Za razdoblje od 2016. do 2018. predviđa se realan rast BDP-a od 1%, koji će u idućim godinama rasti na 1,2 i 1,5%. Glavni pokretač gospodarskog rasta u tom razdoblju trebao bi biti izvoz robe i usluga. No postavlja se pitanje koji uvjeti za dalji rast moraju biti ispunjeni.
Ostvarena posljednja vrijednost CEIZ indeksa ukazuje na stabilan uzlazni trend jačanja ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, kao i na očekivanje pozitivnih tromjesečnih stopa promjene realnog BDP-a slične veličine kao i u prethodnom razdoblju. Kako kaže Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb, to znači da se hrvatsko gospodarstvo uspješno oporavilo od dugogodišnje recesije. U Ekonomskom institutu će se redovito izračunavati vrijednost CEIZ indeksa, nastaviti s mjesečnim ocjenama stanja gospodarstva te na temelju toga procjenjivati kratkoročna gospodarska kretanja i u 2016. godini.
-Slažem se s optimističnijim procjenama međunarodnih institucija (Europska komisija, MMF), ali i procjenama koje su iskazale domaće financijske institucije (HNB i banke) o rastu hrvatskog gospodarstva u 2016. Smatram da će u idućoj godini rasti gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, uz određeno usporavanje uzlaznog trenda, prvenstveno radi političkih rizika (izbjeglice), nepoznanica vezanih uz formiranje nove Vlade, kada uobičajeno dolazi do usporavanja gospodarske aktivnosti, te zbog očekivanih pritisaka Europske komisije da se provedu mjere fiskalne konsolidacije – navodi Dubravka Jurlina Alibegović.
Digitalizacija javne uprave
Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom krajem listopada u Mexico Cityju na temu ‘Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga’, projekt hrvatske Vlade e-Građani osvojio je prvo mjesto u Europi. Republici Hrvatskoj nagrada je dodijeljena za projekt e-Građani, koji građanima omogućava modernu, pojednostavljenu i ubrzanu komunikaciju s javnom upravom te unapređuje transparentnost javnog sektora u pružanju javnih usluga. O dobitniku nagrade odlučivala su 23 stručnjaka iz 19 zemalja i različitih sektora.
Najvišim uspjehom u kvaliteti i provedbi Akcijskog plana, kao i pobjedničkim projektom u Europi, Hrvatska je dospjela na sam vrh ovog ambicioznog pokreta, i predstavlja model koji se na svjetskoj razini promiče kao primjer dobre prakse.
Hrvatska sve poželjnija za investiranje?
U posljednjem izvješću Svjetske banke ‘Doing Business 2016.’, prema novoj metodologiji, po uvjetima poslovanja Hrvatska je zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta. Svjetska je banka izmijenila metodologiju, pa je tako lani Hrvatska prema izmijenjenoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65., kako je prvotno bilo objavljeno.
Hrvatska je po lakoći poslovanja na 40. mjestu sa 72,71 DTF bodova, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na godinu ranije, kada je uz izmijenjenu metodologiju imala 72,50 bodova. Riječ je o tzv. DTF (Distance to frontier) bodovanju, koje pokazuje koliko je pojedina zemlja u 10 praćenih područja udaljena od onih koje su najbolje plasirane u tim područjima, pri čemu je 100 bodova maksimalan rezultat.
Hrvatska je u kategoriji međunarodne trgovine zabilježila maksimalnih 100 bodova te je u rangu najuspješnijih. Po izvršenju ugovora zauzela je 10. mjesto, dok je u zaštiti manjinskih dioničara na 29. mjestu. Po plaćanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto, rješavanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjižbi imovine 60. mjesto. Na 66. mjesto svrstala se po dostupnosti električne energije, 70. po dostupnosti kredita, a na 83. je mjestu po pokretanju poslovanja. Najslabiji plasman Hrvatska bilježi u izdavanju građevinskih dozvola – 129. mjesto.
Singapur je potvrdio status zemlje s najpovoljnijim uvjetima poslovanja, dok je na drugom mjestu Novi Zeland, a slijede Danska, Južna Koreja i Hong Kong.
Europske zemlje čine polovinu od 10 najbolje rangiranih: Velika Britanija našla se na šestom mjestu, a nordijske su zemlje Švedska, Norveška i Finska zauzele osmo, deveto i deseto mjesto. SAD je na 7. mjestu.
