Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Ulagačke kombinacije sve više privlače privatne ulagače

Ulagačke kombinacije sve više privlače privatne ulagače

Građani preferiraju nerizične oblike ulaganja, dok se poduzeća unatoč brojnim poticajnim mjerama i programima i dalje najčešće odlučuju za klasičan način financiranja bankovnim kreditima.

Oročena štednja kao nerizičan oblik ulaganja, odnosno štednje, i dalje je najzastupljeniji oblik štednje građana. Osim klasične oročene štednje dio građana ulaže u stambenu štednju, dječju štednju ili mirovinsku štednju. Razlog ulaganja u stambenu i mirovinsku štednju u najvećoj mjeri su državni poticaji.

Kako investiraju građani Hrvatske?

Istraživanja o navikama štednje, koje je agencija IMAS provela za potrebe Erste Grupe u kolovozu 2015., na uzorku od 500 hrvatskih ispitanika pokazuje da su hrvatski građani konzervativnog pristupa štednji i investicijama. Klijenti se najčešće odlučuju za standardnu oročenu štednju, i to na rokove dulje od godine dana. Njih čak 80% štedi u stranoj valuti, od čega gotovo 90% u eurima. Kao razloge štednje najčešće navode, u čak 90% slučajeva, stvaranje financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, veće ili manje kupnje te stvaranje zaliha za „stare dane“, pri čemu njih čak 80% u prosjeku mjesečno izdvaja 452 kune.

I dalje su aktualna ulaganja na koja se dobivaju državna poticajna sredstva (DPS), tako se DPS za stambenu štednju isplaćuju prema postotku utvrđenim formulom iz Zakona do iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Država potiče i ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju, isplaćujući članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova poticajna sredstva iz državnog proračuna koja iznose 15% od ukupno uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga od 5.000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine, što znači da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava koje član fonda može ostvariti u jednoj godini (uz pretpostavljeni ulog od 5.000,00 kuna) iznosi 750,00 kuna.

Iz Ministarstva financija navode kako Zakon o porezu na dohodak primitke od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica, te primitke po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne smatra kamatama, odnosno ne oporezuje, što može pozitivno utjecati na štednju/ulaganje građana.

Pregled državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju

Za stambenu štednju prikupljenu u 2015. g. Za stambenu štednju prikupljenu u 2016. g.
4,9% = 245 kuna po stambenom štediši (= 5.000,00 kn raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 4,9%= 245 kuna) sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2015. godini (Narodne novine, broj 154/14) donesenoj temeljem Uredbe o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 151/14) 4,1% = 205 kuna po stambenom štediši (= 5.000,00 kn raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 4,1%= 205 kuna) sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2016. godini (Narodne novine, broj 119/15).

Ulagačke kombinacije sve traženije

Prepoznajući potrebe svojih klijenata, banke nude razne oblike štedno ulagačkih proizvoda koji kombiniraju ulaganja u oročenu štednju, dobrovoljne ili investicijske fondove te životno osiguranje, a u pojedinim kombinacijama klijenti dobivaju stimulativne dodatke. Od štedno ulagačkih proizvoda u RBA u ponudi su Srebrne i Osigurane kombinirke. Privredna banka Zagreb u ponudi ima Premium invest štednju i Premium štednja plus paket – paket B. Erste banka klijentima nudi štedno-investicijski proizvod Erste Plan plus, a Hypo Alpe-Adria Banka u ponudi ima Twin štednju.

Investicijski fondovi – koliko se moglo zaraditi u 2015.?

Neto imovina investicijskih fondova iznosila je na koncu listopada 2015. godine 13,96 milijardi kuna. Prema podatcima objavljenim na stranici Hrportfolio.hr, najveći prinos na kraju trećeg kvartala 2015. godine ostvarili su: novčani fond Locusta Cash (+1,10%), obveznički fond ZB bond (+2,66%), mješoviti fond (+5,43%) te dionički fond FIMA Equity (+17,92%).

