Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Buđenje poduzetništva iz ulagačke hibernacije

Buđenje poduzetništva iz ulagačke hibernacije

Dok se novi stanari Banskih dvora pozivaju na krupne reforme, dobar dio stručnjaka upozorava kako nova Vlada istodobno mora biti oprezna kako ne bi naškodila prvim naznakama gospodarskog rasta. Jedan od važnijih fokusa je, ističu, ohrabrivanje poduzetništva na investicije kroz otklanjanje administrativnih prepreka i stvaranje poticajnije investicijske klime.

Jasno je kako je proteklih godina kriza činila svoje. Poduzetnici oprezni u investiranju, uglavnom su ulagali u strojeve i opremu, a rijetko u nove pogone. Racionalizacija troškova i manja potražnja za obrtnim sredstvima bile su realnost velikog broja poduzeća. Tvrtke su mahom „životarile“ i čekale neka bolja vremena.

No čini se kako se u posljednje vrijeme situacija polako mijenja, a poduzetništvo lagano budi iz ulagačke hibernacije.

Ulagačke aktualnosti – ključni ulagači i najbolji investicijski projekti u regiji 

Ako je suditi prema podatcima Hrvatske narodne banke za posljednje dvije godine, vezano uz direktna strana ulaganja u Hrvatsku, postoji povećan interes investitora za ulaganjem u Hrvatsku.

Pa iako prema trenutno dostupnim preliminarnim podatcima HNB-a direktna strana ulaganja u Hrvatsku u prva tri kvartala 2015. iznose 666,1 milijun eura i bilježe vidljiv pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine (2014.), to nikako ne bi trebalo biti zabrinjavajuće, imajući u vidu činjenicu da je 2014. godine zabilježen jedan od rekordnih iznosa izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku, a koja su u odnosu na 2013. godinu povećana za gotovo 4 puta.

Kada je riječ o trenutno ključnim investicijama u Hrvatskoj, iz Agencija za investicije i konkurentnost (AIK) ističu kako je iz njihovog iskustva fokus na investicije u proizvodnju, turizam i usluge.

-Ovdje bismo ponajprije željeli istaknuti investicije u farmaceutsku industriju, koja se u posljednjih nekoliko godina nalazi u značajnom investicijskom ciklusu. Radi se o investicijskim projektima tvrtaka kao što su Pliva, Jadran galenski laboratorij, ili investicija tvrtke Belupo u vrijednosti od 380 milijuna kuna. Nadalje, turizam također bilježi znatna nova ulaganja i nove hotele visoke kategorije, kao što su Dogus hotel u Šibeniku, HUP-ov hotel Sheraton u Dubrovniku. Također, Maistra je pokrenula značajan investicijski ciklus u izgradnju novih hotela, od kojih će uskoro jedan biti i realiziran. Radi se o hotelu Amarin u Rovinju, vrijednosti oko 300 milijuna kuna – istaknuo je Damir Novinić, ravnatelj Agencije.

 Što se investicija u proizvodno-prerađivačku industriju tiče, ovdje bismo svakako željeli istaknuti investicije poljske tvrtke Pressglass (izgradnja tvornice za obradu stakla), austrijske tvrtke Wollsdorf (izgradnja tvornice za šivanje kožnih proizvoda za interijer u automobilskoj i avionskoj industriji) te hrvatske tvrtke Atlantic koja je otvorila novi pogon za proizvodnju energetskih pločica branda Multipower u Novoj Gradiški.

Brojke koje ilustriraju domaću investicijsku klimu

U prilog tezi o poboljšanoj investicijskoj klimi govore i nedavni podatci Svjetske banke.

-Kada govorimo o investicijskoj klimi, možda je najbolje da se osvrnemo na rang listu Svjetske banke Doing business, koja mjeri lakoću poslovanja u 189 zemalja svijeta. Upravo na toj ljestvici u posljednje dvije godine, od kad se Agencija aktivno bavi tim projektom, Hrvatska je  ostvarila izuzetan napredak, a to je rast u ukupnom rangu za čak 49 mjesta. Tako se u ovogodišnjem izvještaju Hrvatska nalazi na 40. mjestu zemalja po lakoći poslovanja – istaknuo je Novinić.

Četrdesetim mjestom od ukupno 189 zemalja RH dostiže Češku (36) i Japan (34), dok je iza sebe ostavila Mađarsku (42), Belgiju (43), Italiju (45), a napravljen je i značajniji odmak od zemalja regije (Crna Gora 46, Srbija 59, Kosovo 66, BiH 79.).

