crnogorične vrste), zatim po proizvodu koji proizvodi (npr. podove, namještaj, prozore, vrata, drvene konstrukcije), a treba uzeti u obzir i pilane koje rade samo primarnu preradu drveta, a na kraju bih spomenuo i drvne industrijske kombinate koji rade više vrsta proizvoda. Ono što se provlači kroz sve nabrojano te bi se moglo nazvati trendom je posebna pažnja koja se posvećuje svim dijelovima proizvodnje, u smislu što boljeg iskorištenja sirovine u proizvodnji, usvajanje najboljih tehničkih rješenja i primjene najbolje tehnologije. Sve to bez ljudi koji stručno i kreativno vode procese malo vrijedi, a kako je danas, zahvaljujući informatizaciji, nikad lakše i jeftinije doći do znanja, odvija se njegovo dinamično usvajanje i primjena. Svakako bih spomenuo trend postizanja proizvodnjom nekadašnjeg ‘drvnog otpada’ koji sada postaje sirovina za druge proizvode – briket i pelet. Drvna industrija koja je usvojila proizvodnju peleta i briketa ušla je u područje energetike – pojašnjava Puljiz.
Što donosi proizvodnja i primjena peleta i briketa drvnoj industriji, a što društvu?
Puljiz smatra kako drvnoj industriji donosi novi sektor proizvodnje na već kupljenoj sirovini i novu konkurentnost. Također, donosi stabilnost i priliku za nova ulaganja, razvoj te samim time i nova radna mjesta. Društvu donosi jednu stvarnu priliku za kvalitetniji regionalni i ruralni razvoj, te zaustavljanje iseljavanja jer se najveći dio dobavljanja sirovine i proizvodnje odvija na ruralnom području. Takva proizvodnja stvara radna mjesta te pozitivno utječe na natalitet i demografsku obnovu tih prostora. S ekološkog aspekta, ti su energenti i do 40% ekonomičniji, te su za razliku od fosilnih goriva i CO₂ neutralni.
-Jedna tona stabla za vrijeme svog razvoja veže 50% CO₂, i kada se energetski ta tona iskoristi, ista se količina CO₂ vrati u atmosferu, ali uz proizvodnju jedne tone kisika, kao ‘nusproizvoda’. I nakon što se iskoristi sirovina za sve ove nabrojane dijelove proizvodnje, ostaje još jedan dio drvnog ostatka u drvnoj industriji koji je donedavno bio i ekološki problem, drvna kora, i dio nečistog drvnog ostatka. Najnoviji je trend da se taj dio iskorištava u kogeneracijama prilagođenog ložišta visokog stupnja iskorištavanjem za kombiniranu proizvodnju električne energije i topline koja se maksimalno konzumira u proizvodnim procesima s neutralnim utjecajem na okolinu. Kogeneracije su uvijek u povijesti bile temelj razvoja određene firme i okruženja. Spomenuo bih primjer iz povijesti kada je Jan Bata gradio tvornicu obuće, današnje Borovo. Gradnjom kogeneracije, Bata je proizvodio električnu energiju, i kao nusproizvod toplinsku energiju. Racionalnom upotrebom te električne energije stvorio je uvjete za razvoj poduzeća koje je imalo 18.000 zaposlenih, a toplinska energija korištena je za grijanje stanova i zajedničkih prostora. Time je na iznimno ekonomičan način i prije Drugog svjetskog rata osigurao standard koji je i danas mnogima poželjan. Svakako bih ovim trendovima iz sfere proizvodnje dodao trendove koji se bave dizajnom i ekologijom. Relativno smo mala drvna industrija koja nema niti proizvodnih kapaciteta, a onda niti drugih da zadovoljimo potrebe nekog velikog tržišta. Međutim, imamo tržišne niše u kojima uspješno djelujemo i razvijamo se – zaključuje Puljiz.
Poslovni skup, održan u Komori Zagreb krajem svibnja, okupio je pedesetak predstavnika talijanskih tvrtaka koje posluju u Hrvatskoj, a vlasnik talijanske Florian grupe, Elvio Florian, najavio je na novi investicijski plan te grupe za Hrvatsku, prema kojemu će u Vukovar uložiti 25 milijuna eura – u novu tvornicu parketa, postrojenje kogeneracije i proizvodnju peleta, gdje će zaposliti oko 500 novih ljudi te manje tvrtke iz drvnog sektora kao kooperante. Florian je naglasio kako želi da male pilane i druge tvrtke koje se bave drvetom rade za njih, a oni im jamče konkurentnost proizvoda jer su prisutni na brojnim tržištima u svijetu, a i u Hrvatskoj gotovo svake godine ostvaruju rast prihoda od skoro 8%. Za ovu je godinu najavio još i investicije u Lipovljanima te Ludbregu, vrijedne više od 15 milijuna eura.
