Gospodarstvo
Hrvatsko gospodarstvo doživjelo je blagi oporavak u posljednjih nekoliko godina, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku. BDP za četvrto tromjesečje 2016. je za 3,4% veći u odnosu na isto tromjesečje 2015. godine, a ukupno je veći za 2,9% u 2016. u odnosu na 2015. godinu. Stopa registrirane nezaposlenosti za travanj 2017. iznosila je 13,2%, što je ogroman pomak u odnosu na gotovo 20% prije svega nekoliko godina. Iako politički nestabilna, Hrvatska ipak malim koracima napreduje. Ovaj pozitivni trenutak poželjno je dobro iskoristiti i u poslovnom smislu te unaprijediti znanja i vještine i postati poželjan zaposlenik na tržištu rada koje je, unatoč svojim brojnim nedostatcima, ipak oživjelo.
Ulazak u EU Hrvatima je, između ostalog, otvorio jedno veće i prosperitetnije tržište rada. Posljednjih je godina izrazito naglašeno iseljavanje iz Hrvatske zbog ekonomskih razloga, nestabilne vlasti, nepostojanja jasnih ciljeva i strategija. Veliki emigracijski val dogodio se i 60-ih godina prošlog stoljeća, ali je tada iseljen drugačiji profil ljudi. Budući da je veliki dio populacije koja je iselila iz Hrvatske u posljednjih nekoliko godina visokoobrazovan, ovaj put možemo govoriti o odljevu mozgova.
Demograf Stjepan Šterc sa zagrebačkog PMF-a u studiji Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava naglasio je nekoliko alarmantnih trendova koji se trenutno događaju u hrvatskom društvu. Hrvatsko stanovništvo ubrzano stari, stopa mortaliteta znatno je veća od stope nataliteta, za primjer – u 2015. godini bilo je 37.503 rođenih i 54.205 umrlih osoba, a s obzirom na sve veći rast broja osiromašenih građana, socijalna emigracija je u porastu. Samo 2015. Hrvatsku je napustilo oko 65.000 ljudi, od čega 22.000 visokoobrazovanih, a u posljednjih 5 godina ukupno oko 5% populacije. Brojke jasno ukazuju da nas ne čeka svijetla budućnost nastavimo li primjenjivati istu demografsku i gospodarsku politiku kao do sada. Za očekivati je urušavanje mirovinskog sustava, još veću centralizaciju i još snažniju emigraciju mladih školovanih ljudi u razvijenije zemlje.
Realno je pitanje pada li stopa nezaposlenosti zbog migracije radno sposobnog stanovništva ili su to doista pozitivni pomaci u gospodarstvu. Zašto je emigracija i dalje u porastu?
Primjera radi, usporedimo li prosječnu plaću liječnika opće prakse u Hrvatskoj koja iznosi okvirno 8.700 kn, prema podatcima sa stranice www.moja.placa.hr, i liječnika opće prakse u Njemačkoj, koji zarađuje približno 39.000 kn mjesečno, zaključci se nameću sami.
Obrazovana Hrvatska u Europskoj uniji
Jesu li Hrvati loše obrazovani ili su samo loše plaćeni? Mogli bismo reći da čak i bez obzira na sve nedostatke hrvatskog obrazovnog sustava, ipak na tržište rada plasiramo kvalitetne ljude koji su traženi i cijenjeni i na drugim tržištima rada. Naravno, potrebno je stalno ulagati u sebe i unaprjeđivati svoje znanje, ali ta je činjenica postala općeprihvaćena i ne vrijedi samo za Hrvatsku, nego i za razvijenije zemlje.
Sagledamo li problematiku migracija iz malo šire perspektive, podatci Eurostata pokazuju da je 4.7 milijuna ljudi imigriralo u neku od EU članica u 2015., a oko 2.8 milijuna ljudi je emigriralo. Najveći broj useljenika, ali i iseljenika, zabilježila je Njemačka, a veće iseljavanje nego useljavanje bilježe Bugarska, Irska, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Poljska, Portugal, Rumunjska, Litva i Latvija.
Brisanje raznih administrativnih prepreka zahvaljujući EU donijelo je jedno posve drugačije doba za Europu. S obzirom na depopulaciju koju naša mala zemlja doživljava upravo u ovom trenutku, za nas to nije dobro. Međutim, to što ipak postoji prilika za bolji život, naposljetku je pozitivno. S obzirom na to da su migracije sastavni dio života ljudskog društva i događale su se tijekom cijele povijesti čovječanstva iz raznih razloga, ni ovo čemu svjedočimo danas nije ništa novo. Vjerojatno će s vremenom društvo evoluirati na način da ćemo početi prihvaćati činjenicu da nas imaginarne granice ne trebaju dijeliti. Ali, do tada, Hrvatska ipak mora naći bolji način za opstanak te naučiti kako pomladiti svoju populaciju i kako ju zadržati.
