Ovisno o investiciji koju planiraju realizirati, poslovnim rezultatima, financijskom položaju i zaduženosti tvrtke, poduzetnicima na raspolaganju stoje brojne mogućnosti financiranja investicija.
Iako poduzetnicima prilikom realiziranja investicijskih projekata na raspolaganju stoje razvojne agencije te tvrtke koje pružaju savjetodavne usluge, odluka o obliku financiranja je na poduzetniku. Dok će se najveći broj poduzetnika odlučiti za neki od klasičnih oblika financiranja, poput bankovnog kredita ili u nešto manjem obimu leasinga, poneki će potražiti strateškog partnera ili ući u zajedničko ulaganje s drugim poduzetnikom, a neki će svježe izvore financiranja potražiti na tržištu kapitala emisijom vrijednosnih papira.
Pripremne aktivnosti za uspješan projekt
Da bi investicijski projekt bio uspješan, potrebno ga je detaljno isplanirati i kvalitetno pripremiti. To uključuje definiranje ciljeva projekta, analizu tržišta, potrebnih ulaganja, što realniju procjenu budućih prihoda i rashoda, izvora financiranja, ključnih faktora uspjeha (mjerljivih rezultata provedbe projekta), te identifikaciju potencijalnih ograničenja i mogućih rizika projekta, navodi mr.sc. Kristian Korunić iz MONEO savjetovanja d.o.o., koje svojim klijentima pruža sveobuhvatnu uslugu savjetovanja. Pri izradi investicijskih elaborata mladi (ali ne samo mladi) poduzetnici često podcijene troškove, precijene prihode, a nedovoljno pažnje posvete analizi tržišta i analizi rizika projekta. Ključ uspješnosti investicijskih elaborata jest objektivnost. U izradi investicijskog elaborata nije cilj projekt (investiciju) prikazati u nerealno dobrom svjetlu, već je cilj izrade elaborata identificirati izvedivost i održivost investicije za poduzetnika.
Uloga razvojnih agencija u financiranju investicija
Na području Hrvatske mnoštvo je regionalnih i razvojnih agencija koje igraju značajnu ulogu u financiranju investicija, ponajprije informirajući tvrtke o mogućnostima financiranja. Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. pomaže poduzetnicima kod financiranja investicija odgovarajućim konzultantskim poslovima i to: odabirom optimalnog modela zatvaranja financijske konstrukcije za određeni projekt, odnosno za određenog investitora, a također vrši posredovanje kod određenih investicija i daje jamstava na kredite do iznosa od najviše 375.000 kuna. Direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije Zlatko Herček kaže da njihova agencija provodi edukacije za pojedine aktualne programe za ciljane grupe poduzetnika, općenito o uvjetima iz pojedinih natječaja. Nakon toga ili zasebno održavaju se tzv. INFO-točke za pojedine investitore koji se odluče ili već imaju projekt u izradi ili razradi. Poslije te faze započinje proces konzultantskih usluga za pripremu projekta za aplikaciju na određeni natječaj. U tom procesu svakako je vrlo važno naći odgovarajući model financiranja predložene investicije.
Financiranje emisijom vrijednosnih papira
Prije no što tvrtka donese odluku o financiranju emisijom vrijednosnih papira, treba razmotriti prednosti i nedostatke takvog načina financiranja u odnosu na klasično financiranje putem bankovnog kredita, te razmotriti postoje li neki specifični ciljevi koje želi postići. Vrijednosni papir može izdati svaki pravni subjekt, uključujući Republiku Hrvatsku, jedinice regionalne i lokalne samouprave, a za izdavanje vrijednosnog papira potrebno je da su izdavatelj i vrijednosni papir u skladu s propisima Republike Hrvatske. Uvjeti za izdanje razlikuju se u odnosu na vrstu vrijednosnog papira koji se izdaje. Brojne tvrtke koje kotiraju na domaćoj burzi uspješno su financirale investicijske projekte emisijom neke vrste vrijednosnih papira, a jedan od uspješnih primjera je i Podravka, koja je nedavno provela dokapitalizaciju u iznosu od 510 milijuna kuna u svrhu financiranja kupnje slovenskog Žita i razvoja vlastitih proizvodnih kapaciteta u Hrvatskoj i inozemstvu.
