Upravljanje rizicima – imperativ suvremenog poslovanja

Sve je zastupljeniji pristup integriranog upravljanja rizicima, koji uključuje različite poslovne rizike, a nakon što se isti identificiraju, predstavljaju podlogu za učinkovito upravljanje. Uz pomoć strategije i implementacije sustava upravljanja rizicima tvrtka će se uspješnije snalaziti na tržištu i suočavati s rizicima.

U današnjim dinamičnim uvjetima poslovanja, upravljati rizicima postaje nužnost, a predviđati potencijalne događaje, učinke i posljedice s kojima se tvrtka može suočiti u bližoj i daljoj budućnosti te pravovremeno poduzimati mjere kako bi se rizici smanjili na najmanju moguću mjeru, neophodne su aktivnosti u svakoj tvrtki.

Identifikacija ključnih financijskih rizika

HRN ISO 31000 međunarodna je norma koja opisuje načela i smjernice o upravljanju rizicima, a prema istoj normi rizik je učinak nesigurnosti na ciljeve, dok učinci mogu biti pozitivni ili negativni. Norma HRN ISO 31000 daje okvire i opisuje proces upravljanja rizicima koji treba biti integrirani dio sustava upravljanja, uklopljen u kulturu i praksu rada te prilagođen procesima organizacije. I norma ISO 9001:2015 donosi upravljanje rizicima u sustave upravljanja kvalitetom.

Ocjenjivanje rizika može se provoditi sukladno HRN EN 31010 koje obuhvaća identifikaciju, analizu i vrednovanje rizika. Svaka tvrtka trebala bi moći identificirati ključne rizike s kojima se susreće. Ključne financije rizike najbolje mogu procijeniti odgovorne osobe za poslovanje i provedbu postavljenih ciljeva koji upravljaju različitim financijskim rizicima (rizikom likvidnosti, kamatnim rizikom, valutnim rizikom, kreditnim rizikom). Kod identifikacije financijskih rizika treba razmotriti i rizike ostalih segmenata poslovanja, jer pregled svih (mogućih) rizika znatno utječe na uspješnost poslovanja cjelokupne tvrtke, odnosno vidljiva je njihova međusobna uzročna povezanost.

Izrada strategije i implementacija sustava upravljanja rizicima

Posljednjih godina sve je zastupljeniji pristup integriranog upravljanja rizicima koji uključuje različite poslovne rizike te nakon što se isti identificiraju, predstavljaju podlogu za učinkovito upravljanje. Uz pomoć strategije i implementacije sustava upravljanja rizicima tvrtka će se uspješnije snalaziti na tržištu i suočavati s rizicima. Strategija upravljanja rizicima je dokument koji objedinjuje ciljeve i koristi sustava upravljanja rizicima te daje pregled okvira potencijalnog djelovanja prilikom nastanka rizika.

Implementacija sustava upravljanja rizicima tvrtaka donosi brojne prednosti, od povećanja učinkovitosti, veće vjerojatnosti postizanja poslovnih ciljeva, kvalitetnijeg odlučivanja, povećanja povjerenja dionika, uspostave pouzdanog temelja za donošenje kvalitetnih odluka i planiranje, poboljšanja radne učinkovitosti, zaštita zdravlja i sigurnosti, zaštite okoliša, minimiziranje gubitaka i sl.

Održivi model financiranja tvrtke uz upravljanje rizicima

Uspješno implementiran sustav upravljanja tvrtke trebao bi omogućiti održivi model financiranja tvrtke, jer su kroz sustav identificirani najvažniji rizici, njihova vjerojatnost nastanka te su postavljenje odgovarajuće kontrole za provođenje procesa na siguran način. Novi rizici uvijek su mogući, no uz uspješno implementiran sustav upravljanja rizicima, tvrtke će se efikasnije snaći te odgovoriti na financijske izazove.

Veliki je značaj procjene (forecastinga) u upravljanju financijama, kako bi tvrtke na vrijeme osigurale alternativne financijske instrumente, odnosno mjere prilagodbe budžeta u promijenjenim uvjetima poslovanja. Prognoziranje je aktivnost planiranja, a bavi se financijskim i nefinancijskim informacijama, simulacijama i raznim scenarijima.