Je li hrvatski obrazovni sustav na usluzi svojim građanima?
Hrvatski obrazovni sustav, kako izgleda, treba dosta dotjerivanja, ali ima potencijala. Valja istaknuti da je obrazovni sustav samo jedan djelić koji može preokrenuti situaciju u okviru populacijske politike i da bi se mogao bolje prilagoditi svojim građanima. Vratimo li ponovno na brojke, profesori koji odgajaju i podučavaju našu djecu u prosjeku zarađuju oko 5.500 kn, a slično je i s odgajateljima u dječjim vrtićima. Druga je nelogičnost što je radno vrijeme navedenih ustanova prilagođeno sustavu rada koji je dio prošlosti. Vrtići najčešće rade do 18 sati pa roditelji koji imaju drugačije smjene nemaju gdje ostaviti djecu.
Kako bi se mlade ljude potaknulo da stvaraju obitelji, a osobito da imaju više djece, potporne institucije moraju kvalitetno odraditi svoj dio posla. Pod tim se misli, primjerice, na prilagodbu radnog vremena, kvalitetniju stambenu i kreditnu politiku, bolju zdravstvenu zaštitu majki i djece, diferencijaciju u oporezivanju dohotka ovisno o broju djece, prilagođeno oporezivanje proizvoda za djecu i druge vrste materijalnih i nematerijalnih poticaja.
Vratimo li se na obrazovni sustav, zabrinjavajuće je što ne postoji jasna veza između obrazovnog sustava i tržišta rada i događaju se nelogične situacije. Postoji višak određenih zanimanja, ali i manjak nekih drugih, upisne kvote se ne mijenjaju godinama, a preporuke HZZ-a se ne uvažavaju.
Na pitanje može li izdvojiti neku europsku zemlju koja je uspješno riješila ovu problematiku, prof. Nenad Filipović, Director of Executive Education na IEDC – Poslovnoj školi Bled, odgovara kako Njemačka ima dobar „šegrtski“ sistem, koji mladima određenih profila daje priliku steći dovoljno praktičnih znanja i iskustava, kao i stvoriti referencu i izgraditi odnos s poduzećem, što omogućava trajno zaposlenje. Iako se struktura potreba mijenja, posebice zbog pogubnog, ali neizbježnog utjecaja robotizacije i umjetne inteligencije, taj dio zapošljavanja će svakako još neko vrijeme biti zanimljiv. Kao još zanimljiviji ističe nizozemski model u kojem se rješenja traže na nekoliko razina. Na najvišoj govorimo o dramatičnoj reformi sadržaja studijskih programa na najboljim sveučilištima, koji postaju mnogo životniji i usmjereni ne samo na stvaranje znanja (klasično „bubanje“ je na tim fakultetima doista stvar prošlosti), nego na izgradnju pravog svjetonazora i kompleksnih sposobnosti potrebnih u struci ili poslovanju. U poduzećima govorimo o zajedničkoj društvenoj odgovornosti poslodavaca i sindikata da ne brinu o tome da ljudi imaju zaposlenje, već o tome da ga u narednoj fazi mogu naći ako ga izgube ili ga se odluče promijeniti. Uz to, govorimo o mnogim potpornim elementima za mladu generaciju poduzetnika (akceleratori, poduzetničko financiranje i sl.), u zaključku kaže profesor Filipović.
Obrazovanje odraslih – rastući trend i prijeka potreba
U ubrzanom svijetu u kojem živimo, znanja, kao i sve ostalo, zastarijevaju, i da bismo kao pojedinci bili konkurentni na tržištu, moramo ih stalno nadograđivati. Iz godine u godinu sve je veća ponuda raznih edukacija, bilo da se radi o seminarima, tečajevima, opsežnijim dužim programima, online učenju. Edukacija u odrasloj dobi je rastući trend, ali doista i prijeka potreba. Poslovi koje radimo evoluiraju na razne načine i zaposlenici se tome trebaju prilagoditi.
