Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Novi trendovi u ponudi financijskih institucija

Novi trendovi u ponudi financijskih institucija

Ponuda kunskih kredita s fiksnom kamatom do koje je postupno došlo nakon slučaja ‘švicarac’, pojava margin kredita za iskusne ulagače, sve češće korištenje financijskih aplikacija, webshop u kupnji polica osiguranja te monetarno zlato kao najsigurnija investitorska luka samo su neki od novijih trendova koji su se pojavili u ponudi tradicionalno ‘konzervativne’ industrije, a sve pod utjecajem financijski sve pismenije javnosti.

Unatoč visokom stupnju eurizacije u Hrvatskoj, čini se kako se u posljednje vrijeme u katalozima bankarskih proizvoda sve češće mogu naći i stambeni krediti u kunama. Nakon slučaja ‘švicarac’ pritisak educiranija javnosti doveo je do novih trendova u bankarskoj ponudi te donio ponudu kunskih kredita s fiksnom kamatom.

I dok su oni prije nekoliko godina bili u povojima i bili skupi, današnja realnost sugerira kako je za dugoročno miran san najbolji kredit onaj bez valutne klauzule i s fiksnom kamatom. Trenutno ih nudi gotovo svaka banka, pri čemu su u nekim slučajevima čak i jeftiniji od kredita uz euro valutnu klauzulu.

Société Générale – Splitska banka d.d. po vrlo konkurentnim uvjetima odobrava stambene, adaptacijske i ostale tipove kredita u HRK i EUR. Kamate za klijente koji svoja mjesečna primanja usmjere preko računa u Banci mogu biti fiksne ili promjenjive, ovisno o trajanju kredita i željama klijenta. Stambeni krediti u HRK odobravaju se u različitim varijantama, počevši s kamatnom stopom od 4,49 posto. Banka u ponudi ima i fiksnu kamatnu stopu u HRK na rok do 20 godina, istaknuli su iz Splitske banke.

Uzimate kredit uz valutnu klauzulu – NRS ili Euribor?

Spomenuto blago snižavanje kamatnih stopa te sve veća ponuda kunskih i kredita s fiksnom kamatom rezultat su preklapanja više čimbenika. Između ostalog, tome doprinosi i povijesno niska referentna stopa Euribora, kao i sniženje Nacionalne referentne stope (NRS) koje smanjuju anuitete kredita posljednjih mjeseci.

Euribor, referentna kamatna stopa na europskom međubankarskom tržištu, prema mišljenju stručnjaka, takva bi trebala ostati barem do listopada iduće godine. No što će se nakon toga događati vrlo je upitno, pa je time za kreditne dužnike najvažnije pitanje koji kredit uzeti – onaj vezan uz Euribor ili pak uz nacionalnu referentnu kamatnu stopu.

Kako je kod kredita vezanih uz NRS varijabilni dio kamata veći, stručnjaci objašnjavaju da su u slučaju jačanja kune u odnosu na euro ti dužnici u povoljnijoj situaciji u odnosu na one čiji su krediti vezani uz Euribor. I obrnuto. Kako će se pak NRS kretati, navode u Splitskoj banci, nije moguće predvidjeti, jer je riječ o novijoj referentnoj kamatnoj stopi, uvedenoj za potrebe kreditiranja Hrvatske nakon ulaska u EU, pa još nema značajnijih informacija o njenom kretanju.

Banka u svojoj ponudi stambenih kredita ima kredite vezane uz NRS u odgovarajućoj valuti. Zbog toga što je NRS novijeg datuma, te posljedično ne postoji dovoljno duga serija povijesnih podataka, ali isto tako zbog velikih oscilacije vrijednosti Euribora koje su se dogodile u posljednjih nekoliko godina, teško je dati egzaktan odgovor koji su krediti povoljniji, istaknuli su iz Splitske banke.

Margin krediti – kako do novca za ulaganje na burzi?

U moru raznih vrsta i oblika kredita koje nam banke danas nude, sve popularniji postaju krediti na osnovu zaloga vrijednosnih papira, tzv. margin krediti. Riječ je o proizvodu koji služi prvenstveno za trgovanje vrijednosnim papirima, a namijenjen je klijentima koji imaju iskustva na tržištu kapitala.