Bankarske usluge – optimalno financiranje prilagođeno potrebama klijenata

Hrvatska narodna banka stoga je nedavno s tim u vezi iznijela pregled reformskih poteza koji bi nas po „lakoći poslovanja“ (Doing business) mogli približiti najbolje pozicioniranima u krugu zemalja Srednje i Istočne Europe. U HNB-u smatraju kako zahvaljujući upravo tim određenim parametrima „odlikaši“ sa spomenute rang liste uspijevaju privući više investicija, povećavati udjel u globalnom izvozu, otvarati više radnih mjesta te povećavati produktivnost gospodarstva osjetno više od Hrvatske.

Značajnu ulogu u svemu tome svakako igraju i banke, čija se likvidnost na našim prostorima dodatno podebljala. Ipak, unatoč nizu pozitivnih signala i kada su tvrtke u pitanju, čini se da se polako promijenila uloga komercijalnih banaka u smislu načina kako banka može biti partner u projektu.

Naime, uz već dugo suzdržane građane u pogledu preuzimanja novih kreditnih obveza i manjak kvalitetne potražnje u poslovnom sektoru, dio dodatne likvidnosti banaka redovito je završavao u sektoru države.

-I dalje želimo biti prisutni u radu s građanstvom, s naglaskom na male i srednje poduzetnike, ali svakako ćemo održavati dobre odnose i s velikim poduzetnicima, odnosno javnim sektorom, jer ih vidimo kao perspektivne partnere –  istaknula je krajem prošle godine Marijana Jajčević, izvršna direktorica Poslovanja s javnim institucijama iz Hypo Alpe-Adria-Banke.

Istaknula je i kako pokrivaju cijeli spektar usluga koje su potrebne jednom gradu ili općini, a sve kako bi zadovoljili vrlo specifične potrebe klijenata javnog sektora.

-Osim transakcijskog poslovanja, uključujući cash pooling, tu je i depozitno poslovanje, financiranje, leasing, ulaganje u investicijske fondove, te bih posebno istaknula usluge EU Deska – dodala je Jajčević.

A upravo najveći efekti u kontekstu oblikovanja budućih financijskih usluga očekuju se kroz prilagodbu bankovnih usluga kao rezultat prisutnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova EU. Banke sa svojim iskustvom i specifičnim znanjima mogu biti važan partner javnom sektoru u složenom procesu apsorpcije EU fondova.

-Zavaljujući velikom interesu za povlačenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova, omogućili smo klijentima da se pravodobno i kvalitetno pripreme za prijavu na natječaje za dodjelu tih sredstava te im osigurali po mjeri prilagođene proizvode. Riječ je o prilagođenim proizvodima usmjerenim na praćenje EU projekata u dijelu kreditnog, transakcijskog i garantnog poslovanja – istaknuli su u Hypu.

Krediti za investicijska ulaganja

Usko vezano uz ranije navedeno, iz banaka redovito naglašavaju kako u narednom razdoblju očekuju rast kreditne aktivnosti, kako zbog strukture financiranja EU projekata, tako i zbog dinamike isplate EU sredstava. Očekuju da će od ove godine natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova EU imati velikog utjecaja na potražnju za kreditnim sredstvima.

No, pravim investicijskim kreditiranjem danas se uglavnom bave posebne, specijalizirane banke, ali i sve više međunarodne financijske institucije.

Prema dostupnim podatcima s početka godine, članice grupe Europske investicijske banke (EIB) odobrile su u 2015. rekordan iznos kredita od preko 84 milijarde eura kako bi poduprle ulaganja u ključnu infrastrukturu i olakšale pristup financiranju, a značajno su bile izložene i u Hrvatskoj.

Za stratešku infrastrukturu EIB je odobrio gotovo 19 milijardi eura, kojima je poduprta gradnja novih, odnosno osuvremenjivanje postojećih bolnica, škola, sveučilišta, socijalnih stanova, luka, cesta i željezničkih pruga, kao i ulaganja u vodnu, energetsku i komunikacijsku infrastrukturu. Za projekte vezane uz klimu izdvojili su prošle godine gotovo 21 milijardu.

U Hrvatskoj je EIB-ovo kreditiranje u 2015. dosegnulo 1.007 eura po stanovniku mjereno ukupnom razinom poduprtih ulaganja.