Najveći prinos fondova na kraju Q3 2015., izvor: Hrportfolio.hr

Novčani fondovi Obveznički fondovi Mješoviti fondovi Dionički fondovi
Locusta Cash
+1,10%
ZB bond
+2,66%
ZB global
+5,43%
FIMA Equity
+17,92%
PBZ Dollar fond
+0,90%
Erste Adriatic Bond
+2,48%
ICF Balanced
+5,03%
Capital Two
+5,38%
Auctor Cash
+0,84%
PBZ Bond fond
+2,47%
HPB Global
+4,82%
A1
+4,42%

Od 01.01.2016. godine prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak objavljenom u NN 143/14, kapitalni dobitci, uključujući prinose od ulaganja od udjela u investicijskim fondovima, oporezivat će se stopom od 12% plus prirez, ovisno o mjestu prebivališta ulagača. U određenim slučajevima porez na prinos od ulaganja u investicijske fondove ostvarene nakon 01.01.2016. neće se plaćati (ukoliko su udjeli kupljeni prije 01.01.2016., ukoliko se zamjene udjeli u fondovima pod upravljanjem istoga društva te ukoliko ulaganje u fond traje duže od tri godine).

Novosti u ponudi bankovnih kredita za građane

Banke redovito svoju ponudu bankovnih kredita prilagođavaju potrebama privatnih osoba i poduzetnika. Erste banka tako je omogućila klijentima da zatraže gotovinski kredit preko web aplikacije na www.erstebank.hr. Klijente koji online zatraže gotovinski kredit banka oslobađa troškova obrade kredita te troškova javnog bilježnika. Klijentima su na ovaj način dostupni nenamjenski krediti maksimalnog iznosa do 228.000 kuna, bez hipoteke, uz rokove do 35 i 120 mjeseci, u kunama ili eurima, pri čemu se pogodnost odnosi i na umirovljeničke te na mini kredite.

Tijekom listopada i studenog Privredna banka Zagreb proširila je ponudu stambenih i Energo stambenih kredita te nenamjenskih kredita. Klijenti kod stambenih i energo kredita trenutno imaju mogućnost izbora ugovaranja kredita s fiksnom kamatnom stopom za cijelo razdoblje otplate kredita ili s fiksnom kamatnom stopom za određeno razdoblje (5 ili 10 godina) i nakon toga promjenjivom kamatnom stopom te promjenjivom kamatnom stopom za cijelo otplatno razdoblje. Kod nenamjenskih kredita u ponudu je uključena mogućnost ugovaranja kunskog nenamjenskog kredita, te je ponuda proširena i s mogućnošću ugovaranja fiksne kamatne stope za cijelo otplatno razdoblje neovisno o valuti kredita, odnosno klijentima je omogućen izbor između ugovaranja fiksne kamatne stope za cijelo otplatno razdoblje ili promjenjive kamatne stope za cijelo otplatno razdoblje. Također je povećan i maksimalni iznos nenamjenskih kredita.

Počevši od 01.07.2015. RBA je kreditnu ponudu fizičkim osobama proširila ponudom Flexi stambenih kredita u HRK s promjenjivom kamatnom stopom, do maksimalnog iznosa 1.500.000 HRK. Klijentima Banke s primanjima na račun u RBA Banka nudi i kredite s fiksnim kamatnim stopama. Maksimalni rok otplate: krediti s promjenjivom kamatom u EUR i HRK te fiksnom kamatom u EUR do 30 godina (adaptacija 20), a krediti s fiksnom kamatom u HRK do 15 godina, za sve namjene osim adaptacije. Počevši od 01.12.2015. Banka uvodi i kredite s fiksnom kamatom u EUR i za ostale klijente. U ponudi se nalaze i krediti za energetski učinkovite nekretnine, s promjenjivim kamatnim stopama u EUR i HRK.