Najbolji plasman na globalnoj ljestvici među zemljama Europe i srednje Azije ostvarila je Makedonija (12. mjesto). Ispred Hrvatske je i Slovenija, na 29. mjestu, te Rumunjska i Bugarska na 37. i 38. mjestu, dok su iza Mađarska na 42. mjestu, Italija na 45. i Crna Gora na 46. mjestu. Srbija zauzima 59., a Bosna i Hercegovina 79. mjesto.
Nastavak rasta industrijske proizvodnje
Industrijska je proizvodnja u rujnu na godišnjoj razini rasla 5,4%, što je najveći rast od 2008. godine. S obzirom na značajan udio industrije u BDP-u, koji je trenutno nešto manji od 20%, samo na bazi rasta industrije u trećem tromjesečju BDP bi trebao porasti za 0,8%.
U rujnu je najviše, za 14,5% na godišnjoj razini, skočila proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s rastom od 7,1% slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja energije porasla je za 1,5, a intermedijarnih proizvoda za 1% na godišnjoj razini.
Hrvatska je prošle godine donijela Industrijsku strategiju, a plan je bio rast industrije u 2014. godini od 1%, te rast industrije u 2015. godini 2%. Iz Ministarstva gospodarstva naglašavaju konačan cilj da se do 2020. godine zemlja reindustrijalizira i da se u industriji otvori gotovo 86.000 novih radnih mjesta.
Kretanja na tržištu rada
Prioriteti i ciljevi aktivne politike zapošljavanja propisani su Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine, u sklopu kojih su definirani prioriteti i ciljevi djelovanja te intervencije aktivne politike zapošljavanja koje će se provoditi. Kako poručuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sve mjere iz 2015. godine provodit će se i u 2016. godini. Sada postoji 8 paketa mjera o kojima se informacije mogu naći na službenim stranicama HZZ-a: www.hzz.hr.
U HZZ-u kažu da u 2016. godini očekuju znatno veći rast realnog izvoza roba, osobito u eurozonu. Zahvaljujući tome, doći će do povećanja broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Osim toga, očekuju daljnji rast realnog izvoza usluga i broja zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Navedena pozitivna gospodarska kretanja, zajedno s aktivnim mjerama politike zapošljavanja, donijet će povećanje ukupne zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti.
Iz fonda Enterprise Innovation Fund 25 milijuna eura za inovativne poduzetnike
Novi regionalni fond poduzetničkog kapitala ENIF (Enterprise Innovation Fund) prvi je fond kojim se omogućava ulaganje u inovativne tvrtke u ranoj fazi razvoja – startup tvrtke, koje imaju visok potencijal za rast, a najčešće su to tvrtke koje prodaju softver. U fondu je spremno 25 milijuna eura, a do kraja godine taj će iznos biti ciljanih 40 milijuna.
Očekuje se oko 800 prijava godišnje, od strane tehnoloških tvrtaka u osnivanju ili ranoj fazi razvoja u vlasničkom udjelu od 25 do 49%. Pojedinačno će ulaganja biti od pola do 1,5 milijuna eura.
Investicijski projekti za pokretanje gospodarstva
Ulaganja mogu i moraju imati značajnu ulogu u razvoju Hrvatske. Od vitalne je važnosti da kreatori politike u Hrvatskoj, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, nastoje učiniti Hrvatsku što atraktivnijom ulagačima, izjavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na četvrtom izdanju međunarodnog sajma investicijskih projekata Rexpo krajem listopada. Na sajmu Rexpo održana je i prezentacija turističkog razvojnog projekta Kupari, vrijednog 100 milijuna eura, koji bi trebao imati oko 800 ležajeva s 4 ili 5 zvjezdica.
Kako stoji u priopćenju Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Kupari su eklatantan primjer kako aktivirati bivšu vojnu imovinu za turističke svrhe i jedan od izvrsnih primjera decentralizacije, s obzirom na to da dio prihoda ide upravo jedinici lokalne samouprave. U tijeku su pripreme i drugih projekata u kojima se aktivira bivša vojna imovina. Tako je za projekt Muzil već pokrenut postupak kojim se ide u iskazivanje interesa za realizaciju razvojnog projekta na lokaciji poluotoka Muzil, Grad Pula.