Mirakul Edukacijski centar stoga zajedno s predavačima prati potražnju na tržištu, te sukladno tome formira nove edukacijske programe. Tako su krajem prošle godine uveli tri nova edukacijska programa: Mini MBA – Executive leadership, Project management Akademiju i Financijsku Akademiju. Iza svake od ovih akademija stoje mjeseci istraživanja tržišta, planiranja sadržaja, konzultacija s predavačima.
Mirakul Edukacijski centar trenutno nudi osam akademija, brojne seminare te organizaciju InHouse radionica koje se u potpunosti prilagođavaju klijentovim potrebama. Većina edukacija posvećena je stručnim, specijalističkim znanjima. Edukacije o soft skills vještinama klijenti uglavnom traže u obliku InHouse radionica. -Većina naših polaznika dolazi iz srednje velikih i velikih hrvatskih tvrtaka koji naučena znanja i vještine primjenjuju u svom poslu. Brojni se polaznici vraćaju na srodne edukacije u našoj organizaciji, te u razgovoru s njima saznajemo da oni kroz naše edukacije napreduju u svom poslu i pomiču se na hijerarhijskim ljestvicama unutar tvrtaka u kojima su zaposleni – navode iz Mirakul Edukacijskog centra.
Lovci na talente
Posebno zanimljiva kategorija zaposlenika su talentirani pojedinci. Mnogi poslodavci traže upravo takve zaposlenike, a kako do njih doći, pitali smo Martinu Jurković koja vodi tvrtku Talentor Hrvatska. Kao posrednici pri zapošljavanju na tržištu radne snage u zadnjih nekoliko godina mnogo su se puta susreli sa zahtjevima klijenata da im predstave kandidate koje bi oni smatrali talentima, ispričala nam je. A tko su zapravo talenti i kako im pristupiti? Usko gledano, to su pojedinci koji mogu napraviti razliku u organizacijskom učinku ili kroz trenutni doprinos ili dugoročno, predstavljajući najviše razine potencijala. Ako se radi o kandidatima s relevantnim radnim iskustvom iz nekog područja, njihov dosadašnji učinak je lako mjeriti, međutim, postavlja se pitanje kako izmjeriti budući, tj. mogući potencijal kandidata i „uloviti“ one čiji je izmjereni potencijal najveći. U slučaju nepostojećeg radnog iskustva kada ne možemo zaključivati o ponašanjima i uspjehu kandidata na temelju prošlih radnih rezultata, jedino je rješenje izmjeriti potencijal putem situacijskih zadataka u kojima se izazivaju situacije slične onima s kojima bi se kandidati mogli susresti na radnom mjestu te se mjeri njihovo ponašanje i način na koji bi riješili situaciju.
Kako ciljano unaprijediti poslovne vještine?
Ponuda edukacija vrlo je široka i raznolika. Osim popularnih edukacija o prodajnim vještinama, asertivnosti, javnom nastupanju i sl., svakome bi dobrodošla edukacija iz vještina komunikacije, primjerice, a tržištu nedostaje i edukacije iz poslovnog bontona. Umješnost u komunikaciji ili nasuprot tome, niska razina komunikacijskih vještina u mnogome mogu pomoći i odmoći u poslu. U najkraćim crtama, komunicirati treba jasno, direktno i na vrijeme, a pretpostavljati da je nekome nešto poznato, okolišati ili izbjegavati odgovor na pitanje može stvoriti probleme u odnosima s kolegama, nadređenima, ali i klijentima. Poslovni bonton također je jedna od kategorija koja je doživjela određene promjene, i to u najvećoj mjeri zbog tehnologije. Budući da nam mobilni telefoni omogućavaju da vidimo svoju poštu u bilo koje vrijeme i bilo gdje, često se pretpostavlja da i odgovor mora biti promptan, što stvara i određeni psihološki pritisak. Pristojno, ali i poželjno, bilo bi ne stvarati stres oko situacije koja nije stresna, odnosno poštovati tuđe vrijeme.
Kako se pripremiti i kako opstati na zahtjevnom tržištu rada
Pitali smo nekoliko stručnjaka visokih poslovnih škola što bi savjetovali svojim polaznicima kada bi im željeli objasniti kako se trebaju pripremiti za hrvatsko tržište rada. Profesor Filipović s IEDC – Poslovne škole Bled kaže kako je besmisleno pripremati se za hrvatsko tržište rada. Naime, neovisno od toga gdje se žele zaposliti, polaznici se moraju pripremati za svjetsko tržište rada. U sadašnjim okolnostima to znači pripremati se na fleksibilno razmišljanje o profesionalnoj karijeri, na stalno osvježivanje znanja na izabranim područjima te pridobivanje kompetencija na novim područjima, na spremnost na fleksibilne oblike zapošljavanja, na digitalnu prisutnost, no prije svega na dobro razumijevanje sebe samoga, vrijednosti koje smo sposobni stvoriti za druge te vrednota koje žele njegovati u međusobnim odnosima.