Hypo Banka u svojoj ponudi kreditnih proizvoda odnedavno nudi klijentima nenamjenske kredite u kunama (Blic kredit), koje klijenti mogu realizirati bez dodatne dokumentacije i troškova pri prvom i jedinom dolasku u poslovnicu Banke. Posebnost ove vrste kreditnog proizvoda je što klijet tijekom cijelog vremena trajanja kredita ima fiksnu kamatnu stopu te isplata kredita ide u roku 1 sata nakon potpisivanja ugovora. Banka trenutno u ponudi kreditnih proizvoda ima i akcijsku ponudu nenamjenskih kredita u kunama s fiksnom kamatnom stopom te bez jamca i depozita za kredit u iznosu do 150.000 HRK.

Krediti za poduzetnike

Većina banaka poduzetnicima nudi povoljne kredite u suradnji s HBOR-om te Europskom investicijskom bankom. U Hypo Banci rade se pripreme za povećanje ponude kunskih kredita za poduzetnike koje Banka namjerava plasirati. Trendovi su još uvijek da se većinski financira kratkoročno, dok je udio investicijskih kredita i dalje manji, a ono što se financira pretežito su HBOR-ove linije ili subvencionirani programi.

RBA za poduzetnike u ponudi ima posebno zanimljive dugoročne kredite bez hipoteke i kunske kredite uz fiksne kamatne stope. Do kraja godine aktualne su i kunske i devizne kreditne linije s povoljnom fiksnom kamatnom stopom, koja se definira ovisno o vrsti i veličini poduzetnika, namjeni za koju se proizvod koristi, rizika koji se tim poslom preuzima i slično. U ponudi su i kreditne linije u suradnji s EIF-om te suradnja na programima financiranja s HBOR-om koji pokrivaju širok spektar namjena i prihvatljivih korisnika, a RBA također upućuje klijente i na intenzivnije korištenje nacionalnih potpora, koje se realiziraju putem ministarstava, uglavnom Ministarstva poduzetništva i obrta.

Erste banka je poduzetnicima koji se bave tzv. slobodnim zanimanjima omogućila da zatraže investicijski kredit i kredit za trajna obrtna sredstva maksimalnog iznosa do 50.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, bez hipoteke, na rok otplate do sedam godina. Banka je u suradnji s HBOR-om u svoju ponudu uvrstila kunske kredite uz fiksnu kamatnu stopu, namijenjene mikro, malim i srednjim poduzetnicima prema kriterijima Zakona o poticanju malog gospodarstva, OPG-ima te ostalim pravnim i fizičkim osobama koje samostalno obavljaju djelatnost Banka će kredite iz ovog programa odobravati do 31. prosinca 2015., to jest do iskorištenja sredstava koje je banka namijenila za ovu svrhu.

Trenutno najaktualniji poduzetnički krediti Privredne banke Zagreb proistekli su iz nekoliko suradnji. Kroz Program Mjera 1, koju PBZ provodi u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta te s većinom županija koje su prihvatile ovaj program, PBZ je osigurao potrebna sredstva za subvencioniranje kamatnih stopa za sve poduzetnike iz domene proizvodnih i uslužnih djelatnosti, odnosno osigurana su značajna sredstva za ovu vrstu kredita uz subvencioniranje kamatne stope za trgovačka društva, male i srednje poduzetnike, obrte i profitne udruge. U suradnji s Europskom investicijskom bankom klijentima poduzetnicima nude se povoljniji uvjeti kreditiranja u dijelu naknada po kreditu i kamatnih stopa, a ovisno o kreditnom rejtingu klijenta, ročnosti kredita, ponuđenom osiguranju i procjeni investicije. EIB-ova sredstva prvenstveno su namijenjena povećanju konkurentnosti Hrvatske. Od brojnih kreditnih linija s HBOR-om navode nove kreditne linija za SME klijente, namijenjene za kreditiranje investicija – tu su krediti uz 4% fiksnu kamatnu stopu u HRK, te za kreditiranje trajnih obrtnih sredstava – krediti uz 4,5% fiksnu kamatnu stopu u HRK.