HBOR i HAMAG-BICRO – vaši partneri u investicijskom projektu

Dio spomenutih sredstava koje je odobrio EIB „otišao“ je HBOR-u, iz kojeg redovito napominju kako osluškuju promjene na tržištu te fleksibilno adaptiraju uvjete poslovanja kako bi poduzetnicima pomogli u savladavanju prepreka.

Snižene kamate za kreditiranje investicija u industriji, poljoprivredi, turizmu i zaštiti okoliša, u rasponu od dva do pet posto; novost za osiguranje mikrokredita obrtnicima i malim poduzetnicima gdje dijele rizik s poslovnim bankama u omjeru 70 posto HBOR – 30 posto banka, a instrumenti osiguranja su samo mjenice i zadužnice te poduzetnici neće morati založiti nekretnine  – sve su to neke od pogodnosti koje je u posljednjem razdoblju uveo HBOR kako bi olakšao ulaganja malih poduzeća.

Sličan tip garancija u ovome trenutku mogao bi učiniti više za rast kredita malim i srednjim poduzećima nego bilo kakvo dodavanje likvidnosti koje već ionako ima previše, mišljenje je stručnjaka.

U tom kontekstu kao bitan partner i suradnik malim i srednjim poduzetnicima pozicionirao se HAMAG-BICRO koji nudi jamstvene programe te tako poduzetnicima uvelike olakšava pregovore s bankama i ostvarivanje financijske podrške.

HAMAG-BICRO izdao je u proteklih par godina preko 1.150 jamstava, čime je potaknuto više od 4 milijarde kuna investicija.

Mirovinski fondovi i strateški projekti zanimljivi za jači ulagački angažman

Pozivajući se na izjavu premijera Tihomira Oreškovića kako mirovinske fondove treba bolje iskoristiti za investiranje u neke strateške programe, očito se računa da bi oni već u kratkom roku milijarde kuna imovine mogli umjesto u državne dužničke papire skrenuti u vlasnička ulaganja u projekte nove Vlade. Mirovinski bi fondovi tako bez problema mogli udjel državnih obveznica svesti sa 70 na 50 posto i 15-ak milijardi kuna relativno brzo skrenuti u vlasnička ulaganja.

A čini se i kako dobar dio stručnjaka misli kako bi gore navedene investicije mogle poboljšati rast BDP-a i tako doprinijeti smanjenju javnog duga.

No, sigurno je da je za njihov jači ulagački angažman ključno pitanje ponude investicijskih projekata. Do sada se spekuliralo o nekoliko energetskih i infrastrukturnih projekata kao potencijalnih investicija koje bi mogle biti zanimljive mirovinskim fondovima.

Od participiranja u Plominu C, preko novih hidroelektrana, dionica Hrvatske elektroprivrede, kao i projekta monetizacije javnog duga vezanog uz autoceste, računalo se na mirovinske fondove kao na neke od glavnih investitora.

Da je riječ o krajnje ozbiljnim akterima domaćeg tržišta kapitala, jasno se vidi i iz podataka o njihovoj financijskoj snazi. Imovina hrvatskih mirovinskih fondova u 2014. je dosegnula 20 posto BDP-a. Gledajući prema tom kriteriju, domaći mirovinski fondovi među jačima su u europskim okvirima.

Mjere i poticaji za brzo privlačenje investicija

-Brzo privlačenje investicija kao termin u praksi nema baš osnovu, s obzirom na to da investitori s kojima mi radimo vrlo dobro znaju i prate prednosti koje svaka zemlja nudi za realizaciju njihove investicije. Osim toga nužno je razumjeti da investicijski ciklus od ideje do početka proizvodnje traje u prosjeku 2-3 godine, a u nekim slučajevima i značajno duže. Stoga je bitno zadržati kontinuitet mjera koje pozicioniraju Republiku Hrvatsku kao poželjnu investicijsku destinaciju – tvrdi Novinić, ravnatelj AIK-a.