Financiranje obveznicama
Za financiranje dugoročnim instrumentima financiranja, obveznicama, obično se odlučuju tvrtke koje žele financirati dugoročne projekte, poput značajnih kapitalnih investicija, spajanja/preuzimanja, refinanciranja postojećih dugoročnih obveza i sl. Uspješnost izdanja ovisi o brojnim faktorima, kao što su tržišni uvjeti, planirani iznos izdanja, kamatna stopa, planirano dospijeće, regulatorni format izdanja, percepcija tvrtke od strane potencijalnih ulagatelja, (eventualni) kreditni rejting i sl. Proces izdanja obveznica sastoji se od nekoliko faza, pri čemu na samom početku treba angažirati agenta(e) izdanja, pravne savjetnike i ostale strane, izvršiti dubinsko snimanje, izraditi Prospekt izdanja i transakcijsku dokumentaciju, izraditi prezentaciju za investitore, provesti marketinške aktivnosti koje su izuzetno bitne, a tijekom kojih Izdavatelj i agenti izdanja osluškuju tržište i potencijalne investitore, prikupiti ponude, utvrditi cijene novog izdanja te posljednju fazu čini namira.
Izrada Prospekta uvrštenja novih dionica
Prilikom ponude i uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, izdavatelj ima obavezu pripremiti prospekt (osim u iznimnim slučajevima, izričito propisanim Zakonom o tržištu kapitala) propisanog sadržaja. Prospekt sadrži sve informacije potrebne ulagatelju za procjenu imovine i obveza, financijskog položaja, razvojnih mogućnosti izdavatelja te prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira. Za odobrenje prospekta nadležna je HANFA.
Pronalazak strateškog partnera za financiranje investicija
Za pronalazak strateških partnera najčešće se angažiraju financijski savjetnici koji tvrtku vode kroz cijeli postupak, no u pronalasku potencijalnih partnera mogu pomoći i gospodarska udruženja poput HGK. Svjetlana Momčilović, voditeljica Odjela za privlačenje investicija HGK, navodi da je jedna od temeljnih zadaća Hrvatske gospodarske komore promicanje i uspostava suradnje hrvatskih i inozemnih tvrtaka kroz široki spektar svojih usluga usmjerenih internacionalizaciji, od organizacije gospodarskih susreta u Hrvatskoj i inozemstvu, organizacije i sufinanciranja nastupa na sajmovima i izložbama, do pružanja novih paketa usluga kao što su Poduzetnik izvoznik i Tenderi.hgk.hr. Aktivnosti HGK-e već su niz godina usmjerene i ka segmentu privlačenja investicija i promicanja investicijskog potencijala RH. Upravo s ciljem promocije konkretnih ulagačkih potencijala i projekata za ulaganje u Republici Hrvatskoj te povezivanja hrvatskih tvrtaka s potencijalnim strateškim partnerima i ulagačima, kako u greenfield, tako i u brownfield projekte, te olakšanog i pojednostavljenog pristupa informacijama o ulagačkim potencijalima RH, HGK je izradila online Katalog investicijskih projekata koji je dostupan na njenim internetskim stranicama (www.hgk.hr; www.investincroatia.hr).