Kontokorentni kredit – za lakše svakodnevno poslovanje

Većina banaka poduzetnicima nudi ovaj oblik kredita u svakodnevnom poslovanju, ponajviše za premošćivanje problema (ne)likvidnosti. Kontokorentni kredit koristi se svakodnevno i učestalo od strane poduzetnika i u Privrednoj banci, i to u pravilu za kratkoročno premoštenje (ne)likvidnosti (bilo tijekom dana ili na nekoliko dana). U Erste banci od kratkoročnih kredita u ponudi je i okvirni kredit po transakcijskom računu.

U RBA za potrebe održavanja tekuće likvidnosti i jednostavnog raspolaganja novčanim sredstvima poduzetnicima su na raspolaganju ‘FlexiBIZ prekoračenje’ – dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu. I iz Hypo Banke navode da poduzetnici dosta koriste okvirne kredite po principu minusa na računu, no isti su skuplji od kratkoročnih kredita za obrtna sredstva.

Prikupljanje kapitala euroobveznicama

Euroobveznice se obično izdaju putem međunarodnog sindikata banaka. Sindikat banaka vodi izdanje euroobveznica za izdavatelja, organizirajući pripremu potrebne dokumentacije, marketing i prodaju obveznica, navode iz Raiffeisen banke. Po izdanju euroobveznice se najčešće uvrštavaju na burzu, često Londonsku ili Luxemburšku burzu. Predstavljaju atraktivni instrument financiranja jer omogućuju investitoru fleksibilnost u odabiru zemalja u kojima će ponuditi svoje obveznice, a ovisno o regulatornim zahtjevima pojedine zemlje. Unutar EU ti su regulatorni zahtjevi manje-više ujednačeni. Izdavatelj može odabrati valutu koja odgovara valutnoj strukturi njegove bilance, no najčešće su to EUR ili USD. Euroobveznice su atraktivne za investitore prvenstveno jer ih karakterizira vrlo visok stupanj likvidnosti, naglašavaju iz RBA.

Konvertibilne obveznice kao opcija svježeg kapitala

Jedan od načina prikupljanja kapitala je izdavanje konvertibilne obveznice. Iz Raiffeisen banke navode da se na izdavanje konvertibilnih obveznica u pravilu odlučuju kompanije čije su dionice već uvrštene na burzu. Naime, konvertibilna obveznica je obveznica koja može biti konvertirana u unaprijed određeni broj dionica izdavatelja prilikom dospijeća ili tijekom trajanja obveznice, a prema diskrecijskoj odluci investitora. Cijena po kojoj investitori mogu konvertirati obveznicu u dionicu naziva se cijena konverzije. Investitori su u pravilu potaknuti iskoristiti svoje pravo na konverziju, ako je trenutna tržišna cijena dionice izdavatelja barem jednaka ili viša od cijene konverzije. Ako investitor ne odluči konvertirati obveznicu u dionicu izdavatelja, obveznica će biti iskupljena od strane izdavatelja po nominalnoj cijeni na dan dospijeća.

Prednost za izdavatelja je prikupljanje sredstava po nižoj kamatnoj stopi nego što bi morao platiti na običnu korporativnu obveznicu, a zbog vrijednosti ugrađene opcije koju investitori dobivaju. Također, omogućuje izdavatelju da danas iskoristi volatilnu tržišnu situaciju, kao i očekivani pozitivni trend u kretanju cijene dionice u budućnosti. Brži je način prikupljanja financijskih sredstava u odnosu na emisiju dionica, a konverzija u kapital može pozitivno utjecati na financijsku stabilnost izdavatelja, zaključuju iz RBA.