Rizični kapital ili venture ulaganja

Rizični kapital u svojoj suštini povezuje višak sredstava na tržištu kapitala (investitore) s tvrtkama ili projektima kojima je kapital potreban, a iskazuju visoki ekonomski potencijal. Član Uprave Prospectus-Invest d.o.o. Tomislav Tičić navodi da rizični kapital po definiciji ne postoji, međutim on je tako nazvan budući da ulaganje fondova rizičnog kapitala (eng. Private Equity) uglavnom ide u vlastiti kapital društva (ili u instrumente nalik vlastitom kapitalu) te je u slučaju razvoja loših događaja u projektu zadnje u redu „naplate“. Zbog toga se taj kapital smatra rizičnim – dakle, svaki poduzetnički pothvat u kojem netko ulaže vlastita sredstva u kapital društva je pojednostavljeno ulaganje u rizični kapital.

Ulagatelji u fondove rizičnog kapitala su profesionalni ulagatelji, odnosno i drugi ulagatelji koji moraju zadovoljiti uvjete prepisane zakonom, čime postaju kvalificirani ulagatelji. Uglavnom se zakonska ograničenja odnose na razumijevanje rizika ulaganja koja takvi fondovi realiziraju te vrijednost osobne imovine i visine ulaganja u fond. Najvažnije značajke za ulagatelje su da ono podrazumijeva realizaciju ulaganja kroz duži rok (5 godine ili više), moguće je (ovisno o vrsti fonda) i sudjelovanje u odlučivanju oko pojedinog ulaganja te da takvo ulaganje podrazumijeva nešto veći rizik u odnosu na neka druga ulaganja zbog svoje dugoročnosti, slabije likvidnosti itd., navodi Tičić.

Kao i kod svakog drugog ulaganja (bez obzira radi li se o fondovima ili nekim drugim vrstama ulaganja), na to ulaganje izravno ili neizravno utječu brojni čimbenici na tržištu (politički, makroekonomski, pravni, itd.). I kao posljedica njihovog utjecaja postoji mogućnost nastanka štete za ulagatelja, odnosno nastaje rizik tog ulaganja. Najznačajnija opasnost, šteta ili općenito rizik odnosi se na mogućnost gubitka vlastitog uloga u fond u cijelosti ili djelomično. Navedeni rizik se uglavnom (ne i jedino zbog toga – primjerice, gubitak može biti posljedica nekih objektivnih događaja ili više sile) reflektira kroz loše plasmane fonda, odnosno nerealizacije planova tvrtaka u koje je fond ulagao, zaključuje Tičić.

Industrija rizičnog kapitala u Hrvatskoj nastala je nedavno i trenutno je u fazi razvoja. Najčešći ulagatelji u fondove rizičnog kapitala su, prema riječima Marija Popića, Investment Managera iz tvrtke Quaestus Private Equity d.o.o., financijske institucije kojima se dugoročna ulaganja uklapaju u investicijske strategije i koje raspolažu dovoljnom likvidnošću. Najznačajniji ulagatelji na međunarodnim tržištima, a jednako tako i na hrvatskom, mirovinski su fondovi, osiguravatelji, investicijski fondovi, zaklade, banke i drugi. Ulaganja u fondove rizičnog kapitala su dugoročna, uobičajeno na 10 godina. Fondovi rizičnog kapitala ulagateljima pružaju mogućnost diverzifikacije portfelja i pružaju im pristup ulaganjima koja im putem klasičnih ulaganja (obveznice, dionice) na tržištu kapitala nisu dostupni.

Popić navodi da sve vrste ulaganja nose određene rizike, a fondovi rizičnog kapitala imaju iznadprosječan stupanj rizika, jer ulažu u manji broj nelikvidnih investicija. Na taj način ulagateljima pružaju alternativu klasičnim instrumentima tržišta kapitala. S obzirom na navedene rizike, fondovi rizičnog kapitala nisu primjereni za male ulagatelje, već za sofisticirane institucionalne ulagatelje. Među uspješne projekte možemo uvrstiti ulaganja u telekomunikacijski sektor (Tele2 i Metronet telekomunikacije). Također, ulaganja Fondova za gospodarsku suradnju u posljednjih su 5 godina polučila pozitivne rezultate za cjelokupno gospodarstvo u trenutku najveće krize, zaključuje Popić.