Kredit je to kojeg banka odobrava na osnovu zaloga dionica koje klijent već ima u vlasništvu. On se odobrava u postotku od tržišne vrijednosti dionica koju klijent zalaže, a taj postotak kreće se obično od 50 do 100%, ovisno o odlukama pojedine banke te ovisno je li riječ o listi s najlikvidnijim dionicama ili manje likvidnim dionicama. Kako se cijena dionica na tržištu svakodnevno mijenja, tako se mijenja i vrijednost klijentovog portfelja koji služi kao zalog. Banke su zbog toga odredile granice koje se obično kreću u okvirima od 150 do 200%, odnosno te granice određuju kolika mora biti vrijednost portfelja u odnosu na odobreni kredit.

Iako ova vrsta kreditiranja stoji u ponudi nekoliko banaka u Hrvatskoj, u Splitskoj banci ističu kako njihova banka ne nudi margin kredite. Kamatna stopa na margin kredite kreće se oko 10%, na kredit se obično plaća samo mjesečna kamata, dok se glavnica podmiruje u cijelosti po dospijeću.

Partnerstvo banaka i domaćih institucija – najpovoljnije financiranje poduzetnicima

Osim klasičnih kredita za poduzetnike koje im banke inače nude, s malo truda i dosta papira oni mogu dobiti iznimno povoljne kreditne linije, koje banke plasiraju u suradnji s različitim domaćim institucijama. Posebnost ovih kredita je u tome što su oni subvencionirani, uvjeti su povoljniji od onih tržišnih i točno su namijenjeni za određenu svrhu.

Jedan od najvažnijih domaćih partnera komercijalnim bankama, pored Ministarstva poduzetništva, svakako je HBOR.

HBOR odobrava kreditna sredstva za financiranje investicija i obrtnih sredstava izravno i putem poslovnih banaka, a tijekom 2015. godine započela je i suradnja s leasing društvima te odobravanje kredita za investicije i obrtna sredstva putem okvirnih kredita s bankama. U 2015. godini HBOR je kreditnim sredstvima podržao 2.285 projekata u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna. Broj odobrenih kredita 2,5 puta veći je od broja odobrenog u 2014. godini i najveći je u dosadašnjem poslovanju HBOR-a. Ovom rezultatu doprinijela je izvrsna suradnja s poslovnim bankama i leasing društvima putem kojih je odobreno više od 90% kredita.

Iz HBOR-a ističu i kako je tijekom 2015. godine od ukupno odobrenih sredstava njih 82 posto odobreno za investicijska ulaganja, dok je za obrtna sredstva odobreno 18 posto. Više od 50% sredstava odobreno je izvoznicima, pri čemu su kreditna sredstva korištena i za samu pripremu roba za izvoz, ali i za ulaganja u modernizaciju poslovanja. Sredstvima HBOR-a podržani su, među ostalim, projekti iz sektora turizma, proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića, poljoprivrede i ribarstva, metaloprerađivačke industrije, proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, drvoprerađivačke i papirne industrije, tekstilne i kožarske industrije te elektroindustrije.

 Za takva se ulaganja, ovisno o programu kreditiranja i namjeni, može odobriti kredit s rokom otplate do 17 godina s mogućnošću počeka do 5 godina. Kamatna stopa na ova sredstva iznosi 2, 4 ili 6%, ovisno o programu, veličini poduzetnika, dosadašnjoj uspješnosti poslovanja i području ulaganja, a do 30. lipnja ove godine na snazi je privremena mjera sniženja kamatne stope za ulaganja u poljoprivredi, turizmu, industriji, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti te za ovakve projekte kamatna stopa iznosi 2%, 3% ili 5% godišnje. Krediti za obrtna sredstva odobravaju se putem poslovnih banaka na rok od 6 mjeseci do 6 godina, uz kamatnu stopu 3, 4 ili 6%, ovisno o programu kreditiranja.

SME paketi – financijski proizvodi koji uvelike olakšavaju svakodnevno poslovanje

Za razliku od komplicirane dokumentacije s kojom se poduzetnik tijekom poslovanja često susreće, jedna od stvari koja mu čini poslovni život lakšim svakako su različiti SME paketi. Bez obzira na to nude li spomenuti paketi nižu naknadu za obradu kredita, transakcijski račun uz debitnu karticu, internetsko bankarstvo, interni trajni nalog bez naknade, višu kamatu na oročene depozite, putno osiguranje ili pak privatni paket za vlasnika/direktora uz nižu mjesečnu naknadu, uvijek se radi o izuzetno kvalitetnom financijskom proizvodu koji uvelike olakšava svakodnevno poslovanje malim poduzećima.

Ti paketi kreiraju se u skladu s promjenama na tržištu te se stalno prilagođavaju i unapređuju kako bi se što više prilagodili željama i potrebama klijenata, a cijena proizvoda i usluga postavljenih u pakete izrazito je povoljnija od cijene pojedinačnih proizvoda i usluga.