Konzorcijski krediti za velike projekte

Konzorcijski kredit korisniku odobrava konzorcij (odnosno više banaka udruženih u konzorcij), a takvim kreditom obično se financiraju projekti velikih razmjera. Zahvaljujući iskustvu kumuliranom u RBI Grupi, kao i lokalnom značaju RBA, Banka je značajno sudjelovala u konzorcijskim kreditima, s vodećim financijskim institucijama. Zbog ekonomske krize i nedostatka kvalitetnih investicijskih projekata, manja je potražnja za ovakvim načinom financiranja.

Potpore za poduzetnike

Novim Zakonom o poticanju ulaganja (NN 102/2015.) uređuje se dodjela državnih potpora radi poticanja ulaganja. Potpore u smislu ulaganja uključuju: porezne potpore za mikropoduzetnike, male, srednje i velike poduzetnike, potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja, potpore za opravdane troškove usavršavanja povezanih s projektom ulaganja, potpore za: razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja, potpore za radno intenzivne projekte ulaganja te potpore za ulaganje u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 13.000.000,00 EUR, uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta visoke stručne spreme povezanih s projektom ulaganja, i to potpore za osiguranje nepromjenjivih uvjeta poslovanja, potpore za ulaganja, poticaje pola-pola i poček plaćanja poreznih obveza.

Porezne potpore za poduzetnike:

Za mikropoduzetnike Za male, srednje i velike poduzetnike
Za ulaganja mikropoduzetnika u visini iznosa protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000,00 EUR korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do pet godina od godine početka investicije, uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja, i to unutar razdoblja od godinu dana od početka ulaganja. Za ulaganja u visini iznosa protuvrijednosti kuna do 1.000.000,00 EUR, korisniku potpore, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem. Za ulaganja u visini iznosa protuvrijednosti kuna od 1.000.000,00 do 3.000.000,00 EUR, korisniku potpore, stopa poreza na dobit umanjuje se za 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet popunjavanja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem. Za ulaganje u visini iznosa protuvrijednosti kuna više od 3.000.000,00 EUR, korisniku potpore, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem.
Ukupan iznos poreznih poticaja koje korisnik potpore za mikropoduzetnike može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poreznih poticaja određuje se u apsolutnom iznosu razlike obračuna dužnog iznosa poreza na dobit izračunanog na temelju propisa kojim se uređuje porez na dobit i iznosa izračunanog na temelju ovoga Zakona, poštujući maksimalni dopušteni iznos, odnosno intenzitet ukupnih potpora navedenih u članku 6. točki 13. ovoga Zakona. Ukupan iznos poreznih potpora za male, srednje i velike poduzetnike koje korisnik potpore može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poreznih potpora određuje se u apsolutnom iznosu razlike obračuna dužnog iznosa poreza na dobit izračunanog na temelju propisa kojim se uređuje porez na dobit i iznosa izračunanog na temelju ovoga Zakona, poštujući maksimalni dopušteni intenzitet, odnosno iznos ukupnih potpora navedenih u članku 6. točki 13. ovoga Zakona.
Minimalno razdoblje očuvanja predmetnog projekta ulaganja i broja novootvorenih radnih mjesta utvrđenih odredbama stavaka 1. – 3. ovoga članka propisano je člankom 6. točkom 7. ovoga Zakona.
Ako korisnik potpore tijekom razdoblja korištenja potpora iz ovoga Zakona prestane biti obveznik poreza na dobit, prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za preostalo razdoblje za koje su odobrene, uz obvezu očuvanja novih radnih mjesta i investicijskog projekta sukladno odredbama iz članka 6. točke 7. ovoga Zakona.
Ako korisnik potpore smanji broj novih radnih mjesta utvrđenih odredbama stavka 1. ovoga članka prije isteka propisanog minimalnog razdoblja očuvanja ulaganja iz članka 6. točke 7. ovoga Zakona, i/ili ako ne poštuje minimalno razdoblje očuvanja ulaganja iz članka 6. točke 7. ovoga Zakona, prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za čitavo razdoblje za koje su odobrene, uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih povlastica uvećanih za iznos osnovne referentne stope, koja se određuje i objavljuje na temelju pravila o državnim potporama, uvećane za 100 baznih bodova. Ako korisnik potpore smanji broj novih radnih mjesta utvrđenih odredbama stavaka 1. – 3. ovoga članka prije isteka propisanog minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog ulaganja iz članka 6. točke 7. ovoga Zakona i/ili ako ne poštuje minimalno razdoblje očuvanja predmetnog ulaganja iz članka 6. točke 7. ovoga Zakona, prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za čitavo razdoblje za koje su odobrene, uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih povlastica uvećanih za iznos osnovne referentne stope, koja se određuje i objavljuje na temelju pravila o državnim potporama, uvećane za 100 baznih bodova.