Primjera uspješnih ulaganja je mnogo, a od institucionalnih ulaganja takve vrste Tičić izdvaja Oveseas Express, B Net, Tele 2.

Edukacijom do kvalitetnijeg upravljanja financijama

S ciljem kvalitetnijeg upravljanja financijama i uspješnog upravljanja rizicima u poslovanju mnoge tvrtke imaju edukativne programe prilagođenih tema. Edukacije su posebno korisne potencijalnim polaznicima jer većinu edukacija provode stručnjaci iz prakse. Primjerice Mirakul Edukacijski centar u suradnji s vodećim hrvatskim stručnjacima i predavačima iz područja financija od jeseni prošle godine u ponudi ima Financijsku Akademiju, a organizira i  seminare kao što su Analiza financijskih izvještaja, Kako izraditi CBA analizu, Financijsko planiranje i upravljanje likvidnošću, Kontroling – izvor ključnih financijskih informacija za uspješno odlučivanje Financiranje poslovanja, Izrada investicijske studije/studije izvedivosti, Upravljanje financijskim rizicima te niz drugih.

Aukcije trezorskim zapisima

Ministarstvo financija izdaje trezorske zapise na aukcijama koje organizira u skladu s Pravilima i uvjetima aukcija trezorskih zapisa. Trezorski zapisi su kratkoročni dužnički papiri koje izdaje Ministarstvo financija s rokovima dospijeća od 91, 182 i 364 dana. „Nerizičan“ su instrument za održavanje likvidnosti, a kupuju se uz diskont na aukcijama Ministarstva. Aukcije trezorskih zapisa održavaju se u skladu s objavljenim godišnjim kalendarom izdavanja trezorskih zapisa, a nakon zaključivanja aukcije investitori su automatski putem BAS-a obaviješteni o rezultatima aukcije, dok se statistika aukcije trezorskih zapisa objavljuje i na web stranicama Ministarstva financija.

Trend pada kamatnih stopa kod štednje

Trend pada kamatnih stopa i dalje se nastavlja. Iz Erste&Steiermärkische Bank navode da se tijekom ove godine očekuje nastavak trenda postupnog pada kamatnih stopa, kako na strani kredita, tako i na strani depozita. U prilog nastavka spomenutog trenda govori visoka likvidnost banaka, naglašeni konkurentski pritisci u okruženju još uvijek niske kreditne aktivnosti, ali i trenutni karakter monetarnih politika centralnih banka, prije svega ECB-a i HNB-a. Prema kraju 2017. ipak treba očekivati stabilizaciju trenda pada kamatnih stopa.

Izbor oblika i modela štednje ovisi o mogućnostima i očekivanjima klijenata. Naime, svaki klijent ima različite potrebe vezane uz vremensko ograničenje raspolaganja sredstvima i različitu percepciju sigurnosti ulaganja i ostvarenja prinosa te ciljeve koje želi ostvariti, a o svemu navedenom te drugim specifičnim zahtjevima ovisit će i odabir modela i valute štednje. Trenutačno se najviša kamatna stopa na štednju u Erste&Steiermärkische Bank nudi na kunska oročenja, dok je kamatna stopa za sve ostale valute niža. Primjerice, kod standardne štednje kamatna stopa na kunsko oročenje na rok od 12 mjeseci iznosi 1,40%, na eursko oročenje 0,55%, na oročenje u američkim dolarima 0,25%, a na sve ostale valute 0,10%.

RBA prepoznaje potrebe svojih klijenata te ovisno o individualnim potrebama, željama i mogućnostima klijenta nudi razne oblike štednje: štednju po viđenju, oročenu štednju, dječju premijsku štednju, štedno ulagačke proizvode, te mirovinsku i stambenu štednju. Kao posebnu pogodnost prilikom ugovaranja oročenih depozita ističu pogodnost za klijente s redovnim primanjima (plaća ili mirovina) u RBA, koji prilikom ugovaranja oročenih depozita s jednokratnom ili uz mogućnost višekratnih uplata u poslovnici banke ostvaruju pravo na stimulativni dodatak na kamatne stope do 0,20 postotnih bodova (ovisno o valuti i roku oročenja) za sve oročene depozite u valuti HRK i valuti EUR. Od štednje po viđenju posebno ističu Kunski a vista štedni račun, koji je namijenjen za uplate u svrhu štednje i gotovinske isplate te prijenose na račune po kojima vlasnik raspolaže unutar Banke.

