Industrije
Svaki menadžer u potpunosti zavisi od svog tima, njegove stručnosti, ali i o međusobnim odnosima članova tog tima. Dobar menadžer će prije svega spoznati svoje emocije i izgraditi vještinu upravljanja vlastitim emocijama, a onda prepoznati emocije i unutarnja previranja kod drugih ljudi, odnosno svog tima. Vještim upravljanjem i motiviranjem će im pomoći da svoje misli i interakcije usmjere i iskažu na pozitivan i konstruktivan način.
Uspješan hrvatski menadžer Branimir Muidža, skoro dva desetljeća živi i radi u Bosni i Hercegovini. Generalni je direktor Tvornice cementa Kakanj, jednog od najuspješnijih primjera privatizacije u BiH. Usto, generalni je direktor i HeidelbergCement grupe za Hrvatsku i BiH, član Uprave TBG Beton d.o.o. Zagreb, Dunav-Drava cement d.o.o. Zagreb te prokurist tvrtke TBG BH d.o.o. Društveno je angažiran kao predsjednik Vijeća stranih investora u BiH, član je Upravnog vijeća Asocijacije za unapređenje ekonomskih odnosa Njemačke i BiH te predsjednik Poslovnog vijeća Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
U 15 godina, koliko je na čelu Tvornice cementa u Kaknju, ta je tvrtka ostvarila zavidne rezultate. U Tvornici cementa i pratećim djelatnostima zaposleno je 300-tinjak radnika. Jedna su od rijetkih BiH tvrtki koja širi poslovanje izvan zemlje te imaju šest pogona za proizvodnju betona u Hrvatskoj sa 60 uposlenih.
Gospodine Muidža, kako je poslovati u Bosni i Hercegovini? Izvana ta zemlja izgleda nesređena, oslabljena ratom, odlaskom mladih i stručnih ljudi i drugim nedaćama? Koje su razlike između poslovanja u BiH i Hrvatskoj?
Između Bosne i Hercegovine i Hrvatske može se povući dosta paralela, ali naravno, postoje i određene razlike. BiH je kao i Hrvatska, perspektivna zemlja čije kompanije imaju tradiciju uspješnog učešća u mnogobrojnim međunarodnim projektima širom svijeta. Pored toga, BiH ima dosta pozitivnih financijskih olakšica za poslovanje, poput stabilne valute, niže stope poreza na dobit i PDV-a.
Međutim, iako je prošlo gotovo tri desetljeća, posljedice ratnih sukoba koje su BiH najviše pogodile, još su jako osjetne. Ipak, u poslovnom smislu najveći izazov predstavlja kompliciran, neučinkovit i ogroman administrativno-birokratski sustav oslonjen na nacionalne podjele, što ne omogućava razvoj realnog sektora. U Hrvatskoj je situacija nešto bolja, zbog bolje uređenosti i promjena kroz koje smo prošli prilikom pridruživanja Europskoj uniji, tako da je većina poslovnih procesa ujednačena s onima u EU pa znamo što očekivati kada je u pitanju razvijanje poslovanja.
Na koji način Vi, kao iskusan menadžer pomažete institucijama u BiH na unapređenju poslovnih uvjeta?
Svojim radom u Vijeću stranih investitora (VSI) u BiH, kojim predsjedavam od 2011. godine, nastojim ostvariti što bolju suradnju sa svim razinama vlasti u BiH i pomoći im da identificiraju glavne prepreke uspješnim projektima ulaganja u BiH, dajemo konkretne preporuke kako kreirati znatno povoljniji poslovni ambijent.
Nudimo i predlažemo konkretne mjere, zakonska rješenja, želimo ohrabriti vlasti da odlučnije pokrene reformske procese, kreirati predvidljivu i poticajnu poreznu politiku, otkočiti barijere i prevelika birokratiziranja prilikom izdavanja dozvola, a sve kako bi potaknuli priljev kapitala koji će se oploditi u povoljnom ambijentu i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i bolju budućnost građanima BiH.