Europska komisija objavila je sredinom studenoga popis 195 ključnih energetskih infrastrukturnih projekata od zajedničkog interesa, među kojima je pet hrvatskih: elektroenergetska interkonekcija Hrvatska-Mađarska-Slovenija, odnosno Žerjavenec/Heviz i Cirkovice; potom izgradnja LNG terminala na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica; plinska interkonekcija između Hrvatske i Slovenije (Lučko-Zabok-Rogatec); obnova, nadogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta Jadranskog naftovoda te razvoj pametne mreže odnosno projekt Sinco.grid (Slovenija/Hrvatska).
Projektima će se omogućiti postupna izgradnja energetske unije integracijom europskih energetskih tržišta te diversifikacijom energetskih izvora i prometnih pravaca. Također, pridonijet će se okončanju energetske izoliranosti nekih država članica, te i povećati količina obnovljivih izvora energije u mreži i tako smanjiti emisije ugljika.
Za projekte od zajedničkog interesa predviđeni su ubrzani postupak izdavanja dozvola i poboljšani regulatorni uvjeti, a može se dobiti i financijska potpora u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). U okviru CEF-a za transeuropsku su energetsku infrastrukturu za razdoblje 2014.-2020. dodijeljena proračunska sredstva od 5,35 milijardi eura, kako bi se ubrzala provedba projekata od zajedničkog interesa te ih se učinilo privlačnijim ulagačima.
Izvoz kao jamac rasta
Hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za 10,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 60,7%, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku.
Rezultati o robnoj razmjeni s inozemstvom pokazuju da je Hrvatska u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza ove godine izvezla roba u vrijednosti 55,8 milijardi kuna, što je 10,2% ili 5,19 milijardi kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Također, uvoz je u prvih osam mjeseci porastao za 5,8% ili za 5,1 milijardu kuna i iznosio je 92,04 milijarde kuna.
U prvih osam mjeseci ove godine izvoz u zemlje Europske unije porastao je po stopi od 15,3% u odnosu na prošlogodišnje razdoblje, dosegnuvši 37,4 milijarde kuna. Izvoz u nečlanice EU-a istodobno je povećan 1,2%, na 18,46 milijardi kuna.
Robni uvoz iz zemalja članica EU-a u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza iznosio je 71,4 milijarde kuna i povećan je prema istom razdoblju lani za 9,8%, dok je u isto vrijeme uvoz iz zemalja nečlanica EU-a smanjen za nešto više od 6%, na 20,6 milijardi kuna.
Manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom na kraju kolovoza iznosio je 36,2 milijarde kuna i bio je 0,25% manji nego krajem lanjskog kolovoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom porasla s prošlogodišnjih 58,3 na 60,7%.
Pregled i očekivanja po ključnim sektorima hrvatskog gospodarstva
Turizam je za hrvatsko gospodarstvo izrazito važan sektor koji je, u prvom polugodištu 2015. godine, ostvario udio prihoda od putovanja – turizma u ukupnom BDP-u od čak 11%. -Hrvatski turistički sektor je iz godine u godinu sve snažniji, a Hrvatska sve poželjnija turistička destinacija. Siguran sam kako će pozitivni trendovi u turizmu i dalje pozitivno utjecati na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo – rekao je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, Ratomir Ivičić.
-Makroekonomski pokazatelji imaju značaj utjecaj na gospodarstvo i naše poslovne rezultate, pa vjerujemo da će se pozitivan trend nastaviti i u 2016. godini, što će rezultirati smanjenjem nezaposlenosti, a imat će i direktan utjecaj na rast i potrošnju u industrijama roba široke potrošnje, uključujući industriju piva. Pivarska industrija ima izraženu sezonalnost, pa uz dobru turističku sezonu i povoljne vremenske prilike očekujmo pozitivan utjecaj na rast tržišta piva. U mjesecu lipnju, kada se održava Europsko nogometno prvenstvo, Zagrebačka pivovara očekuje porast prodaje jer je konzumacija piva usko povezana s dobrim igrama naših reprezentativaca – izjavio je Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare d.d., te dodao: -Veseli nas i rast kategorije zanatskih i specijalnih piva, za koju vjerujemo da će rasti i ubuduće. U kategoriji zanatskih i specijalnih piva odnedavno i mi imamo četiri nova branda, na koja su naši potrošači vrlo dobro odreagirali, a to su Blue Moon, Doom Bar, Worthington’s White Shield i Franciscan Well Rebel Red. Pozitivno gledamo i na razvoj izvoza, koji bilježi dvoznamenkasti rast, prvenstveno na tržištima Slovenije i BiH.
