Ako proizvod prijavitelja nije inovativan, nikada ne zaintrigira europske ocjenjivače

U fokusu trenutačno otvorenih EU natječaja: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, kultura, infrastruktura, promet, zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, poljoprivreda i šumarstvo.

EU fondovi već su godinama u samoj srži gospodarskog razvoja Hrvatske i, zahvaljujući brojnim projektima i akumuliranom iskustvu, i treću godinu zaredom u proračun Europske unije uplaćeno je manje sredstava nego što nam je dodijeljeno. U 2015. Republika Hrvatska uplatila je nešto više od 3 milijarde kuna, dok su istodobno Hrvatskoj iz EU proračuna doznačena sredstva u iznosu višem od 4 milijarde kuna, objavilo je na kraju godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Strategijski plan je okretanje Europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima, tj. bespovratnim sredstvima za financiranje investicijskih i gospodarskih aktivnost. U planu su i projekti iz energetskog sektora i digitalne infrastrukture za Europski fond za strateška ulaganja (EFSU).

-Smatramo kako će se u 2016. godini zasigurno povećati broj prijavitelja na nacionalne i europske natječaje, posebice jer je u proteklim godinama puno energije bilo uloženo u informiranje šire javnosti o mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava – smatra Tea Markotić, voditeljica projekata u konzultantskoj tvrtki Tiko pro, specijaliziranoj za EU projekte. -Hrvatska je mlada članica Europske unije te stoga nudi puno opcija za infrastrukturne greenfield investicije. Sličan se trend očekuje i u 2016. godini. Do iskorištenja sredstava otvoreni će biti natječaji u sklopu programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za izgradnju novih objekata i nabavu nove opreme. Uz to, očekujemo nekoliko natječaja za razvojno-istraživačke aktivnosti. Kao i obično, Fond za energetsku učinkovitost poticat će energetske projekte – obnove, rekonstrukcije, preglede i certificiranje – zaključuje Markotić.

-EU fondovi za Hrvatsku su se udvostručili nakon pristupanja, a dodjela ERDF i CF za razdoblje 2014.-2020. pomnožila se s devet i to predstavlja velik izazov za nacionalna tijela u smislu kapaciteta za pripremu dobrih projekata i upravljanje programima. U tom smislu, službe Europske komisije spremne su pomoći, kako bi se osnažili kapaciteti za upravljanje EU projektima. Do kraja 2016. godine, Hrvatska ima vremena implementirati sredstva iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. i tek će se tada moći napraviti kvalitetna usporedba s drugim državama članicama u pogledu iskorištavanja sredstava iz fondova Europske unije u tom razdoblju – kazala nam je Rima Joujou-Deljkić uime Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/istaknute-teme/hrvatskoj-na-raspolaganju-10-7-milijardi-eura-iz-eu-fondova/1917

Najveće prilike za razvoj hrvatskoga gospodarstva kroz aktualne EU natječaje

-Kroz aktualne natječaje u 2016. godini hrvatsko gospodarstvo ima priliku iskoristiti bespovratna EU sredstva u područjima poboljšanja infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije, promicanja poduzetništva, poboljšanja inovativnosti, poticanja stvaranja novih poduzeća i poslovnih inkubatora, podupiranja rasta malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima, promicanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, razvoja prometne infrastrukture, zaštite kulturne i prirodne baštine, izgradnje prometne infrastrukture te potporama razvoju turističke ponude, istaknula je glasnogovornica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ana Odak.