Kada investitor čuje da mu za određenu dozvolu treba oko 180 dana, on se jednostavno okrene za 180 stupnjeva i kapital ulaže gdje će se prije aktivirati i oploditi. Privlačenje kapitala, omogućavanje mladim obrazovanim ljudima zaposlenje i budućnost unutar vlastite zemlje, svakako je nešto što bi trebao biti prioritet svih država i misao vodilja prilikom kreiranja ambijenta poslovanja.
Kakvi su poslovni rezultati Tvornice cementa Kakanj u BiH i povezanih poduzeća, odnosno poduzeća grupacije HedelbergCement u regiji?
Tvornica cementa Kakanj kontinuirano, od privatizacije i ulaska u HeidelbergCement obitelj, posluje pozitivno i uspješno te širi svoje poslovanje. Tijekom 2017. godine, uprkos teškim uvjetima poslovanja zbog manjka građevinskih ulaganja, ostvarili smo jako dobre rezultate u proizvodnji i prodaji cementa, ali i u proizvodnji i prodaji betona, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Hrvatskoj.
Naša poslovna strategija zasniva se na pažljivom dugoročnom planiranju i stalnom prilagođavanju ekonomskim prilikama, što je poslovni model koji se pokazao vrlo uspješnim i otpornim na različite vrste izazova. U odnosu na 2016. godinu, zajedno s našim „kćerkama- kompanijama“ koje proizvode i plasiraju beton na najvažnije infrastrukturne, poslovne i stambene objekte u BiH i Hrvatskoj, ostvarili smo rast od oko 11%.
Što je ključno za poslovni uspjeh Tvornice cementa Kakanj? Je li to snažna korporacija koja je vlasnik cementare ili su presudniji neki drugi faktori?
Mnogo je faktora koji doprinose uspješnom poslovanju naše kompanije. Kada ste dio svjetske uspješne korporacije kakva je HeidelbergCement Grupa, onda usvajate najviše standarde u poslovanju i tehnologiji. Implementacija najviših međunarodnih standarda u poslovanju za rezultat ima uspješno, ali i društveno odgovorno poslovanje.
Dakle, s jedne strane imamo korporaciju koja je jaka, razvijena, vizionarska, ekološki osviještena i usmjerena budućnosti. S druge strane imamo vrlo jak tim iskusnih i obrazovanih lokalnih rukovoditelja i radnika koji odlično poznaju lokalne uvjete na koje primjenjuju svoje znanje, ali i znanje cijele Grupe. To je ta dobitna kombinacija. Međutim, naglasio bih ipak da je ključna karika i zalog svakog uspjeha naš zaposlenik. Dobro motiviran, stručan, odgovoran zaposlenik je baza uspjeha. Sljedeća važna stvar je odgovornost prema kupcima, partnerima, radnicima, okolišu, dioničarima i javnosti.
Kakvi su vam budući poslovni ciljevi?
Cilj je da i dalje trasiramo put uspjeha kompaniji koja proizvodi najvažniji materijal građevinske industrije, koji se ugrađuje u temelje i osnovnu strukturu svih najvažnijih objekata u našim životima. Biti lider na tržištu u svim segmentima poslovanja (cement, beton) gdje god poslujemo, biti lider u kvaliteti i troškovima, uz inovacije i prilagodbu svim globalnim trendovima, naš je trajni cilj i misija. Svakako u to spada i geografsko širenje poslovanja na osmišljen i logičan način. Naravno, to će u velikoj mjeri ovisiti o poslovnom ambijentu te poslovnim i ekonomskim prilikama.
Koje tehnološke novine uvodite u proizvodnju cementa i betona?
Svi naši tehnološki napori usmjereni su na razvoj inovativnih građevinskih proizvoda koji će našim kupcima omogućiti gradnju modernih i učinkovitih zdanja. Sada gradimo silose za dva nova tipa cementa koje ćemo uvesti tijekom sljedeće godine, a planiramo uvesti i nove tipove betona sukladno suvremenim trendovima gradnje.