Prema riječima Lane Dojčinović Matovine, izvršne direktorice poslovne škole Cotrugli, njihovi su polaznici osobe koje su već pronašle svoje mjesto na tržištu radu i imaju dokazano poslovno iskustvo, preko 70% njihovih polaznika je na rukovodećim pozicijama. Iako su svi oni već profesionalno aktivni i dobro pozicionirani, zajedničko im je da su svjesni da bez daljnje kvalitetne poslovne edukacije i umrežavanja mogu postati lako zamjenjivi, pa je njihova misija upravo omogućiti im povećanje konkurentnosti i zapošljivosti kroz vrhunsku poslovnu edukaciju i rad s njihovom alumni zajednicom, koja je najbrojnija u JI Europi.
Irena Guszak Cerovečki, voditeljica smjera Međunarodno poslovanje s RIT-a, kaže da, kada je u pitanju razvoj karijere, ključna poruka koju uvijek promoviraju na RIT-u jest da karijera počinje odabirom obrazovanja, a ne u trenutku diplomiranja. Za izlazak na tržište rada nije važna samo diploma koja potvrđuje stečena znanja tijekom studija na fakultetu. Ono što je ključno je kvaliteta i primjenjivost stečenih znanja. RIT Croatia jedan je od međunarodnih kampusa prestižnog američkog privatnog sveučilišta Rochester Institute of Technology, a ostali kampusi nalaze se u SAD-u, Kini, Dubaiju i Kosovu. Upravo je RIT globalno poznat po visokoobrazovnim studijima usmjerenim na razvoj praktičnih znanja (career-oriented education). S obzirom na to da je riječ o studijima koji se provode na našim kampusima u Dubrovniku i Zagrebu, upravo to karakterizira obrazovanje koje nude na hrvatskom tržištu. Razvoj praktičnih znanja, kritičko razmišljanje te rad na mnogobrojnim projektima nadopunjuju se i programom stručne prakse u području studija koji u četiri godine studija traje u prosjeku šest mjeseci (800-1200 sati, ovisno o studiju). Zanimljiva je činjenica da je, kad se u obzir uzmu svi diplomanti RIT Croatia i odrađeni sati prakse dosad – odrađeno više od 350 godina stručne prakse, i to za više od 3500 kompanija.
Nerijetko se dogodi da njihovi studenti kroz stručnu praksu i mnogobrojne prilike koje im osigurava sam koledž pronađu posao već tijekom studija. Stoga, s RIT-a preporučuju svima stjecanje praktičnih znanja prije izlaska na tržište rada.
Kada govorimo o pripremljenosti diplomanata za poslove koje tržištu zapravo trebaju, apsolutno može i treba bolje, naglašava Guszak Cerovečki. To je tema koja uključuje poslodavce, državu i visokoobrazovne institucije. Cilj je strateški definirati industrije i zanimanja koje vode razvoju gospodarstva, definirati i poticati razvoj radnih mjesta, ali i obrazovanja/studija koji će ih na najbolji način pripremiti za te poslove.
Novosti u ponudi visokih poslovnih škola
Među novostima koje su pripremile visoke poslovne škole možemo izdvojiti da IEDC-Poslovna škola Bled priprema konferencije HR Forum i Predsjednički Forum, na kojima će ugostiti svjetske govornike i stručnjake na području managementa. Na studij upisuju i nove generacije MBA, PhD i GMP programa koje je do sada pohađalo više od 900 hrvatskih managera. Na programu imaju inovativne seminare, a među njima i vrlo jedinstveni seminar na temu Inspiring Leaders; Engaged Employees; Profitable Customer Relations, koji vodi profesor Juan Serrano.
U Cotrugliju će ovu jesen obilježiti njihov tradicionalni godišnji događaj na kojem će okupiti velik broj polaznika, alumnija i prijatelja Škole. Radi se o Cotrugi Days, a održat će se u Rovinju u listopadu. Kroz tjedan dana trajanja, uz redovite module, njihovi će gosti imati priliku sudjelovati u Master class predavanjima istaknutih predavača, koji će za tu priliku pripremiti aktualan i inspirativan sadržaj te svojevrsnom poduzetničkom laboratoriju, u režiji njihovih polaznika.