Rast hrvatskoga gospodarstva očekuju i u delegaciji Europske komisije: -Očekuje se da će u narednom razdoblju operativni programi ostvariti potencijal rasta hrvatskoga gospodarstva te unaprijediti socio-ekonomsko okruženje kroz različite investicije i ciljeve u poduzetništvu, istraživanju i razvoju, ICT sektoru, prometu, energiji, zaštiti okoliša. Očekuje se i razvoj socijalnih investicija u zdravstvu i obrazovanju – ističe Rima Joujou-Deljkić te dodaje: -Cilj  je ostvariti načelo dodane vrijednosti prema kojem će se dodijeljena projektna sredstva koristiti za poticanje gospodarske aktivnosti, a efekti projekata financiranih iz fondova Europske unije disperzirati, ne samo na direktne korisnike projekata, već i na druge aktere koji mogu imati koristi od pojedinog projekta.

Za očekivanja od EU natječaja u 2016. pitali smo i ravnatelje razvojnih agencija. Tomislav Petric, ravnatelj VIDRA-e, Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, istaknuo je da su im očekivanja izuzetno velika: -Planiramo prijaviti projekte u javnom sektoru, tj. za Županiju u ukupnom iznosu od 250 milijuna kuna. Veliki projekti planirani za prijavu i početak realizacije u 2016. su Tehnološko-inovacijski centar u Virovitici, Centar za razvoj mliječnih proizvoda, Mreža inkubatora, Geoinfo centar u PP Papuk i Centar zdravlja Cabuni. Projekte Studentski dom, u vrijednost od 20 milijuna kuna, i Centar posjetitelja Janković u Suhopolju, od 40 milijuna kuna, prijavili smo u posljednja dva mjeseca.

Direktor Razvojne agencije Zagreb – TPZ Frano Šesnić potvrdio je da su očekivanja za iskorištavanje sredstava velika, s obzirom na to da je Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020. iz ESI fondova na raspolaganju 10 milijardi eura: -Od trenutno aktualnih poziva za prijavu projekata izdvojio bih Poziv u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska i Program transnacionalne suradnje Interreg ADRION 2014. -2020. S aspekta Razvojne agencije Zagreb kao prijavitelja projekata, ove godine bit ćemo fokusirani na dva natječaja usmjerena na razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Riječ je o natječajima usmjerenim na pružanje boljeg pristupa visokokvalitetnim uslugama poslovne podrške za MSP-e koji teže razvoju, inovativnosti i rastu.

Projekti iz područja poduzetništva i inovativnih ideja – temelj strateškog razvoja

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG-BICRO) zadužena je za prioritete ulaganja koji su vezani uz promicanje poduzetništva. -Isto se odnosi na poticanje poslovnih ulaganja u inovacije i istraživanje, poticanje stvaranja novih poduzeća, provođenje inovacijskih procesa te podupiranje kapaciteta malih i srednjih poduzeća za rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu – pojasnio je zamjenik predsjednika Uprave Boris Guina, opisujući aktivnosti Agencije: -U okviru Poduzetničkog impulsa, vrijednog 4,37 milijardi kuna, HAMAG-BICRO proveo je mjere Jačanja konkurentnosti prerađivačke industrije i Jačanja konkurentnosti uslužnih djelatnosti. U sklopu navedenih mjera dodijeljeno je 177 potpora ukupne vrijednosti gotovo 37 milijuna kuna. Ukupna vrijednost financiranih projekata je 53 milijuna kuna, a očekivani broj novih radnih mjesta je 472. Boris Guina podsjetio je i kako je u okviru Drugog projekta tehnologijskog razvoja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kroz zajam Svjetske banke osigurano 48 milijuna kuna potpore za programe RAZUM, IRCRO i UTT, a za Program Provjere inovativnog programa (PoC6) 16 milijuna kuna.

U Zagrebu je razvijen projekt Postani/ostani poduzetnik, koji se bavi senzibiliziranjem javnosti i start-up poduzetnika iz programa samozapošljavanja te potencijalnih poduzetnika unutar studentske populacije o mogućnostima za ulazak i ostanak u poduzetništvu, istaknuo je Šesnić, podsjećajući i na inicijativu Living lab-ova kojima je cilj kreiranje Smart City rješenja, projekata usmjerenih na razvoj društvenog poduzetništva i novih mehanizama za povezivanje investitora i poduzetnika.