Subvencioniranje kredita i davanje potpora

Pojedine županije subvencioniraju kredite i daju potpore poduzetnicima te na taj način potiču poduzetničku aktivnost. Jedna od županija koja sudjeluje u poticajima je Splitsko-dalmatinska županija, koja je tijekom 2014. utrošila 1,32 milijuna za 48 projekata. Osim potpora i pomoći koje poduzetnicima daje lokalna samouprava, iz Ministarstva poduzetništva i obrta navode da je malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju čitav niz projekata i programa. Poduzetnicima su kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. na raspolaganju dostupna dosad najveća sredstva ukupne vrijednosti 7,4 milijarde kuna. Trenutno su otvoreni natječaji za izgradnju proizvodnih kapaciteta, ulaganje u opremu, ulaganja u turizam te poboljšanje poslovnih procesa kroz informacijske i komunikacijske tehnologije.

Do kapitala projektima EU

Mnogi poduzetnici odlučuju se kapital prikupiti projektima Europske unije. Iz Ministarstva gospodarstva navode da pored EU programa namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima na razini Europske unije (poput H2020 ili COSME), u Republici Hrvatskoj postoje 4 glavna operativna programa u kojima su navedene mjere poticanja razvoja malih i srednjih poduzeća (ne i isključivo), a to su:

  • Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (EFRR i KF)
  • Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (ESF)
  • Program ruralnog razvoja 2014.-2020.
  • Pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.

Mogućnosti i potencijal korištenja navedenih programa na razini EU te programa ESI fondova namijenjenih Hrvatskoj je zaista velik, a teme ulaganja variraju od ulaganja u male obrtnike i OPG-ove do sufinanciranja istraživačko-razvojnih projekata srednjih poduzeća u rješavanju globalnih društvenih izazova. Najviše informacija mogu se pronaći na web-stranicama EU namijenjenih malim i srednjim poduzećima: https://ec.EURopa.eu/easme/, a za ESI fondove i operativne programe u Hrvatskoj na stranicama: www.strukturnifondovi.hr.

Ministarstvo gospodarstva sudjeluje u mjerama koje su namijenjene malim i srednjim poduzećima u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., i to posebice u područjima energetike (obnovljivih izvora energije) i energetskoj učinkovitosti te ulaganjima u istraživanje, razvoj i inovacije. Naglašavaju da se u sklopu navedenih mjera potiču aktivnosti suradnje velikih i malih poduzetnika te stvaranje partnerstava i novih i poboljšanih lanaca vrijednosti u cilju jačanja konkurentnosti gospodarstva. Potrebno je poticati cijeli ekosustav gospodarstva, ali u isto vrijeme pametno birati vrste i ciljeve ulaganja. Međutim, najviše mjera i najviše novaca namijenjenih malim i srednjim poduzećima planiraju u sklopu svojih aktivnosti djelatnici Ministarstva poduzetništva i obrta.

 

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se