Iz Hrvatske pošte potvrdili su da imaju jasno definiranu strategiju poslovanja, a koju provode posljednjih godina. I u sljedećoj godini nastavit će sa svojim planovima. Uz održavanje temeljnog poslovanja i jačanje diversificiranih usluga, naglasak na odnosu s korisnicima i sav trud i rad koji se kontinuirano ulaže, vjeruju da će i 2016. godina za Hrvatsku poštu biti uspješna, kao i ova tekuća. Dakle, očekuju da će godina biti slična ovoj, uz nastavak pozitivnog trenda poslovanja.
-Gospodarski rast će se u idućoj godini kretati između 1 i 2%, što potvrđuje izlazak iz recesije, ali nije dovoljan za fiskalnu stabilizaciju zemlje. Zemlji su hitno potrebne reforme. Nadam se da će pojava nove političke snage, MOST-a, ubrzati provođenje reformi, nužnih kako bi se spriječilo približavanje grčkom scenariju. Trgovačka djelatnost će se kretati u tim okvirima – mišljenja je Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora i vlasnik tvrtke Orbico.
Prema riječima Michaela Georga Müllera, predsjednika Uprave RBA, nakon što su povoljna kretanja na vanjskim tržištima omogućila okončanje recesije domaćeg gospodarstva, u sljedećoj godini očekuju zadržavanje pozitivnih utjecaja i stabiliziranje rasta BDP-a na blago pozitivnoj razini. Unatoč jačanju gospodarstva ne očekuju veće zaduživanje klijenata u domaćim bankama. Zbog ponude inozemnog kapitala po iznimno povoljnim uvjetima porast će zaduženost domaćih klijenata na inozemnim tržištima, uz stagnaciju poslovanja domaćih kreditnih institucija.
Industrija tržišnog komuniciranja ovisna je o općim gospodarskim kretanjima pa je dosad također imala negativne trendove – kontinuirani šestogodišnji pad marketinških budžeta i gašenje pojedinih medija i agencija. Ipak, objavljeni podatci o medijskim investicijama u 2014. godini (HURA, AdEx) pokazuju da se oglašivačka industrija oporavlja. -Ukupni rast ulaganja u oglašavanje u odnosu na prethodnu godinu iznosi svega 1%, no važno je da je konačno zaustavljen višegodišnji trend pada. Očekujem da će se i u sljedećoj godini nastaviti ovaj blagi rast, posebice u segmentima internetskog i televizijskog oglašavanja – navodi mr.sc. Mario Fraculj, predsjednik Uprave, McCann Zagreb.
Govoreći o nacionalnoj ekonomiji, za očekivati je nastavak gospodarskog rasta, dok će naftna industrija i sljedeće godine biti obilježena niskim cijenama nafte, izjavio je predsjednik Uprave INA-e Zoltán Áldott.
-Farmaceutska industrija prepoznata je kao jedna od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva i vjerujemo kako će i tijekom 2016. godine doprinijeti napretku, razvoju novih proizvoda, otvaranju novih radnih mjesta, i posebice kako će dati doprinos najavljenom rastu BDP-a – smatra Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive.
-Živimo u izrazito dinamičnim i zahtjevnim vremenima u kojima je, s obzirom na broj nepoznanica, jako teško prognozirati. Bez obzira što se dogodilo u narednom razdoblju, jedno je sigurno: trebamo se okupljati oko pozitivnih inicijativa i timova, koristiti potencijal umreženog društva te dati prostor i važnost industrijama, pojedincima i timovima koji nam mogu osigurati toliko potreban rast i razvoj. Mislim da se svi slažemo da se stvari trebaju mijenjati, za što nam nisu dovoljne samo parcijalne mjere nego strukturne reforme kojima se hrvatsko gospodarstvo može dići na višu konkurentsku razinu ponude u zemlji i inozemstvu. Danas je važnije nego ikada pojačati temelje gospodarstva temeljenog na znanju i inovativnosti te osloboditi svu kreativnu energiju i želju građana da doprinesu prosperitetu svoje zemlje – rekla je Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikola Tesla.