Porastom iznosa na računu klijent ostvaruje više kamatne stope te ujedno zadržava mogućnost podizanja novca u svakom trenutku. Od štedno-ulagačkih proizvoda RBA nudi sljedeće pogodnosti: Srebrne kombinirke – proizvod koji predstavlja kombinaciju ulaganja u nenamjenski oročenu štednju u valuti EUR i ulaganja u Raiffeisen mirovinske fondove, pri čemu se klijentima odobrava stimulativni fiksni dodatak na redovnu kamatnu stopu na nenamjenski oročenu štednju u visini do 0,75 postotnih bodova, odnosno 0,95 postotnih bodova za klijente s redovnim primanjima.

Novosti u kreditnoj ponudi banaka

Kreditna ponuda banaka redovito se kreira prema potrebama klijenata. RBA danas nudi čitav niz kreditnih linija prilagođenih svim vrstama poduzetnika i za sve potrebe. U ponudi su aktualni dugoročni krediti bez hipoteke i kunski krediti uz fiksne kamatne stope. Nadalje, uz ove, osigurana su i sredstva iz različitih poslovnih suradnji s HBOR-om, EIF-om, EBRD-om, Ministarstvom poduzetništva i obrta te s brojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali i drugima.

Kada je riječ o suradnji s EIF-om, u ponudi su kreditne linije uz 70 posto jamstva EIF-a, čime se olakšava realizacija za poduzetnike. Sredstva se mogu koristiti za poticanje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, a zahtjev mogu podnijeti svi klijenti koji zadovoljavaju uvjete definirane kreditnom linijom, bez obzira radi li se o postojećim ili novim klijentima RBA. Suradnja na programima financiranja s HBOR-om pokriva širok spektar namjena i prihvatljivih korisnika, tako da uključuje gotovo sve sudionike realnoga sektora i dijelove javnoga sektora, a namjena također varira od obrtnih sredstava do velikih infrastrukturnih projekata i projekata usmjerenih na očuvanje okoliša. Nude rokove otplate do 17 godina, nižu kamatnu stopu, te počeke otplate kredita.

U RBA-u su posebno ponosni i na potpisanu liniju s EBRD-om za program „Women in business“ u Hrvatskoj, pri čemu se radi o kreditnoj liniji vrijednoj 20 milijuna eura namijenjenoj malom i srednjem poduzetništvu, s posebnim naglaskom na poduzeća kojima upravljaju žene. I dalje svoje klijente upućuju i na intenzivnije korištenje EU fondova i nacionalnih potpora, koje mogu biti dobar vjetar u leđa, a realiziraju se putem ministarstava, uglavnom Ministarstva poduzetništva i obrta. Novost u poslovanju s poduzetništvom je i RBA POS uređaj s fiskalnom blagajnom, koji omogućava izdavanje fiskalnog računa i naplatu karticama. Idealan je za male poduzetnike, te ambulantnu i mobilnu prodaju proizvoda i usluga.

Iz široke ponude Raiffeisenbank Austria d.d. kreditnih proizvoda za stanovništvo izdvajaju nenamjenske i stambene kredite, kod kojih tražitelji kredita nakon samo deset minuta mogu dobiti informaciju imaju li kreditnu sposobnost za traženi proizvod. U ponudi su nenamjenski krediti u eurima s fiksnom kamatnom stopom te u kunama s fiksnom i promjenjivom kamatnom stopom. Stambeni krediti odobravaju se u kunama i eurima. Klijent ima mogućnost odabrati promjenjivu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate, kao i fiksnu kamatnu stopu za određeno razdoblje, a nakon toga promjenjivu.

Kod stambenih kredita u eurima moguće je odabrati i fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate. Namjene mogu biti kupnja, adaptacija, refinanciranje, izgradnja, dogradnja, nadogradnja, dovršenje, rekonstrukcija. RBA ima u ponudi i Flexi green stambene kredite za poticanje energetske učinkovitosti, a do 31. travnja 2017.godine stambeni i nenamjenski krediti odobravaju se bez naknade za obradu kredita.

