Compingova poslovna strategija ide u smjeru tranzicije ka servisno orijentiranoj tvrtci, a s obzirom na to da IoT (Internet of Things – Internet stvari) domenu vidi primarno kroz servise koji će se nuditi tržištu, upravo tu namjeravaju ostvariti punu poslovnu sinergiju.
Na Sigfox Connectu u Berlinu, održanom krajem listopada, najvećoj svjetskoj konferenciji posvećenoj „internetu stvari“, objavljeno je kako je tvrtka Sigfox svojom mrežom povezala preko milijardu ljudi te time postala vodeća mreža po broju ljudi povezanih u IoT. U tu mrežu je uključena i Hrvatska preko tvrtke IoT Net Adria. IoT mreže čine milijarde uređaja povezane s internetom na najjednostavniji mogući način, trošeći pritom najmanje moguće količine energije. Pri tome se koristi pristup cloudu (odnosno oblaku) kako bi se riješile tri najveće prepreke za usvajanje IoT-a na globalnoj razini: troškovi, potrošnja energije i globalna skalabilnost.
Zahvaljujući milijunima povezanih objekata i brzorastućem ekosustavu, IoT mreža omogućuje poduzećima da svoje poslovne modele usmjere na digitalne usluge. IoT Net Adria ekskluzivni je operater Sigfoxa u Hrvatskoj koji pušta u rad i prodaje povezivanje niskoenergetskom širokopojasnom bežičnom tehnologijom (LPWA) za IoT. Osim toga, IoT Net Adria želi izgraditi potpuni ekosustav rješenja i usluga za IoT u Hrvatskoj koja se mogu primjenjivati u brojnim sektorima kao što su proizvodnja, poljoprivreda, zdravstvo, promet i prijevoz, bankarstvo, osiguranje, zaštita okoliša ili inovativna rješenja za pametne gradove.
O IoT-u u Hrvatskoj, razgovarali smo s jednima od predvodnika te tehnologije, predsjednikom Uprave Compinga Alojzijem Jukićem i CEO-om IoT NET Adrije Brunom Crničkim.
Gospodine Jukić, na koji se način Compingova investicija u IoT Net Adriju uklapa u vašu poslovnu strategiju i kakvu sinergiju donosi poslovanju Compinga?
Compingova poslovna strategija ide u smjeru tranzicije tvrtke ka servisno orijentiranoj tvrtki, a s obzirom na to da IoT domenu vidimo primarno kao servise koji će se nuditi tržištu, tu vidimo punu sinergiju. Također, IoT znači ubrzanu digitalizaciju poslovanja na strani korisnika i kreiranje značajne količine novih podataka, što stvara potrebu za BI (Business Intelligence) i analitičkim servisima te naprednim tehnologijama.
Kako ste se odlučili za određenu tehnologiju?
Više je razloga zašto smo se odlučili za Sigfox i njihovu tehnologiju, ali izdvojio bih neke od najvažnijih: trenutno su jedina globalna IoT mreža, a IoT Net Adria je ekskluzivni operater za Hrvatsku. Radi se o energetski učinkovitoj tehnologiji s niskom emisijom elektromagnetskih zračenja. Ta je tehnologija primjenjiva na velikom broju IoT rješenja te je jednostavna za primjenu, pouzdana je i sigurna.
U kojim se sve djelatnostima može primijeniti ta tehnologija i koja je njezina komparativna prednost u odnosu na druge tehnologije?
Vrlo je široko primjenjiva, ali naravno, ne može pokriti sve poslovne primjene IoT rješenja. Tržište koje mi adresiramo je tržište masovne primjene zbog jednostavne implementacije, niskih troškova povezivanja, kao i velike energetske autonomije senzora. Neki od primjera primjene su logistika, praćenje roba, poljoprivreda (meteorološke informacije, senzorika tla i vode i slično), daljinska očitanja brojila (plin, voda, struja, grijanje) te različiti alarmi (voda, plin, požar, provala).
Koje su konkretne koristi i povlastice koje donosi primjena IoT mreže?
Koristi su različite i ovise kako o industriji, tako i o pojedinim slučajevima primjene. Na primjer, za potrošače koji imaju daljinsko očitanje brojila to znači naplatu mjesečne potrošnje po stvarnoj potrošnji. Za opskrbljivača to istovremeno znači bolji uvid u pojedinačnu potrošnju, bolje predikcije i planiranje, što rezultira nižim troškovima, kao i mogućnošću bolje prilagodbe potrošačima. U poljoprivredi to može rezultirati boljim urodima i boljom predikcijom kvalitete uroda te višim otkupnim cijenama. Istovremeno, ti podatci mogu pomoći osiguravajućim društvima u izračunu rizika i kvalitetnijim policama osiguranja za poljoprivrednike.
Kakva su vaša očekivanja o razvoju tržišta „interneta stvari“ i Hrvatskoj? U kojim područjima će se najviše primjenjivati?
Očekujemo kako će prva primjena biti u područjima gdje je jasno vidljiv ROI, a to je svakako u nekom od prethodno navedenih područja. S vremenom će se brzina i primjena tehnologije ubrzavati pa tako očekujemo da će u Hrvatskoj kroz pet do sedam godina biti više od pet milijuna senzora.