U konzultantskoj kući Sense Consulting kažu kako su ponosni na infrastrukturne natječaje za poduzetnike iz EU fondova: -S klijentima se aktivno pripremamo na natječaj u najavi „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“, gdje će poduzetnici moći dobiti i do 57 milijuna kuna potpore. Riječ je o visoko inovativnim, kompleksnim i povjerljivim projektima koji će imati značajan utjecaj na poslovanje naših klijenata – istaknula je izvršna direktorica Dragana Raić.

Dobra iskustva s nama je podijelio i direktor osječkog BIOS-a Jean-Pierre Maričić, koji iza sebe ima niz projekata izgradnje i adaptacije poduzetničkih zona i poslovnih inkubatora. -Dvije zgrade Inkubatora izgradili smo sredstvima koja su sufinancirana iz EU fondova, a zadnji projekt bio je adaptacija prostora u jednoj zgradi Inkubatora. Kao partneri i suradnici sudjelovali smo u projektima poslovne infrastrukture drugih potpornih institucija (Poduzetnički inkubator Virovitica, Co-working Zadar, Poljoprivredni inkubator Drenovci). U ovim projektima uz aktivnosti izgradnje i/ili adaptacija prostora postoje i aktivnosti koje su vezane uz pomoć malim i srednjim poduzetnicima, kao što su priprema i održavanje radionica i edukacija vezanih uz teme koje su poduzetnicima zanimljive, umrežavanje poduzetnika i sl. – ističe Maričić i dodaje: -U zadnjem projektu koji smo provodili, nekoliko IT tvrtaka iz inkubatora, ali i IT tvrtke koje nisu stanari inkubatora, sudjelovali su kao izlagači na najvećem IT sajmu u Europi – CeBit 2015 u Hannoveru i na start-up konferenciji Heureka 2015 Berlin. Svi troškovi sudjelovanja ovih tvrtaka bili su podmireni iz proračuna projekta.

Direktor konzultantske tvrtke Ravecon, Robert Ravenšćak, na pitanje koji projekt iz područja poduzetništva i inovativnih ideja bi izdvojio iz vlastitog djelokruga, odgovara: -Svaki projekt i svako ulaganje za poduzetnika ima dimenziju inovativnosti. Izdvojio bih projekt u kojem je inovativnim pristupom poboljšana procedura korištenja recikliranog asfalta kod rekonstrukcije cesta.

Na isto pitanje Tea Markotić odgovara: -Izdvojili bi jedan zanimljivi projekt iz sektora izolacijskih materijala koji se prijavljivao na EU natječaj. Naš  klijent zapazio je tržišnu nišu i iskoristio ju je ne samo u vlastitu korist, nego i u korist naše prirode, veće učinkovitosti hladnjaka i smanjenja potrošnje električne energije u kućanstvima. Ovaj produkt je trenutačno jedinstven na svijetu, a uz to je i zaštićen europskim patentom.

Koji su sektori u fokusu natječaja otvorenih u 2016. godini?

Razvoj poduzetništva, turizma, promet, poljoprivreda, energetika… sektori su koji imaju sve više prilika u aktualnim natječajima. -U fokusu natječaja Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda za sada je poduzetništvo, dok je fokus ESF-a poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva – istaknula nam je Rima Joujou-Deljkić iz Europske komisije.

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ističu: -U fokusu trenutačno otvorenih EU natječaja su: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, kultura, infrastruktura, promet, zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, poljoprivreda i šumarstvo – kazala je Ana Odak.

Do kraja godine aktualna su i sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj u području podrške razvoja MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela, namijenjen malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, za što su rezervirana bespovratna sredstva u vrijednosti 304 milijuna kuna. Cilj je poticanje investicija u početna ulaganja povezana s izgradnjom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela.