Joint venture ili zajednički pothvat
Zajednički pothvat je ugovor kojim dvije ili više osoba ili tvrtaka udružuju svoju imovinu i/ili rad zbog ostvarenja unaprijed određenog poslovnog pothvata. Nakon što se poslovni pothvat ispuni, osobe se razdružuju, s tim da suugovaratelji proporcionalno svom udjelu ili dogovoru u konačnici dijele dobitak i/ili snose gubitak. Svjetlana Momčilović napominje da ne raspolažu službenim podatcima o broju zajedničkih pothvata, odnosno joint venture-a hrvatskih i ino poduzetnika, no kao dobar primjer može navesti suradnju između njemačke tvrtke Siemens i hrvatskog Končara koji su osnovali joint venture tvrtku KONČAR – Energetski transformatori d.o.o. Ono što može istaknuti jest da je strani kapital odavno prepoznao visoku kvalitetu, tradiciju te sposobnost ne samo hrvatskih tvrtaka i njihovog velikog potencijala za razvojem daljnje izvrsnosti, već i visokoobrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, i to u onim djelatnostima u kojima je Hrvatska tradicionalno jaka, a koje i dalje mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu, te koji je rezultirao ulaskom hrvatskih tvrtaka u globalnu mrežu kompanija poput Ericsson Nikola Tesla i Siemens Hrvatska. Navodi i primjer gdje je hrvatska kompanija radi olakšanog izlaza na strana treća tržišta krenula u joint-venture suradnju poput tvrtke Badel 1862 i kineske tvrtke Tadee Holding Group Co.
Model podjele rizika – HBOR i poslovne banke
Model podjele rizika podrazumijeva način provedbe programa kreditiranja HBOR-a u suradnji s poslovnim bankama, pri čemu HBOR i poslovna banka dijele rizik povrata plasiranih kreditnih sredstava. Uz ovaj model moguće je financirati nove investicijske projekte malih i srednjih poduzetnika te velikih projekata, a zahtjev za kredit po ovom modelu podnosi se poslovnoj banci.
| Model podjele rizika – velikih projekata (VP) |
| Model omogućava financiranje velikih investicijskih projekata na način da: – poslovna banka kreditira najmanje 50% iznosa ukupnog kredita (kredit poslovne banke), u pravilu iz vlastitih sredstava – HBOR kreditira do 50% iznosa ukupnog kredita (izravni kredit HBOR-a) uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju i u istom redu namirenja |
| Financiranje velikih projekata u djelatnosti poljoprivrede, prerađivačke industrije, turizma te projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti uz preuzimanje dijela rizika povrata kredita od strane HBOR-a provodi se u okviru sljedećih programa kreditiranja: Gospodarstvo, Infrastruktura, IPARD, Pronalasci, Turizam, Zaštita okoliša |
| Predviđen je za financiranje investicija u kojima najniži iznos izravnog kredita HBOR-a može biti 9,0 milijuna kn. |
| U okviru ovog Modela podjele rizika – VP može se provoditi i financiranje ulaganja u obrtna sredstva ili ulaganja u financijsko restrukturiranje uz podjelu rizika, pod uvjetima sljedećih programa kreditiranja: – Trajna obrtna sredstva, Kreditiranje proizvodnje, Priprema izvoza, Kreditiranje pripreme poljoprivredne proizvodnje, Priprema turističke sezone, Restrukturiranje |
| Model podjele rizika – MSP |
| Model omogućava financiranje novih investicijskih projekata malih i srednjih poduzetnika na način da: – poslovna banka kreditira najmanje 60% iznosa ukupnog kredita (kredit putem poslovne banke), u pravilu iz sredstava HBOR-a, uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju – HBOR kreditira do 40% iznosa ukupnog kredita (izravni kredit HBOR-a) uz osiguranje mjenicama i zadužnicama te jamstvom HAMAG-BICRO-a u iznosu od 80% glavnice izravnog kredita HBOR-a. |
| Financiranje novih projekata malih i srednjih poduzetnika u djelatnosti poljoprivrede, prerađivačke industrije turizma te projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti uz preuzimanje dijela rizika povrata kredita od strane HBOR-a provodi se u okviru sljedećih programa kreditiranja: – Gospodarstvo – Početnici – Infrastruktura – Poljoprivreda i ujednačeni razvoj – IPARD Mjera 101. i 103., Mjera 302. – Pronalasci – Nova proizvodnja – Turizam – Malo i srednje poduzetništvo – Zaštita okoliša |
| Predviđen je za financiranje investicija u kojima najviši iznos izravnog kredita HBOR-a može biti 9,0 milijuna kn. |
Pregled modela podjele rizika, izvor: HBOR (prilagođeno)
Projekti javno-privatnog partnerstva
Prema analizi The Economista i EBRD-a za 2014. godinu, zakonodavni okvir u Hrvatskoj za provedbu JPP projekata od 28 zemalja jugoistočne, istočne Europe i CIS zemalja, ocijenjen je najboljim, te svrstava Hrvatsku na 1. mjesto. U 2015. i 2014. godini hrvatska Agencija za javno-privatno partnerstvo nominirana je, prema The Partnerships Bulletin iz Londona, među 8, odnosno, među 5 najboljih agencija u svijetu.