Erste banka u ponudi ima širok spektar proizvoda usmjerenih na financiranje tekućeg poslovanja, investicijskih aktivnosti poduzetnika, projektno financiranje te akreditivno-garantne poslove. Isti se, pored proizvoda koje banka samostalno kreira, odnose i na brojne proizvode u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (HBOR, EIB, EBRD, HAMAG). Iz navedenog izbora, banka je u mogućnosti kreirati posebne koncepte i kombinacije proizvoda, sve u skladu s potrebama svakog klijenta, odnosno njegovog poslovanja.

Erste banka pruža i širok spektar kredita namijenjenih fizičkim osobama. Tako, kada je riječ o gotovinskim kreditima, kao najpovoljniji izdvajaju gotovinski kredit uz valutnu klauzulu u eurima s promjenjivom kamatnom stopom, koja je vezana za 12M EURIBOR te se trenutačno kreće u rasponu od 6,90% do 7,60% za korisnike sa statusom klijenta. Rok otplate je do 10 godina te se ne naplaćuje naknada za obradu kredita za online zahtjeve. Kod stambenih kredita trenutačno su najpovoljniji stambeni EKO krediti s valutnom klauzulom u eurima s promjenjivom kamatnom stopom i bez hipoteke za kredite do 30.000 eura. Tim je kreditom moguće podići iznos do 500.000 eura na rok do 30 godina. Kamatna stopa vezana je u 12M EURIBOR te se za korisnike sa statusom klijenta trenutačno kreće u rasponu od 3,90% do 4.50%.

Mirovinski fondovi – niz prednosti ulaganja uz poticaje

Obavezni mirovinski fondovi tijekom 2016. godine ostvarili su visoke prinose: prosječni prinos fondova kategorije A iznosio je 11,80%, kategorije B 6,94%, a kategorije C 7,43%. Nakon petnaest godina rada prosječan godišnji prinos od osnivanja do konca 2016. godine svih obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosio je 5,95%, a prosječni godišnji prinos fondova kategorije A i C koji su započeli s radom u 2014. godini iznosio je 10,86% za kategoriju A i 7,29% za kategoriju C. Prosječno stanje na osobnom računu člana Fonda koji je u fondu od 2002. godine iznosi preko 130 tisuća kuna, navedeno je na konferenciji za medije Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Treći stup i dalje privlači dio ulagača, jer na izvršene uplate država i dalje stimulira dobrovoljnu mirovinsku štednju državnim poticajnim sredstvima (dodatnih 15%, do maksimalno 750 kuna), a uplate koje poslodavac uplaćuje za svoga zaposlenika u dobrovoljni mirovinski fond smatraju se porezno priznatim troškom ukoliko se uplaćuju do 500 kuna mjesečno po zaposleniku. Članom dobrovoljnog mirovinskog fonda može postati svaka osoba neovisno o radnom odnosu, godinama starosti ili zdravstvenom stanju. Sredstva na računu  mogu se koristiti nakon što osiguranik navrši 50 godina starosti, a značajna prednost su transparenti pregledi uplata i stanja na računu, dok se uplate vrše prema mogućnostima pojedinog člana.

Tablični prikaz: Broj korisnika i broj ugovora po godinama (dobrovoljno mirovinsko osiguranje)

Novi model financiranja startupova

Tijekom 2016. godine na Zagrebačkoj burzi predstavljen je novi model financiranja startupova, crowfunding platforma za startup kompanije na kojoj ulagatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima, zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na bitcoin tehnologiji, pod nazivom Funderbeam SEE. Minimalno ulaganje za pojedinačnog ulagatelja u kompaniju iznosi 100 eura. Otvaranje investicijskog profila za ulagatelje je besplatno, a trgovanje ne uključuje posrednike, brokere i slično. Transakcijske naknade prilikom trgovanja ulagatelji plaćaju samo u situaciji ako na transakciji ostvare dobit, a iznos transakcijske naknade iznosi 1%.

Stambene štedionice – poticajna sredstva i dalje privlače građane

Državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2017. godini iznose 3,3% =  najviše 165,00 kuna po stambenom štediši (5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši *3,3% = 165,00 kuna), a sve sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2017. godini (NN, broj 123/16).