Tea Markotić podsjeća i na natječaje koji potiču partnerske suradnje među različitim europskim zemljama, u sklopu programa Horizon 2020 i Interreg: -Za većinu EU projekata posebice je bitna inovativnost, ako proizvod prijavitelja nije inovativan, nikada ne zaintrigira europske ocjenjivače.

Iskustva i pogreške kod pripreme i provedbe projekta iz programa razvoja poduzetničke infrastrukture

Porazni su podatci o količini projekata koji ne prolaze natječaje, a koji su razlozi i što se može učiniti bolje pitali smo Borisa Guinu. -Osim čestih nezadovoljenih uvjeta administrativne provjere, kod prijavitelja je vidljivo i nedovoljno razumijevanje pravila i uvjeta natječaja te traženje prevelikog intenziteta potpore. S obzirom na isto, HAMAG-BICRO će u provedbi ESIF natječaja, zajedno s ostalim institucijama, organizirati brojne edukacije za poduzetnike koje će im pomoći bolje pripremiti projekte prijedloge. Određeni EU natječaji za dostavu projektnih prijedloga, u kojem je HAMAG-BICRO odgovoran za provođenje administrativne provjere, imaju ‘otvorene’ javne pozive. To znači da će odbijeni prijavitelji manje čekati na povratnu informaciju o statusu prijave. Po primitku obavijesti, prijavitelji će moći doraditi svoj projektni prijedlog i, čim nedostatci budu uklonjeni, ponovo ga prijaviti.

Konzultantska iskustva i probleme s kojima su suočeni prokomentirao je i Robert Ravenšćak iz Ravecona: -Pravo je zadovoljstvo i poštovanje raditi s poduzetnicima. Ako govorimo o poduzetničkoj strukturi koja je u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave, situacija je manje ružičasta. Gradonačelnici i načelnici imaju drugi fokus. Čim je politika u igri, posao je manje važan.

-Proces pripreme projekata je izazovan jer je dokumentacija vrlo kompleksna. Prijava se sastoji od investicijske studije, marketinške strategije i popratne dokumentacije, tako da iza svake prijave stoji 500 sati rada stručnog tima različitih kompeticija u segmentu potpora, financija, marketinga, a po potrebi i građevine. Klijentima također pomažemo da ishode pismo namjere banke, koje je najčešće potrebno za zatvaranje financijske konstrukcije. Po odobrenju sredstava pružamo podršku u provedbi projekata, koja uključuje i provođenje postupaka nabave, što poduzetnicima predstavlja poseban izazov. Provedba zahtijeva specifične kompetencije, tako da je podrška konzultanata neophodna i poduzetnicima i institucijama kako bi se povukla dostupna EU sredstva – opisuje proces Dragana Raić.

Ciljevi  u financijskoj perspektivi 2014. – 2020.

U financijskoj perspektivi 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10.742.121.414 eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a navedena sredstva planiraju se iskoristiti, između ostalog, za ostvarenje sljedećih ciljeva:

1. Bespovratne potpore iz EU fondova dobit će 6.880 poduzeća.
2. Objekte prirodne i kulturne baštine koji će se izgraditi, obnoviti ili unaprijediti kroz EU fondove posjetit će 310.000 novih posjetitelja godišnje.
3. Pristup širokopojasnoj mreži s brzinom od najmanje 30 Mbps imat će dodatnih 315.000 kućanstava.
4. Obnovit će se 78 kilometara željezničke pruge.
5. Izgradit će se 72 kilometra novih cesta.
6. Unaprijedit će se ili izgraditi ukupno 247 kilometara unutarnjih plovnih puteva.
7. Kapacitet za recikliranje otpada povećat će se za dodatnih 30.000 tona godišnje.
8. Poboljšat će se sustav vodoopskrbe za 1.000.000 korisnika.
9. Poboljšat će se sustav odvodnje otpadnih voda za 1.000.000 korisnika.
10. Ulaganja u mjere smanjenja rizika i zaštite od poplava obuhvatit će najmanje 10.000 stanovnika.
11. Višu kategoriju energetske učinkovitosti kroz ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti ostvarit će 10.451 kućanstvo.
12. Potrošnja energije u javnim zgradama kroz ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama smanjit će se za 55.100.000 kWh/godišnje.
13. Obnovit će se školske zgrade i infrastruktura za ukupno 61.000 učenika.