Izvoznici iz sektora drvne industrije
-O važnosti drvne industrije govori se s potpunim pravom, budući da se radi o 10% ukupnog izvoza Hrvatske. Prima grupa trenutno izvozi 30% svoje proizvodnje, pri čemu je bitno istaknuti da nam izvoz već godinama raste dvoznamenkastim stopama. Izvoz nam je jedna od glavnih strateških odrednica dugoročnog razvoja kompanije, a ulaskom Hrvatske u EU dobili smo priliku ravnopravnog ulaska na tržište vrijedno gotovo 100 milijardi eura. Takvu priliku sasvim sigurno nećemo propustiti – naglašava Vedran Dujmović.
S obzirom na to da je tržište Republike Hrvatske malo i zbog niske kupovne moći potencijalnih kupaca, Spin Valis d.d. tradicionalno je okrenut izvozu na europsko i svjetsko tržište. To tržište je zahtjevno, postoji veliko rivalstvo među konkurencijom, a najveći pritisak postojećih kupaca je u rokovima isporuke, cijeni i visokoj kvaliteti.
-To nas tjera na stalno ulaganje u tehnologiju, ljude i same proizvode, u istraživanje i razvoj te inovacije. Naša niša na europskom i globalnom tržištu je prodaja namještaja iz masiva, i to pretvaranjem komparativne prednosti blizine EU tržišta, kvalitetne sirovine te memorije znanja u konkurentnu prednost. Fleksibilnost, spremnost na male serije i brzina dostave do krajnjeg kupca aduti su koji čine našu prednost – smatra Jelčić.
-Drvna industrija Hrvatske i ostala industrija temeljena na šumi zapošljava oko 50.000 ljudi, izvoz je oko 1,2 milijarde eura i znatno je veći od uvoza – navodi Puljiz, te nastavlja: -Spačva izvozi 70% od 165 milijuna ukupne prodaje, i to isključivo finalnih proizvoda koji se sastoje od ulaznih i sobnih vrata, seljačkog poda, parketa, furnira itd. Kao primjer želio bih navesti da vrijednost jednog kamiona hrastovih ulaznih vrata za francusko tržište iznosi 130.000 eura, što je jedan je od najskupljih pošiljki drvne industrije Hrvatske. Također, neki naši poslovni partneri u Hrvatskoj u svoj proizvod ugrađuju i neke dijelove naše proizvodnje, tako da možemo reći da smo 90% ovisni o izvozu.
Strategija drvno-prerađivačke industrije
-Dok ovo čitate, trebala bi biti gotova Strategija drvno-prerađivačke industrije koju je radilo naše udruženje. Naš prijedlog ima jasan pogled industrije, kakvo je stanje i kakve šanse daje ova industrija ukupnom gospodarskom oporavku – najavljuje Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.
Strategija treba sadržavati čitav niz realnih pogleda i prijedloga, a u nastavku su samo neke:
- Zabraniti ili ograničiti prodaju trupaca izvan Hrvatske Navedeni prijedlog odnosi se na trupce, bilo iz državnih ili privatnih šuma, i proizlazi iz strateškog okvira koji mora favorizirati maksimalnu dobit za državu i društvo u cjelini, umjesto da se kao cilj postavlja maksimalna dobit državne tvrtke Hrvatske šume d.o.o., što je bio slučaj u proteklih nekoliko godina.
- Uspostaviti registar pilana Strateško promišljanje podrazumijeva i ograničavanje izgradnje novih pilanskih kapaciteta ili potrebu uvoza sirovine za nove pilane. U Hrvatskoj postoji više nego dovoljno pilanskih kapaciteta, te za nove, značajnije ugovore s Hrvatskim šumama jednostavno nema više mjesta.
- Preraditi čim veći dio sirovine u RH Središnji cilj sektorske strategije treba biti podizanje stupnja finalizacije, minimalno na razinu sušenja drvnih sortimenata, što može biti preduvjet njihove daljnje prodaje u Hrvatskoj ili u izvozu. Stupanj finalizacije, broj zaposlenih, izvoz, ostvarena dodana vrijednost, ali i drugi pokazatelji poslovanja i konkurentnosti trebaju biti ključni kriteriji za stjecanje prva za kupnju potrebnih količina sirovine.
- Model prodaje trupaca i rabatna politika Postojeći model rabatne politike treba izmijeniti ili ukinuti, a model prodaje trupaca znatno unaprijediti.
- Biomasa, pelet i energetsko drvo Proces korištenja energetskog drva i biomase proteklih je godina bio vrlo dinamičan, ali i kaotičan, a odgovornost snose nadležne institucije koje su pogodovale određenim skupinama izvan-sektorskih ulagača, i vodstvo Hrvatskih šuma, koje je provodilo u najmanju ruku vrlo čudne natječaje za prodaju energetskog drva, što višemetrice, što sječke. U energetskoj strategiji Hrvatska treba podići kvotu za kogeneracije na biomasu i potaknuti njihovu izgradnju, posebice malih i srednjih postrojenja, budući da su ista korisna za energetski sustav zemlje, povećavaju zaposlenost, daju energetsku stabilnost, a kada se grade u sklopu drvne industrije koja ima cjelogodišnji konzum topline, osiguravaju istoj dugoročnu održivost i bolju profitabilnost. Poticanje domaće potrošnje peleta, posebice kroz sustav javne nabave, čime se jača energetska učinkovitost, štedi na grijanju, smanjuju se CO₂ emisije i povećava zaposlenost ruralnih područja.