Projekti javno-privatnog partnerstva (JPP) uključuju dugoročan odnos između javnog partnera i subjekta iz privatnog sektora (privatnog partnera) u okviru kojega privatni partner isporučuje javnu uslugu raspoloživosti javne građevine prema unaprijed utvrđenim standardima usluge i prostora. Prenoseći rizike građenja (rekonstrukcije) i održavanja (a često i financiranja) na privatnog partnera, javni sektor ostvaruje vrijednost za novac poreznih obveznika. Posredno, JPP ugovori se, ukoliko se prirede u skladu s Eurostatovim pravilima, ne evidentiraju u javnom dugu, odgovaraju iz Agencije za investicije i konkurentnost (AIK). Od travanja ove godine Agencija za javno-privatno partnerstvo više ne postoji pa je njene aktivnosti preuzela Agencija za investicije i konkurentnost (AIK), a u okviru AIK osnovan je Sektor za javno-privatno partnerstvo (SJPP).
Ponuda bankovnih kredita za financiranje investicija
Kod kredita za investicije razlikuju se dvije osnovne vrste kredita, vezano na sami izvor financijskih sredstava, navode iz Raiffeisen banke. Tako razlikujemo kredit za investicije, gdje financijska sredstva proizlaze iz vlastitih izvora, a namjenom, rokovima i cijenom su posebno prilagođeni poduzetnicima, dok se kod druge vrste radi o financiranju kroz poslovnu suradnju s vodećim domaćim i međunarodnim financijskim institucijama. U akcijskoj ponudi Raiffeisen banke za male poduzetnike je dugoročni kredit bez hipoteke. Novost u ponudi je i poslovna suradnja ‘Kreditom do konkurentnosti’ u suradnji s Ministarstvom Poduzetništva i obrta i županijama, namijenjena financiranju kupnje, izgradnje ili uređenja poslovnih subjekata i kupnji opreme, na rok od 10, odnosno 7 godina, također uz subvencioniranju kamatnu stopu. Ističu da je s Europskim investicijskim fondom (EIF) zaključen ugovor o jamstvu koji omogućava financiranje SME subjekata za različite namjene, dugoročnim kreditima do EUR 500.000,00 u koji se EIF uključuje jamstvom po svakom kreditu, bez dodatnog troška za korisnika te po kojem se benefit za krajnjega korisnika očituje u nižoj cijeni financiranja (kamatne stope povoljnije i za 1 posto u odnosu na komercijalne).
Privredna banka Zagreb d.d. ima nekoliko opcija za financiranje investicija, a trenutno su najaktualniji poduzetnički krediti koji su proistekli iz nekoliko suradnji:
Program Mjera 1 – u cilju osiguranja stimulativnih izvora financiranja za male i srednje poduzetnike, PBZ je u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta te s većinom županija, koje su prihvatile ovaj program, osigurala potrebna sredstva za subvencioniranje kamatnih stopa za sve poduzetnike iz domene proizvodnih i uslužnih djelatnosti, odnosno osigurana su značajna sredstva za ovu vrstu kredita uz subvencioniranje kamatne stope za trgovačka društva, male i srednje poduzetnike, obrte i profitne udruge.