Što se tiče ICT-a, radi se o sektoru koji ima velik izvozni potencijal, koji zapošljava visokoobrazovane stručnjake te osigurava potencijalnu dobit kroz stvaranje proizvoda visoke dodane vrijednost. Dakle, radi se o sektoru koji je veoma važan za Hrvatsku, ali su nam potrebne poticajne mjere za podizanje konkurentnosti ove strateške industrije i njenih zaposlenika. Istraživanje, razvoj i inovacije najvažniji su strateški prioriteti Europske unije u razdoblju do 2020. godine.
-Kompanija koju vodim najbolji je primjer da se u maloj zemlji poput naše, uz strateško povezivanje s tehnološkim liderom kakav je Ericsson te vlastite stručnjake čija se kvaliteta i znanje dokazuju na najzahtjevnijim projektima u svijetu, može uspješno djelovati u području istraživanja, razvoja i inovacija. Štoviše, takvim smo strateškim usmjerenjem od malog Instituta vremenom prerasli u najveći hrvatski razvojno-istraživački centar u kojem radi tisuću od ukupno dvije i pol tisuće zaposlenika, koliko ih ima Ericsson Nikola Tesla Grupa. Rezultat rada naših timova mjeri se i kroz izvoz znanja u globalnu organizaciju, koji zadnjih godina bilježi dvoznamenkast postotak rasta. Naravno, da bismo u takvom globalnom okruženju zadržali našu poziciju moramo imati stabilnu poslovnu okolinu, kvalitetne stručnjake i poticaje koji prepoznaju upravo stratešku važnost naše industrije i takve vrste posla. Sve razvijene zemlje dobro znaju što potiču i zašto, a njihova konkurentnost i rast gospodarstva te prosperitet društva svjedoče u prilog opravdanosti takvih odluka. Smatram da i Hrvatska mora napraviti slično: s riječi prijeći na djela te dokazati da zaista prepoznaje stratešku važnost ICT industrije te njenu važnost za razvoj drugih industrija – nastavlja Gordana Kovačević, te dodaje kako je svoju priliku država djelomice propustila u prijedlogu pametne specijalizacije, kada ICT nije prepoznala kao tematsko prioritetno područje (vertikalu) čime je, smatra, značajno otežala pristup strukturnim fondovima EU za istraživanje i razvoj te na neki način vlastitom procjenom omeđila područja za inovativnost. Ujedno, otežan je zadatak svima koji se ICT-om ozbiljno bave, posebno onima koji ogromna sredstva ulažu u istraživanje i razvoj te zapošljavanje novih stručnjaka.
-S obzirom na dosadašnje rezultate i reference, trebamo novi vjetar u leđa. Godina koja dolazi bit će još teža, a izazovi sve veći. Upravo zato smatram da se dodatnim mjerama, uključujući i različite poticaje i potpore, treba motivirati sve one koji imaju razvojno istraživačke i inovacijske aktivnosti te centre znanja i izvrsnosti u ICT industriji da nastave svoj posao jer je njihov potencijal i rezultat važan za cijelu zemlju. Ujedno, neupitan je utjecaj ICT tehnologija i rješenja na sve druge industrije, gospodarstvo i društvo u cjelini, pa sukladno tome u 2016. godini kao zemlja moramo biti još brži i učinkovitiji u implementaciji i korištenju ICT rješenja i usluga. To je naprosto imperativ jer bez toga nema realizacije digitalne ekonomije i svih prednosti koje ona donosi – zaključuje Gordana Kovačević.
Oporavak hrvatskog gospodarstva ostaje najvažniji cilj u 2016. Činjenica je da BDP bilježi blagi rast mogla bi se pozitivno odraziti na raspoloženje gospodarstvenika. -Međutim, stanje i dinamika javnih financija još uvijek predstavljaju značajnu prijetnju daljnjoj makroekonomskoj stabilizaciji. Pozitivna stopa rasta ponajprije je rezultat oporavka izvoznih tržišta i rasta izvoza, ali i još jedne rekordne turističke sezone. Dozu ohrabrenja daje i stabilizacija domaće potražnje, gdje je prisutan blagi porast privatne potrošnje, te blagi oporavak investicijske aktivnosti. Međutim, treba reći da Hrvatska još uvijek značajno kaska za ostalim zemljama Srednje i Istočne Europe, koje većinom pozitivnu stopu rasta bilježe još od 2013. – navodi Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d.