Cilj nam je postići da su svi naši proizvodi što više u skladu s principima održivog razvoja, gdje je najvažnija suradnja naših stručnjaka na različitim poljima. Tu se najviše oslanjamo na HTC (Heidelberg Technology Center) koji je sjedište naših inovacija i dom svjetskim stručnjacima koji svakodnevno rade na razvoju novih proizvoda, novih proizvodnih rješenja i novih načina pristupa zaštiti okoliša. To je mjesto gdje se primjenjuje najmodernija tehnologija i rade nova otkrića koja nam omogućavaju svijetlu budućnost.
Kakva je po Vama budućnost industrije cementa te proizvodnje betona u regiji? Zbog čega je važna za industriju i ukupno gospodarstvo zemalja u regiji?
Cement i beton osnovni su građevinski materijali otporni na različite vremenske i druge utjecaje. Moderni svijet je zaista nezamisliv bez betona i cementa. Sada kada postoje mnogobrojne mogućnosti dodataka i obrade, beton ima sve ljepši izgled i sve ga je lakše primijeniti u svim uvjetima. Međutim, pored građevinske, proizvodnja cementa ima utjecaja i na druge grane privrede.
Tako na primjer, zbog svog jedinstvenog proizvodno-tehnološkog procesa, cementara može pomoći društvu sanirati otpad koji je moguće koristiti kao učinkoviti zamjenski energent. To je win-win situacija za građane i ekonomiju, kako s ekološkog, tako i s ekonomskog aspekta. Usto, svako cementno postrojenje zahtijeva velike zahvate održavanja, što dovodi do angažmana mnogobrojnih lokalnih tvrtki. Kao kapitalna intenzivna grana, omogućava zapošljavanje i razvija veliki broj kooperanata i partnera, čime se stvaraju pozitivni multiplikativni učinci pri zapošljavanju i u ekonomiji.
Stalnu edukaciju menadžera i svih zaposlenika smatrate jako važnom i neophodnom u poslovanju te na njoj inzistirate. Zašto je potrebna i važna edukacija u poslovanju?
Živimo u doba u kojemu se promjene događaju vrlo brzo, čak najbrže do sada. Ljudima je neophodno omogućiti i pružiti uvjete i da se što više educiraju jer tako,raste i razvija se i kompanija u kojoj ti ljudi rade. Ljudi koji su stalno uključeni u edukacije i stalno se susreću s novim trendovima brže dolaze do rješenja i novih ideja. Usvajanjem novih saznanja i metoda eliminira se strah od promjena. Na taj način dobijamo tim stručnjaka koji se spremno hvata u koštac s novim izazovima i spretno primjenjuju nove tehnologije u generiranju ideja za unapređenje proizvodnje i poslovanja na ekonomski i ekološki moderan način.
Zaista, naša najvrijednija ulaganja tijekom proteklih 18 godina bila su ulaganja u razvoj i izgradnju našeg stručnog tima. Zapravo je to pravi recept za uspješno vođenje kompanije koja je uvijek u trendu i sposobna prilagoditi se svim promjenama i izazovima koje budućnost donosi. S obzirom na eksponencijalni razvoj i digitalizaciju društva koja ima neslućene potencijale, za 20 godina mnoga tradicionalna radna mjesta će nestati, puno novih će nastati, pa je samim time naše znanje nedovoljno za buduće obavljanje posla, potrebno ga je stalno nadograđivati.
Predavač ste na Mirakulovoj Mini MBA – Executive leadership Akademiji koja pomaže polaznicima ostvariti puni potencijal vodstva, razviti veću svijest o vlastitom stilu vođenja i njegovoj percepciji od strane drugih. Što su, prema Vama, ključne osobine za razvoj poslovnog lidera odnosno razvoj zdravih i inspirativnih poslovnih menadžerskih timova?
Uvijek je na prvom mjestu tim, jer je vođenje i razvoj kompleksne organizacije nemoguće raditi samostalno. Izborom i osposobljavanjem članova svog tima svaki menadžer stvara mrežu uspješnosti, no također svaki pravi menadžer mora imati i sposobnost dobrog slušanja. Važno je naučiti prepoznati problem ili izazov još u korijenu i usmjeriti poslovanje k promjeni.