U suradnji s Europskom investicijskom Bankom (EIB) svojim klijentima poduzetnicima nude povoljnije uvjete kreditiranja u dijelu naknada po kreditu i kamatnih stopa, a ovisno o kreditnom rejtingu klijenta, ročnosti kredita, ponuđenom osiguranju i procjeni investicije. EIB-ova sredstva, prvenstveno su namijenjena povećanju konkurentnosti Hrvatske. Od brojnih kreditnih linija s HBOR-om iz PBZ-a izdvajaju nove kreditne linije za SME klijente. Linije su namijenjene za: kreditiranje investicija – krediti uz 4% fiksnu kamatnu stopu u HRK, te za kreditiranje trajnih obrtnih sredstava – krediti uz 4,5% fiksnu kamatnu stopu u HRK.
Iz Zagrebačke banke navode da je u fokusu Program Ministarstva poduzetništva i obrta ‘Kreditom do uspjeha 2014.’ – Mjera 1, kojim je moguće ostvariti subvenciju kamatne stope te kamatne stope za klijente u tom slučaju mogu biti izrazito povoljne (čak i ispod 2,00%), ovisno o namjeni investicije i subvenciji Ministarstva, županija, gradova i općina. Ove godine je sklopljen s HBOR-om okvirni ugovor o kreditima za investicijska ulaganja i obrtna sredstva namijenjena malim i srednjim poduzetnicima, te je omogućena brža i jednostavnija procedura odobravanja kredita. Banka je aktivna i u dijelu suradnje s međunarodnim financijskim institucijama. Trenutno surađuje s European Investment Bank (EIB), European Bank for Reconstruction and Development (EBRD), Deutsche Investitions – und Entwicklungsgesellschaft (DEG), European Fund for Southeast Europe (EFSE), Green for Growth Fund Southeast Europe B.V. (GGF) i sl. Navedene sklopljene suradnje omogućuju poduzetnicima povoljnije uvjete financiranja u odnosu na standardne komercijalne uvjete lokalnih banaka. Zagrebačka banka je prva u Hrvatskoj omogućila dva nova jamstvena proizvoda Europskog investicijskog fonda (EIF) – Instrument podjele rizika (RSI) i Europski mikrofinancijski instrument Progress (EPMF). Riječ je o mikrofinancijskom, instrumentu koji omogućava jednostavniji pristup financiranju mikro-poduzetnicima u Hrvatskoj, osobito onima kojima su krediti iz tradicionalnih bankarskih izvora teže dostupni, dok je RSI instrument usmjeren na mala i srednja poduzeća koja imaju potencijal za inovacije ili su fokusirana na istraživanje, razvoj i inovacije.
Leasing – jamstvenim programima do ostvarene investicije
Vrhunski instrumenti osiguranja poduzetničke investicije su jamstva HAMAG-BICRO-a koja se izdaju za osiguranje dijela glavnice kredita kojeg izdaju poslovne banke ili HBOR. Jamstva omogućuju ostvarivanje investicija u malom gospodarstvu koje ne bi bile moguće bez pomoći HAMAG-BICRO-a. Pojedine jamstvene programe HAMAG-BICRO-a, EU početnik i Rastimo zajedno, moguće je realizirati uz financijski leasing.
Leasing financiranje posebno je pogodan način financiranja malih i srednjih poduzetnika. Poduzetnici mogu izabrati između operativnog i financijskog leasinga. Sama realizacija financiranja relativno je brza, a budući da objekt leasinga nije u vlasništvu primatelja, leasing ne opterećuje kreditnu sposobnost poduzetnika. S računovodstvenog i poreznog stajališta, leasing je isplativ, jer plaćanje leasing naknade za poduzetnike predstavlja trošak, odnosno porezno priznati rashod. Na taj način može se smanjiti porez na dobit. PDV se priznaje kao pretporez, a rate leasinga plaćaju se iz prihoda poduzetnika.