-U Hrvatskoj je već neko vrijeme situacija stabilna, a to očekujemo i iduće godine. Pritom, računamo na barem simboličan gospodarski rast. Kako IT već ima prepoznato mjesto u hrvatskom gospodarstvu, više od toga nije realno za tražiti. To znači da blisko pratimo potrebe hrvatskog tržišta, jer to će biti glavni pogon daljnjeg razvoja poslovne informatike. Combis je svojom veličinom i kompetencijama skrojen po mjeri naših korisnika. Naravno, prepoznajemo i utjecaj globalnih tehnoloških trendova, gdje je IT puno jače pozicioniran. Ukratko, 2016. je za hrvatsku informatiku nastavak stabilnosti zabilježene u posljednje tri godine – rekao je Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa.
-Kriza je značajno utjecala i na leasing industriju te su načelno smanjeni volumeni financiranja. Broj leasing društava također se smanjio. S obzirom na neke vidljive pozitivne pokazatelje te posljedično rezultat koji smo ostvarili ove godine, vjerujemo da se polako nazire kraj negativnih trendova. U idućoj godini očekujemo nastavak sličnih stopa gospodarskog rasta te rasta leasing tržišta – kaže Krunoslav Župan, član Uprave Erste &Steiermärkische S-Leasing d.o.o.
Planovi vodećih hrvatskih tvrtaka i institucija za 2016. godinu
Sergey Yeskov predsjednik Uprave, Zagrebačka pivovara d.d.
Očekujemo da će i sljedeća poslovna godina biti uspješna. Zagrebačka pivovara, kao vodeći inovator na hrvatskom tržištu, nastavlja s ulaganjima u ljude, brandove, tehnologiju i beskompromisnu kvalitetu, uz podršku korporacije koja na hrvatsko poslovanje gleda s velikim odobravanjem, s obzirom na iznimne rezultate koje sustavno postižemo. Uskoro ćemo tržištu predstaviti najnovije inovacije, koje već neko vrijeme razvijamo, sigurni da ćemo ponovno oduševiti svoje potrošače.
Branko Roglić vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora, Orbico d.o.o.
Naredna 2016. godina bit će značajna za razvoj Orbico grupe. U ovoj 2015. godini realizirali smo akviziciju Navo grupe u Poljskoj i potvrdili poziciju najvećeg distributera u Europi, s prometom od cca 1.25 milijardi eura, dok u 2016. godini želimo realizirati već potpisanu akviziciju tvrtke Distribev, distributera Heineken piva, čiji je godišnji promet cca 500 milijuna eura. To znači da bi 2016. godine konsolidirani promet Orbico grupe bio 1.7 milijardi eura. Pored toga razvijamo i izvoz hrvatskih proizvođača kroz kanale Orbico grupe u 17 zemalja, gdje je Orbico prisutan. U okviru Orbica imamo sektor izvoza, koji vodi gospođa Koraljka Tomić. Već imamo odrađene promete ostvarene u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Moldaviji, a trenutno kontaktiramo s cca 100 proizvodnih organizacija iz Hrvatske, 15 iz Slovenije i 13 iz Bosne i Hercegovine. Kroz 2016. godinu namjeravamo investirati u IT sektor, kako bi mogli još bolje pratiti realizaciju i brže reagirati u rukovođenju firmama.
Ratomir Ivičić direktor Glavnog ureda, Hrvatska turistička zajednica
U narednom razdoblju predstoji pokretanje programa PCE+, odnosno povećanja prosječne potrošnje gostiju na destinacijama, te potpuna primjena sustava eVisitor, koji će prvenstveno služiti za prikupljanje i obradu podataka o pružateljima usluga smještaja i njihovim smještajnim objektima. Tu su i daljnja operativna poboljšanja i optimizacija svih komunikacijskih procesa, kako bi se i tijekom narednih godina osigurao porast svih turističkih pokazatelja koji su, do sada, bili i više nego pozitivni.
Michael Georg Müller predsjednik Uprave, Raiffeisenbank Austria d.d.