Izvor: Ana Odak, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Do sredstava iz fondova učinkovitije uz konzultantske usluge

Ovisno o natječaju, 30-50% prijava pada zbog administrativnih provjera, dok ostatak često ne prolazi zbog krivog pristupa, kvalitete i kvantitete dokumentacije. S druge pak strane, preko 95% svih projekata koji su prošli, radili su konzultanti.

Mali i srednji poduzetnici koji se žele prijaviti na ove natječaje, a nemaju iskustva u pripremi i provedbi projekata, vrlo će teško sami pripremiti natječajnu dokumentaciju i sami provesti projekt, smatra Jean-Pierre Maričić. -Potrebno je imati praktična znanja o pripremi projekata kako bi se formulari koji se nalaze u natječajnoj dokumentaciji pravilno popunili, ali i određena stručna znanja kako bi se pravilno pripremile investicijske studije, proračuni projekata i druga natječajna dokumentacija. Kod provedbe projekata mali i srednji poduzetnici koji nisu provodili slične projekte prvi se put susreću s metodologijom javne nabave, procedurama vidljivosti i drugim aktivnostima u provedbi, i vrlo je važno sve ove procedure pravilno provesti kako bi troškovi bili prihvatljivi, jer u suprotnom može doći do djelomične ili potpune obustave sufinanciranja projekta bespovratnim sredstvima. Zbog toga je u određenim situacijama sigurnije angažirati konzultante, stručnjake u određenim područjima, i sigurno provesti prijavu i sam projekt, nego na kraju provedbe saznati da određene aktivnosti nisu provedene ispravno i ostati bez planiranih bespovratnih sredstava – zaključuje Maričić.

-Natječajna procedura nije ista u svim natječajima. Postoje specifičnosti, koje su često i nelogične. Mi konzultanti smo upoznati s njima. Natječajna se dokumentacija, osim toga, često mijenja, pa su potencijalni prijavitelji u opasnosti iz neznanja koristiti dokumentaciju i obrasce koji više ne vrijede. U takvim se slučajevima prijave odbacuju – napominje Ravenšćak. On smatra i da je temelj uspjeha činjenica da u konzultantskim kućama na projektima rade cijeli timovi stručnjaka: -Prije nego što se projekt predaje, naša kuća inzistira na formiranju projektnog tima. To znači da se u samoj proceduri izrade projekta konzultiraju svi članovi tima, što doprinosi kvaliteti projekta.

Slični su stavovi i Dragane Raić: -Uspješna prijava na EU fondove podrazumijeva duboko i široko razumijevanje potpora na nacionalnoj i EU razini. I najmanja greška, krivi dokument, pečat na krivom mjestu, minimalni porezni dug ili neusklađenost podataka, mogu rezultirati padom prijave. Prije slanja ponude klijentu napravimo detaljnu analizu prihvatljivosti projekta na natječaj, a s pripremom projekta, odnosno prijave, započinjemo tek kada procijenimo da klijent ima realnu mogućnost da ostvari potporu. Svojim klijentima garantiramo administrativnu prolaznost prijave te u svaku prijavu ulažemo puno truda. Ovisno o kompleksnosti dokumentacije, za prijavu je potrebno između 50 i 500 radnih sati.