Splitska banka nudi veliku paletu proizvoda koji olakšavaju poslovanje njihovim klijentima. Svi proizvodi prilagođeni su tržištu te se mogu individualizirati pojedinačnim potrebama klijenta.

Trajni nalog i ‘nevidljiva štednja’ – idealan bankarski spoj

Odmah nakon kredita koji su tradicionalno na prvom mjestu, vrlo interesantan proizvod je i trajni nalog. Već pri samom uzimanju kredita banke će najčešće ugovoriti trajni nalog za otplatu istog, te se na taj način osiguravati da klijent neće ‘zaboraviti’ uplatiti kredit. Po istom principu mogu se platiti računi za režije, zatvoriti dosadni minus po tekućem računu te uštedjeti i vrijeme i novac.

No da je riječ o korisnom proizvodu kojeg treba što više iskoristiti, govori i činjenica da trajni nalog sve više osoba koristi kako bi disciplinirali sebe za štednju. Idealan primjer je tzv. otvorena štednja. To je vrsta oročene štednje, gdje se može stalno nadoplaćivati novac.

-Odlučite koliko novaca zaista možete uštedjeti i otvorite trajni nalog kako bi se taj iznos automatski prebacivao na poseban račun. Na taj način nećete zaboraviti uštedjeti novac i vaša će štednja konačno postati vidljiva. Uzmete li recimo, minimum od 200 kn na tri mjeseca, ta štednja će se automatski obnavljati svaka tri mjeseca, a kamata će se pripisivati glavnici. Po istom principu možete otvoriti nekoliko različitih računa štednje za, na primjer, registraciju automobila, ljetovanje, fakultet, seminar, itd. – ističu iz Splitske banke.

Osim štednje i plaćanja računa za režije, trajnim nalogom novac se može prebacivati i u investicijske fondove, stambene štednje, životna osiguranja i sl.

Novčani fondovi – idealno ulaganje za početnike

Mnogi će trajni nalog iskoristiti i za ulaganje u investicijske fondove. Naime, financijski stručnjaci nerijetko preporučuju početnicima koji tek počinju ulagati u fondove upravo ulaganje putem trajnog naloga u novčane fondove, koji investiraju u depozite banaka, instrumente tržišta novca i kratkoročne dužničke vrijednosne papire.

Prinos novčanih fondova u pravilu je veći od kamata na štednju po viđenju, a klijenti novčane fondove najviše koriste kao način kratkoročnog plasmana viška novca.

-Naša banka nema vlastiti fond, ali nudimo mogućnosti ulaganja u fondove koji se nalaze na tržištu Republike Hrvatske. Isto tako, Banka je u posljednjoj godini u ponudu uvela strukturirane proizvode koji su namijenjeni klijentima spremnim za ulaganje u rizičnije proizvode, ali koji istovremeno daju mogućnost većeg godišnjeg prinosa od uobičajenih oblika štednje – navode iz Splitske banke.

Ulaganje u fondove, za razliku od oročene štednje, ne donosi fiksni prinos, jer ulaganjem u fond kupujemo određeni broj udjela. Vrijednost, tj. cijena udjela u fondu, mijenja se svakodnevno ovisno o promjeni cijena vrijednosnih papira koji se nalaze u portfelju fonda. Što je fond rizičniji i volatilniji, veća je mogućnost ostvarivanja višeg prinosa (dionički, mješoviti). Fondovi koji ulažu u vrijednosnice s manjim tržišnim oscilacijama, u pravilu kroz dugi rok ostvaruju niže prinose, ali zato nude viši stupanj sigurnosti i stabilnosti ulaganja (novčani, obveznički).

Aplikacije koje brinu o našim financijama

Iako neće pomoći da zaradimo novac, pri trošenju istog oni mogu značajno asistirati. Naime, da pametni telefoni nisu tu samo da bismo preko njih igrali igrice, vrlo dobro znaju svi kojima su oni i koristan alat u praćenju osobnih financija.

Toshla, Mint, Income.io, Saving Made Simple, Balance ili EasyMoney samo su neke od mobilnih aplikacija koje korisnicima pametnih telefona olakšavaju snalaženje u šumi financijskih mogućnosti. Tako Toshla olakšava praćenje osobne potrošnje, Mint povezuje sve naše bankovne račune na jednome mjestu, Income.io namijenjen je cijeloj obitelji te prati troškove svih članova kućanstva, a Saving Made Simple će nam pokazati koliko moramo tjedno štedjeti kako bismo skupili željeni iznos.