Unatoč štetnom utjecaju recentnih promjena u pravnom okviru poslovanja, aktivnosti banke i lokalne grupe podređenih financijskih institucija odvijat će se u skladu sa strateškim ciljevima poslovanja. U 2016. planiramo nastavak izgradnje dugoročnih odnosa s klijentima, uz ponudu cjelovitog financijskog servisa. Nastavit ćemo usvajati napredne tehnologije komunikacije i modernizirati kanale prodaje usluga klijentima. Očekujemo blagi rast prodaje i pozitivan rezultat poslovanja.
Mario Fraculj direktor, McCann Erickson Hrvatska
McCann Zagreb obilježava 25 godina uspješnog poslovanja. Naši planovi i projekti za sljedeću godinu usko su vezani uz marketinške strategije i planove oglašavanja naših klijenata. Nadamo da će ovaj krhki gospodarski oporavak, kojem svjedočimo u zadnjim mjesecima, potaknuti naše poslovne partnere da povećaju svoja ulaganja u marketinške aktivnosti i u još većoj mjeri iskoriste naše kreativne potencijale i komunikacijsku ekspertizu u postizanju svojih poslovnih ciljeva.
Zoltán Áldott predsjednik Uprave, INA d.d.
Kao vodeći investitor i izvoznik u Hrvatskoj, INA će i u 2016. ostati predana stvaranju dodatne vrijednosti za svoje dioničare kroz nastavak strateških investicija i daljnji razvoj postojećih projekata. Možemo istaknuti planirano ulaganje u postrojenje za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji procijenjene vrijednosti od 400 milijuna dolara te nastavak radova na projektu EOR, u koji je dosad uloženo 700 milijuna kuna. Zahvaljujući stabilnoj financijskoj bazi spremni smo i na iskorištavanje anorganskih prilika za razvoj portfelja, ukoliko se takve ukažu. Trend povećanja proizvodnje ugljikovodika planiramo nastaviti i u 2016., dok ćemo u maloprodaji i veleprodaji ostati usmjereni na održavanje vodeće pozicije na domaćem tržištu te povećanje prodaje na ključnim izvoznim tržištima.
Mihael Furjan predsjednik Uprave i generalni direktor, PLIVA Hrvatska d.o.o.
Nakon jednog od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti kompanije, vrijednog više od 200 milijuna dolara, u 2015. godini PLIVA je nastavila s daljnjim ulaganjima. Nakon otvaranja Centra financijskih aktivnosti u protekloj godini pokrenut je i Centar za upravljanje ljudskim potencijalima, kao najveći Tevin centar u Europi koji će podržavati oko 11.000 zaposlenika. Ujedno su u okviru PLIVE započete prve aktivnosti i četvrtog uslužnog centra Teve u Hrvatskoj – Globalnog Nabavnog Servis Centra. Posljednje godine u PLIVI protekle su obilježene investicijama, zapošljavanjem i pozitivnim trendovima poslovanja na izvoznim tržištima, prvenstveno u smislu povećanja proizvodnje. Usprkos kontinuiranim problemima s dugim danima naplate na hrvatskom tržištu u 2015. godini, PLIVA je na domaćem tržištu svoj portfelj obogatila za ukupno 15 novih proizvoda, a u 2016. očekuje se i dodatno povećanje broja novih proizvoda. Svjesna svoje društvene odgovornosti, PLIVA vlastitim javnozdravstvenim akcijama i potporom brojnim projektima u području zdravstva, znanosti, obrazovanja i zaštite okoliša nastoji izravno utjecati na poboljšanje kvalitete života i očuvanje zdravlja svih naših građana.