Tea Markotić još dodaje: -Podatci u prijavnim obrascima moraju biti usklađeni s godišnjim financijskim izvještajima i javno dostupnim podatcima o poduzeću. Sastavnica svake prijave je i poslovni plan, odnosno investicijska studija. Ovaj dokument mora biti privlačan ne samo sadržajno, nego i vizualno, što znači da mora nuditi relevantne informacije o prijavitelju, glavnim proizvodima, rezultatima poslovanja u proteklim godinama i sl. Projekt treba predstaviti; u što će investirati, kako će financirati investiciju, kako će investicija poboljšati poslovanje poduzeća i kako će pozitivno utjecati na cijelo poduzetničko okruženje. Smatramo kako je, posebice u posljednje vrijeme, sve važnija i komercijalna održivost projekta, potrebno je pripremiti analizu tržišta, kupaca i konkurencije te marketinšku strategiju provedbe projekta. Prema našem iskustvu, poduzećima obično nedostaju osobe koje bi vodile cijeli proces prijave na natječaje, a upravo to je naša specijalnost. Naše iskustvo ubrzava proces prijave, jer znamo dobro definirati terminski plan aktivnosti u sklopu same prijave na natječaj, provedbe aktivnosti nakon dobivanja pozitivnog odgovara sa strane nadležnog tijela i izrade konačnih izvještaja. Svaka prijava na natječaj znači da prijavitelj mora, uz sve redovne aktivnosti poslovanja, pripremati i prijavu. Kao konzultanti, umjesto klijenata ispunimo sve prijavne obrasce, personalizirano napišemo cjelokupni poslovni plan, investicijsku studiju i marketinšku strategiju te izradimo kvalitetne financijske projekcije.

Projektni know how – kako iskoristiti iskustva najboljih hrvatskih projekata

Svi koji su uspješno realizirali projekte iz fondova osjećaju veliku dozu osobnog ponosa. A kako i ne bi, kada svaki projekt obogati znanjima i iskustvima te ohrabruje na nove poslovne iskorake.

EU projekti sa sobom nose veliku i zahtjevnu administraciju, napominje Frano Šesnić: -Svaki uspješno proveden projekt nas motivira i ohrabrenje je za dalje. Iskustva iz prethodnih EU projekta koristimo kao multiplikacijsku matricu za prijenos ekspertize u prijavi i provedbi EU projekta na MSP-ove i opću javnost. Do sada smo uspješno proveli preko 15 projekata sufinanciranih iz EU fondova, što nam daje potvrdu da radimo dobar posao.

Tomislav Petric iz VIDRA-e ističe kako svaki realizirani projekt donosi novo iskustvo: -Upravo je naše iskustvo proteklih godina i doprinijelo da smo među prvima prijavili i kapitalni projekt izgradnje studentskog doma i obnove dvorca Janković u Suhopolju. Također, na iskustvu Drvnog centra pripremili smo Centar za razvoj mliječnih proizvoda te širimo usluge za poduzetništvo kroz izgradnju mreže inkubatora koju ćemo prijaviti na najavljen natječaj.

-Iz svakog projekta, pa i onog koji nije prošao, može se naučiti nešto novo. Ako me pitate za preporuke budućim korisnicima, jedna od prvih je da se priprema projekta ne može kvalitetno odraditi za tjedan dana – napominje Robert Ravenšćak.

Potpore za mala i srednja poduzeća i obrtnike

S obzirom na to da se nekada čini kako postoji nepregledna količina podataka i natječaja te da je možda i teško shvatiti što odabrati, naše sugovornike upitali smo koje bi oni potpore za mala i srednja poduzeća i obrtnike preporučili svojim korisnicima.

Ravnatelj VIDRA-e Petric detaljno analizira „što se isplati“: -Kada govorimo o MSP, preporučio bih Strukturni fond za izgradnju i opremanje u kojem uistinu ima dovoljno novca. To je po meni jedini poziv u kojem ima realno sredstava i šanse za prolazak su velike. Dosta je zahtjevniji natječaj, ali kad se uzme što se može dobiti, isplati se. Bespovratna sredstva su prema modelu regionalnih potpora, odnosno potpora je 35-45%. Također, natječaj za obnovu hotela je za pohvalu. Ostale male natječaje, tipa IKT tehnologije, gdje ima novca za 25 projekata, a prijaviti će se 300 iz cijele RH, za zaborav je ili za poništenje. Nastavno na MSP, u poljoprivredi se svakako vrijedi prijaviti na Mjere ruralnog razvoja 4.1.i 4.2. jer se tu otvaraju nova radna mjesta.