Gospodine Crnički na koji način funkcionira vaša IoT mreža, koje su njezine tehničke karakteristike?
IoT tehnologija i mreža su od početka zamišljeni i projektirani kao IoT rješenje, posebno namijenjeno uređajima koji trebaju povremeni prijenos malih količina podataka. Uređaj šalje podatke, a mreža ih prima i prenosi do korisnika podataka koji ih dalje obrađuje. Signal ima veliki doseg i odličnu otpornost na smetnje. Cilj je pružiti pouzdanu i povoljnu komunikaciju. To jednako vrijedi za kompleksnost i cijene uređaja, baterije i samu komunikaciju. Naše rješenje je UNB (Ultra Narrow Band) koji koristi širinu kanala od samo 100 HZ za pojedinačnu poruku, što omogućava da svaka naša pristupna točka primi i obradi preko milijun poruka dnevno.
Kako biste objasnili razliku između vaše tehnologije i drugih IoT tehnologija?
Naša tehnologija je jedinstvena po nekoliko značajki. Kao prvo, radi se o jedinoj globalnoj IoT mreži. Naši uređaji jednako rade u svim zemljama gdje je Sigfox prisutan, sada je to u 53 države. Broj država kontinuirano raste. Druga bitna karakteristika je potpuna predvidljivost trajanja baterije. To omogućuje da se točan izračun i praćenje svih bitnih ekonomskih parametara projekta.
Sigfox u zemljama u kojima je prisutan nudi istu onu jednostavnost globalnog korištenja koju IP bazirani internet pruža kada se radi o klasičnom povezivanju uređaja. Jednom kada imate uređaj koji komunicira na našoj mreži, svejedno je gdje se nalazite i tko je nacionalni operater Sigfoxove mreže. Nisu potrebne prilagodbe uređaja, roaming ugovori ili tarife, uparivanje s novim mrežama i sl., sve je jedna mreža. Otvorenost svih parametara tehnologije osigurava široku bazu proizvođača čipova, modula, uređaja, platformi i aplikacija. Ovo je idealna prilika za sve one koji žele razviti svoje proizvode i ponuditi ih na hrvatskom, europskom ili svjetskom tržištu.
Koliko područja i stanovništva sada pokriva vaša mreža u Hrvatskoj i kakvi su vam daljnji planovi?
Sada pokrivamo oko 67% stanovništva, a do kraja godine više od 85% stanovništva imat će pristup mreži. Naš je cilj do ljeta 2019. godine imati pokriveno više od 90% stanovništva i više od 80% teritorija Hrvatske. Kako sada projekt napreduje, mislim da ćemo biti i prilično ispred projekcija.
Kolika će biti ukupna ulaganja u mrežu i kada se očekuje povrat uloženoga?
Radi se o velikom inicijalnom ulaganju u infrastrukturu kako bismo dobili nacionalnu pokrivenost. Ona ne bi bilo moguće bez razumijevanja ulagača, prije svega tvrtke Comping, njene uprave i vlasnika koji su projekt od početka prepoznali i podržali. Prema sadašnjim projekcijama koje smo u određenim segmentima već i premašili, vjerujemo kako ćemo unutar dvije godine, od početka projekta, postići samoodrživost, a inicijalnu investiciju vratiti za četiri do pet godina
Koliko je važna mogućnost interkonekcije vaše mreže u Hrvatskoj s drugim nacionalnim IoT mrežama i koliko je važna tehnološka interoperabilnost takvih mreža?
Različite IoT komunikacijske tehnologije ne mogu direktno međusobno komunicirati. Ipak, jednostavno je podatke objediniti na strani korisnika neovisno o načinu na koji su podatci preneseni. Korištenje više komunikacijskih tehnologija na istom uređaju nije rijetka stvar i svi ju svakodnevno koristimo (LTE, GPRS, WiFi, Bluetooth na mobitelima i sl.) Velike svjetske kompanije traže komunikaciju koja jednako funkcionira gdje god su njihovi proizvodi. U isto vrijeme i manjim tvrtkama i razvojnim timovima ovo omogućuje da se koncentriraju na razvoj proizvoda, jer će se on takav kakav je razvijen koristiti posvuda s jednakom jednostavnošću.
Što je sa sigurnošću IoT mreža, koja je low energy (niskoenergetska) i ne zahtijeva IP adrese kao mreža koju zovemo klasičnim internetom?
Sigurnost je apsolutno, uz potrošnju energije, ključno pitanje kod IoT rješenja. Nepostojanje IP adresa nije nedostatak, nego korisna karakteristika u ovom slučaju. Uređaji u našoj mreži su „gospodari mreže“ i oni određuju kada treba poslati ili primiti poruku. Na taj se način onemogućuje da ih bilo tko iskoristi za nešto za što nisu inicijalno stvoreni. Sav je promet kodiran i zaključan u fazi prijenosa podataka, a poruke je relativno jednostavno pratiti i procijeniti njihovu točnost. Samu mrežu pristupnih točki pažljivo se nadzire kako bi ju se zaštitilo od zloupotrebe. Iako nema sustava koji bi bio potpuno siguran od zlonamjerne manipulacije, mislimo da je naša mreža i komunikacija jedna od najsigurnijih opcija na tržištu.