Ipak, on skreće pozornost na tri važne karike kojima bi, prema njegovom mišljenju, povećali konkurentske prednosti Republike Hrvatske u privlačenju novih investicija. To je, prije svega, stabilno poslovno okruženje s naglaskom na pravnu sigurnost. Ovdje prije svega misli na zakonsku regulativu koja investitorima omogućava predvidivost propisa i pravnih procedura. Druga mjera koja je već na snazi odnosi se na poticaje koje investitor može ostvariti u Hrvatskoj na temelju Zakona o poticanju ulaganja. I treća mjera koja bi doprinijela novim ulaganjima u Hrvatsku je promocija Hrvatske kao poslovne destinacije na ključnim, tj. ciljanim tržištima. Pri tome misli na sustavne kampanje koje će Hrvatskoj osigurati značajnu pojavnost na ciljanim događajima, kao i u ciljanim poslovnim medijima. Novinić ističe i kako su dosadašnja iskustva AIK-a pokazala da navedeni alati predstavljanja Hrvatske na ciljanim tržištima uvelike doprinose povećanom interesu investitora koji razmatraju Hrvatsku kao svoju novu investicijsku destinaciju.

Osiguranje kao pametna investicija

I dok je svaki pomak koji će nas učiniti malo manje skupom, neefikasnom i previše birokratiziranom državom u odnosu na usporedive zemlje vrijedan napora za poboljšanjem, nikako se ne smije zanemariti ni važnost osiguranja.

A upravo je osiguranje da u slučaju neželjenog događaja (štete) novčana isplata omogući da događaj ne utječe na poslovanje naše tvrtke ili obrta jedna  od vrlo važnih „investicija“ koje možemo učiniti.

Odabrati kvalitetan poduzetnički paket koji je osmišljen na način da se prilagođava specifičnim potrebama svakog poduzetnika ključ je pametnog ulaganja u osiguranje. Dobro odabran poduzetnički paket pomaže realno procijeniti sebe, znati što tražiti od osiguratelja, uvidjeti rizike koji su nam zaista potrebni, možda uključiti nove vrste osiguranja te izbaciti nepotrebne, paketiranje polica u jednu cjelinu, što u konačnici dovodi do uštede, kako novca, tako i vremena.

Inače, u Japanu se osiguranje prevodi kao „osiguranje svijesti“, što dodatno govori o njegovoj važnosti.

EU fondovi u Hrvatskoj – s njima ili bez njih do nove investicije?

Svaka kuna koja se iz središnjeg i lokalnog proračuna potroši na financiranje javnih projekata na neki je način izgubljena ako je financiranje moguće iz europskih fondova, nerijetko ističu stručnjaci. U skladu s tim, mjera uspješnosti Hrvatske u izvlačenju koristi od članstva u Uniji upravo je u stupnju iskorištenosti fondova EU-a. Uz pomoć tih fondova, Hrvatska bi prema nekim projekcijama mogla 2020. godine imati 40 posto produktivnije malo i srednje poduzetništvo nego što je danas.

Najveći dio od ukupno dostupnih sredstava od 2014. do 2020. za projekte je javnog sektora i lokalne samouprave. No, oko milijardu eura bit će i izravno za privatni sektor, od bespovratnih potpora do stvaranja bolje poduzetničke infrastrukture, za klastere, inovacije, nove tehnologije itd.

Pristupanjem u Europsku uniju Hrvatskoj su stavljene na raspolaganje brojne mogućnosti za financiranje projekata iz javnog i privatnog sektora iz Europskih fondova. Dostupna sredstva iz strukturnih i Kohezijskog fonda koja su na raspolaganju Hrvatskoj u financijskom razdoblju Europske unije od 2014. do 2020. godine iznose oko 81 milijardu kuna.

Prisutnost domaćih start up projekata na stranim crowdfunding platformama

Još otkad se, ne tako davno, na domaćoj društveno-poslovnoj sceni pojavila Visia Croatica, tvrtka koju je osnovala grupa građana s ciljem da spasi Imunološki zavod, sve se češće u široj javnosti počelo raspravljati i o mogućnosti ovakvog oblika financiranja. I dok spomenuti primjer ima sve elemente crowdfunding kampanje – jasna projektna ideja, zacrtan financijski cilj te ograničen vremenski rok – puno češća je situacija da se ovakav način grupnog financiranja odnosi na posve nove, start up tehnološke projekte.

Iako u Hrvatskoj ne postoji poseban zakon kojim se regulira grupno financiranje (crowdfunding), u posljednje vrijeme sve je veća prisutnost domaćih projekata na različitim crowdfunding platformama kao što su GoFundMe, Kickstarter, Indiegogo i sl.

Primjeri domaćih projekata na crowdfunding platformama su zagrebački rokeri Sane, video igre Legends of Dawn, web stranice za osobe s invaliditetom Travabled, ali i đakovačka TV aura Simavision koja je u tijeku.

 

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se