Svaki dobar menadžer je otvoren prema svom timu s kojim dijeli važne informacije. Liderstvo je i sposobnost uticanja na ljude svojim osobinama ili ponašanjem, tako da dobar poslovni lider mora biti uzor i primjer ostalima. Mislim da je socijalna kompetencija najvažnija osobina dobrog lidera i menadžera. Kad se na nju nadogradi vizija, iskustvo, hrabrost, odgovornost, smisao za posao i poslodavac koji omogućava valorizaciju tih osobina, onda uspjeh ne smije izostati.
Istaknuli ste važnost socijalne kompetencije kod lidera. Koje je Vaše mišljenje o utjecaju emocionalne inteligencije na sposobnost vođenja i upravljanja ljudima?
Svaki menadžer u potpunosti zavisi od svog tima, njegove stručnosti, ali i međusobnim odnosima članova tog tima. Dobar menadžer će prije svega spoznati svoje emocije i izgraditi vještinu upravljanja vlastitim emocijama, a onda prepoznati emocije i unutarnja previranja kod drugih ljudi, odnosno svog tima. Vještim upravljanjem i motiviranjem pomoći će im da svoje misli i interakcije usmjere te iskažu na pozitivan i konstruktivan način.
Svaki menadžer je emocionalni lakmus-papir svog tima jer njegovo raspoloženje utječe na sve članove. Kroz emocionalnu inteligenciju upoznajete sebe, ali i lakše procjenjujete druge, kako bi mogli bolje odlučivati. Kroz emocionalnu inteligenciju cijeli tim gradi međusobno povjerenje, što potiče na razvoj, napredak i bolji učinak. Osim toga, dodao bih da i u poslu osmijeh otvara mnoga vrata, a kad su vrata otvorena onda je još na to potrebno nadodati i supstancu.
I za kraj nešto drugačije pitanje. Koliko općenito političke odluke, u Hrvatskoj i BiH, utječu na gospodarstvo u cjelini i kakva su Vaša iskustva unutar grupacije, u drugim zemljama Europe?
Jako je klizav politički teren pa ću komentirati uopćeno, ali primjenjivo i na Hrvatsku i BiH. Sve političke odluke, ali i poruke, imaju utjecaj na ekonomiju i poslovanje, posebno u današnjem globalnom pristupu poslovanju. Uopćeno govoreći, svaka politička nestabilnost dovodi do pada potencijala ulaganja, a onda i do sužavanja horizonata političkih lidera, što vodi kratkoročnim makroekonomskim mjerama.
Porezi, pristojbe, zakoni o radu, dozvole… Sve se to sagledava i kroz kontekst političke i opće sigurnosti. Oštar jezik nije garancija oštrog uma, a kapital je plašljiva i oprezna roba, traži sigurnost i vladavinu prava. Države diljem svijeta natječu se za naklonost investitora kako bi privukle kapital, omogućile investicije, nove tehnologije, zapošljavanje i omogućile dobru budućnost svojim građanima.
Što je država stabilnija, što više pruža predvidjiv i poticajan porezni okvir, to će biti atraktivnija za ulaganje i razvoj. Svaka je država uspješna i jaka u mjeri u kojoj je jaka njena ekonomija, prije svega industrija i poljoprivreda. Jaka je i uspješna u mjeri u kojoj privlači investitore, jaka je koliko je jak njen privatni, a učinkovit njen javni sektor. Naravno, jaka je i onoliko koliko nudi optimizma i radnih mjesta, prije svega mladima i obrazovanima.
Čovjek je najveće bogatstvo i baza svake države, čovjek nikad ne može i ne smije biti višak, radi njega država i postoji. A znanje je čovjekov, ali i društveni najveći kapital. Uspješne kompanije i općenito uspješni sustavi su uspješni baš zato što najviše cijene i vrednuju znanje, i puno ulažu u razvoj znanja i kompetencija svojih ljudi.