Jean-Pierre Maričić dodaje: -Ove godine otvoreno je nekoliko programa za sufinanciranje projekata malih i srednjih poduzetnika (Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu; Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP; Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti kroz IKT; Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatna ponude hotela). Osim toga u najavi je i otvaranje drugih programa (istraživanje i razvoj i sl.).

Potencijalnim klijentima Tiko pro bi savjetovao da, s jedne strane vizionarski, a s druge strane realno, ocijene planove za naredne godine te razmisle načinima diversifikacije postojećeg programa. -Svakako bismo svim malim i srednjim poduzećima htjeli skrenuti pažnju na Program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Program nudi puno prilika za dobivanje bespovratnih sredstava na svim područjima poslovanja te je postao važni dio mnogih hrvatskih poduzeća. A za velike investicije koje imaju snažan pozitivni utjecaj na okolinu i koje bitno pridonose poboljšanju hrvatske gospodarske situacije (putem inovacija, razvoja, zapošljavanja velikog broja radnika) predložili bismo prijavu za dobivanje poticaja putem Zakona za poticanje ulaganja. Ovaj je Zakon prikladan i za velika poduzeća koja su izuzeta u većini natječaja – ističe Tea Markotić.

Frano Šesnić podsjeća i na nezaposlene: -Od potpora koje su namijenjene malim i srednjim poduzećima te obrtima istaknuo bih potporu za samozapošljavanje, namijenjenu nezaposlenim osobama koje su odlučile osnovati svoje poslovne subjekte i zaposliti se u njima. Sredstva je moguće dobiti za registraciju obrta, trgovačkog društva ili samostalne djelatnosti, a radi se o bespovratnoj potpori od 25.000 kuna namijenjenoj pokretanju vlastitog posla.

Bankarske novosti u financiranju EU projekata

Novi sporazum o suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) Hrvatska banka za obnovu i razvoj potpisala je u siječnju, s ciljem podržavanja procesa provođenja mjera za povećanje zaposlenosti, rasta i investicija, u okviru Plana ulaganja za Europu. Sporazum podrazumijeva osiguravanje pristupa širokom nizu savjetodavnih usluga Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU) koji svoje usluge pruža na razini EU-a i lokalnoj razini kroz razvojne banke.

Glavna je svrha ESCU-a pružanje savjeta ulagačima, privatnim i javnim nositeljima projekata s ciljem pripreme i praćenja projekata. Sporazumom se predviđa da HBOR zajedno s EIB-om i Europskom komisijom sudjeluje u inicijativama za dijeljenje znanja i najboljih praksi u okviru ESCU-ovog opsega djelovanja kako bi uspješno primijenio njegove savjetodavne usluge na lokalnoj razini, priopćili su iz HBOR-a.

A kreditne programe HBOR-a nudi i PBZ, koji uspostavlja i usluge pripreme projekata (informativno-tehnička pomoć u pripremi investicijskih studija i prijavi), financiranje i međufinanciranje (ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava u pravilu zahtijevaju da prijavitelj sudjeluje u financiranju projekta; iznosi sufinanciranja definiraju se u svakom pojedinom pozivu za dostavu projektnih prijedloga, a kreću se 10-25% za npr. nevladine organizacije, do 50% za npr. malo i srednje poduzetništvo) te pomoć pri provedbi projekta (izdavanje bankarskih garancija, pisma namjere, potvrde o stanju na računu potrebnih za dokazivanje da je osigurano financiranje projekta, savjete o provođenju javne nabave i sl.).