- Brandiranje slavonskog hrasta Naši glavni drvni sortimenti su bukva, hrast i dijelom četinjače, a ostalih vrsta poput javora, jasena, oraha, trešnje ima daleko manje. Od svih raspoloživih vrsta u Hrvatskoj, posebno mjesto u državnoj strategiji sektora mora imati hrast, odnosno projekt Brandiranja slavonskog hrasta, za kojeg treba osigurati nacionalna i europska sredstva. To je najvrjedniji hrast na svijetu, uz bok su mu po svojstvima i kvaliteti samo po jedna zona u Njemačkoj i Francuskoj. Hrast lužnjak je naša nafta, naše posebno nacionalno bogatstvo koje ne bi trebalo prodavati u neprerađenom obliku, nego kao skupe vrhunske finalne proizvode. Istu činjenicu treba pretvoriti u učinkovite medijske kampanje, slično kao i za drvni pelet.
- Primjena dizajna i inovacija u proizvodnji namještaja Najviše vremena zadnjih godina potrošeno je na temu dostupnosti sirovine, što je većini sektorskih tvrtaka najveći problem. Sektor se stoga manje bavio razvojnim temama povezanih s industrijom namještaja. Potrebno je sagledati sve razvojne izazove i donijeti odluke koje će ubrzati proces primjene modernog dizajna u proizvodnji namještaja, ali i primjene suvremenih marketinških rješenja, kao i potaknuti nastupe na vodećim svjetskim sajmovima koji mogu povećati međunarodnu vidljivost naših proizvođača.
- Sektorsko obrazovanje Nužno je hitno otvoriti dijalog s nadležnim ministarstvima oko poboljšanja učinaka srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, u što treba otvoreno uključiti i zainteresiranu akademsku zajednicu. Danas na tržištu rada nije moguće pronaći profile radnika koji po svome obrazovanju i stečenim vještinama trebaju ovom sektoru, a pripadajuće obrazovne institucije nisu proteklih desetljeća pratile učinke njihovog obrazovanja, nakon što su se učenici ili studenti zaposlili u sektoru. Obrazovanje je jedan od glavnih poluga dugoročnog razvoja u ovoj gospodarskoj grani, pa je istom potrebno pristupiti odlučno uz primjenu strateških odrednica.
Dizajn u proizvodnji namještaja
-Kao uspješni izvoznici namještaja na zapadnoevropska tržišta, odavno smo spoznali važnost dizajna, ali i cjelokupnog procesa razvoja novih proizvoda. Naš R&D odjel kojeg čini pedesetak vrhunskih, mladih dizajnera i tehnologa omogućuje nam praćenje najnovijih trendova kako na izvoznim, tako i na našem domaćem tržištu. Prima Grupa redovno izlaže na najvećim europskim sajmovima namještaja kao što su IMM u Kölnu i MOW u Bad Salzuflenu, pri čemu na svakom sajmu izložimo dvjestotinjak potpuno novih proizvoda. Vjerujemo da smo upravo zbog toga prepoznati kao pouzdan i kvalitetan dobavljač od strane najvećih maloprodajnih lanaca namještaja u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i brojnim drugim zemljama – ističe Dujmović.
Svjetsko je tržište izuzetno promjenljivo i zahtjevno. Dizajn namještaja je ovisan o trendu na tržištu, o trenutnoj potražnji i o sklonostima potrošača, inovacijama, istraživanju i razvoju. U trendu potražnje je namještaj iz masiva i punog drveta. Tako se i u ponudi Spin Valisa može naći namještaj za kuhinje i blagovaonice, garniture za sjedenje, regali, komode, stolice, stolići, ormari, namještaj za spavaće sobe itd. Sav namještaj proizvodi se od kvalitetnog slavonskog hrasta ili bukve. Namještaj je dizajniran kombinacijom moderno-tradicionalnog dizajna, kakvog tržište traži.
-Spin Valis uspješno prati svjetske trendove, svoje kupce i njihove želje te je sposoban proizvesti svaki oblik namještaja kojeg tržište traži. Spremni smo raditi serije raznih veličina za svoje kupce kako bi ih zadovoljili te pružili mogućnost ponovne kupovine kod nas. Proizvodni program sastoji se od različitih vrsta namještaja, ali to nam ne predstavlja problem jer imamo kapacitete za veliku i kvalitetnu proizvodnju i spremni smo udovoljiti svim zahtjevima tržišta. Konstantno ulažemo u istraživanje, razvoj i modernizaciju proizvoda, sukladno zahtjevima i potrebama naše tržišne niše – zaključuje Zdravko Jelčić.