Jedna od najpopularnijih aplikacija ovog tipa, napravljena bez ikakvih kompliciranih funkcija za prosječnog čovjeka koji troši male količine novaca, jest Balance i namijenjena je isključivo korisnicima iPhonea. S druge strane, korisnici androida mogu se pohvaliti aplikacijom EasyMoney koja je, iako mnogo složenija od do sada spomenutih, pretprošle godine proglašena najboljom aplikacijom ovog tipa na popularnoj web stranici LifeHacker.

Kada je riječ o hrvatskim aplikacijama, dobro je spomenuti npr. HAK-ovu mobilnu aplikaciju putem koje možemo vidjeti koja benzinska postaja u blizini ima najpovoljnije gorivo, te gdje su popusti na razne usluge poput trgovina, servisa, liječnika. Također, hrvatska aplikacija Režije omogućit će nam da na jednome mjestu pratimo stanje brojila za plin, električnu energiju i vodu te držimo troškove pod nadzorom.

Hrvatski webshop za osiguranja – utjecaj nove tehnologije na ‘konzervativnu’ industriju

Sudeći po ulaganjima u informacijske tehnologije i sve većoj ponudi mobilnih usluga, osiguravatelji na domaćem tržištu očito nastoje pratiti globalne trendove i zahtjeve potrošača. Tako se čini da upravo oni koji sebe nazivaju ‘konzervativnim institucijama’ potrošačima nameću nove trendove.

Online ugovaranje polica daleko je najpopularniji način kupnje osiguranja u Zapadnoj Europi, kažu stručnjaci, najviše radi mogućnosti usporedbe cijena, paketa i uvjeta, pa korisnik dobije potpunu informaciju o tome što ga čeka. Posljednjih godina i u Hrvatskoj je sve prisutniji tzv. webshop za ugovaranje polica osiguranja. Riječ je o mjestu na kojem možete usporediti i odmah kupiti policu koju želite, puno brže i jednostavnije nego čekajući u redovima. Na mail vam iste sekunde dođe elektronska potvrda i polica, a papirnati primjerak stiže na kućnu adresu za nekoliko dana.

Zlato – najsigurnija financijska luka u 2016. godini

Unatoč općem dojmu kako je štednja u banci najsigurniji oblik čuvanja vrijednosti likvidne imovine, pitanje je u kojoj mjeri bankarska kamata na štednju pokriva trošak inflacije.

S druge strane, vrijednost eura u kojem najveći broj hrvatskih građana drži svoje ušteđevine doživjela je značaja pad vrijednosti. U nepune dvije godine, euro je ‘potonuo’ za tridesetak posto u odnosu na vodeće svjetske valute. No, ipak, čini se kako za prosječnog hrvatskog štedišu prebacivanju eurske ušteđevine u npr. dolare ili neku drugu stranu valutu i nije osobito mudro rješenje. Naime, sve su to na našem području prilično egzotične valute, čije rizike malo tko razumije.

U takvim okolnostima, kako bi zaštitili svoja likvidna sredstva, sve više privatnih investitora sigurnu luku pronalazi u monetarnom zlatu. Radi se o zlatu u formi zlatnih poluga i zlatnih kovanica, koje su proizvedene u skladu sa smjernicama Europske unije u najuglednijim svjetskim kovnicama. Zahvaljujući volatilnosti na dioničkim tržištima, vrijednost monetarnog zlata u odnosu na sve svjetske valute trenutno značajno raste. Tome svjedoči i činjenica kako je samo tijekom nepuna prva tri mjeseca ove godine cijena ojačala 13 posto, što je najbolji početak godine za zlato od 1980.

I dok realne prognoze govore kako će se zlato kretati oko vrijednosti od 1.200 do 1.300 dolara za uncu, dio analitičara čak vjeruje da bi ono moglo premašiti i vrijednost od 1.500 dolara.

-Na hrvatskom tržištu također očekujemo novi interes za kupnju investicijskog zlata. Već lani, nakon uvođenja poreza na štednju, značajan dio kapitala preusmjeren je u zlato, dok sada očekujemo sličan efekt, budući da je od 1. siječnja uveden i porez na dobit stečenu trgovanjem dionicama. Tako je ulaganje u zlato praktički ostalo jedino neoporezivo ulaganje, jer se na njega ne plaća niti PDV – zaključili su početkom godine iz jedne grupacije specijalizirane za trgovinu plemenitim metalima.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Close Popup