Gordana Kovačević predsjednica, Ericsson Nikola Tesla
U budućnosti Ericsson Nikola Tesla bit će još usmjereniji na jačanje svoje pozicije na domaćem i inozemnim tržištima, na proširenje baze kupaca, stjecanje novih znanja i odgovornosti te razvoju i ponudi najnovijih rješenja, proizvoda i usluga namijenjenih transformacijskim procesima naših kupaca i partnera te zajednice u umreženom društvu. Naši strateški prioriteti ostaju nepromijenjeni, što znači da smo usmjereni na razvojno-istraživačke aktivnosti, kao najvažniji segment našeg poslovanja, rješenja za mobilni širokopojasni pristup Internetu, na operativne i poslovne sustave podrške te na široki spektar usluga na domaćem i izvoznim tržištima. Održivost i društvena odgovornost, zajedno s našim kompanijskim vrijednostima i kulturom, sastavni su dio naše strategije umreženog društva. Naša tehnološka rješenja u području e-zdravstva, e-uprave, ICT rješenja za komunalne djelatnosti (energetski sektor i sl.), prometnih usluga i sigurnosti sve su važnija komponenta za kvalitetnije poslovanje, bolji život ljudi i napredak društva. Živimo u vremenu kada, zahvaljujući ICT tehnologijama, do punog izražaja dolaze svi ljudski i industrijski potencijali, a inovativnost i kreativnost postaju točka diferencijacije po kojoj se razlikuju određene kompanije, pa i cijela društva. Naravno, nastavit ćemo se prilagođavati tehnološkim i tržišnim uvjetima uz stalnu usmjerenost na investiranje u nova područja te upravljanje rizicima. Naš poslovni uspjeh i u budućnosti temeljimo na inovativnosti, znanju i kompetencijama naših zaposlenika, koji predano rade na ostvarenju dogovorenih strateških ciljeva.
Ivan Gabrić predsjednik Uprave, Combis d.o.o.
Živimo u vremenu Internet of things. Dapače, u Combisu taj trend doživljavamo i puno šire, kao Internet of anything. Tako da možemo ustvrditi kako je iza nas vrlo uzbudljivih par godina, prožetih novim rješenjima i poslovnim modelima. Combis portfelju u zadnjih smo godinu dana nadodali niz novih rješenja kojima smo snažno zakoračili u Big Data područje, od Husky platforme pa sve do sentiment analize. Stoga iskreno vjerujemo kako će 2016. biti nastavak razvoja i rasta Combis poslovanja. Ne tvrdimo da je to jednostavno niti lako, ali iz Combis pozicije 2016. izgleda više nego solidno.
Christoph Schoefboeck predsjednik Uprave, Erste&Steiermärkische Bank d.d.
Bankarski sektor u 2016. zadržat će svoju stabilnost kao rezultat već ranije provedenih troškovnih optimizacija. Svoje će poslovanje primarno fokusirati na segment privatnih klijenata kroz adekvatnu potporu građanima i pružanje dodatnog zamaha poduzetnicima, odnosno realnoj ekonomiji kao primarnom generatoru rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Također, u 2016. banke će većinom financirati svoje poslovanje iz lokalnih izvora. Poslovanje banaka u 2016., ali i dalje, obilježit će proces digitalizacije, uz neminovno postizanje balansa s tradicionalnim analognim kanalima. Uz sve jaču konkurenciju novih igrača, fin-tech i startup tvrtaka koje agresivno ulaze na tržište bankarskih usluga, pred bankama je izazov prilagodbe na novu stvarnost – digitalnu stvarnost. Da bi bile uspješne i kadre odoljeti tom izazovu, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike novih tehnoloških trendova. To znači ponuditi proizvode i usluge klijentima bazirane na najnovijim tehnologijama, osigurati realizaciju u kratkom roku te omogućiti dostupnost, savjetovanje i podršku klijentima kroz digitalne kanale. Iako je ovaj proces već neko vrijeme u tijeku, svoj će vrhunac dostići u godinama pred nama.
Krunoslav Župan član Uprave, Erste&Steiermärkische S-Leasing d.o.o.
Erste Leasing i u sljedećoj godini očekuje zadržavanje vodeće pozicije te nastavak rasta poslovanja na tragu pozitivnog trenda iz ove godine. Želimo i dalje zadržati vodeću poziciju u financiranju pokretnih objekata leasinga te vodeću poziciju u financiranju opreme i brodova. Uz to, želimo dodatno povećati udio u financiranju osobnih i komercijalnih vozila. U narednom razdoblju poseban naglasak bit će na proširenju baze klijenata te zadržavanju vodeće pozicije financiranja objekata leasinga iz svih segmenata tržišta, uz nastavak redovitog usavršavanja kvalitete usluga. Cilj nam je i dalje biti leasing društvo s vrhunskom uslugom i dobrim omjerom cijene financiranja i kvalitetnog pristupa svojim klijentima, koristeći pritom sinergiju s Erste bankom i cijelom Erste grupom.
