Management
Agilni načini poslovanja sve su više prisutni u hrvatskim tvrtkama, a posebno su rasprostranjeni u IT sektoru koji na našem području rapidno raste. Klasičan način vođenja poslovanja i projekata u ovom dinamičnom, i često nepredvidivom okruženju jednostavno više nije dovoljan jer nije dovoljno brz, ne odgovara na potrebe klijenata, i samim time rješenja postaju zastarjela ili neadekvatna čak i prije izlaska na tržište.
O agilnom načinu poslovanja ali i o drugim zanimljivima temama poput četvrte industrijske revolucije, leadershipa i vlastitog razvoja razgovarali smo s diplomiranom psihologinjom, HR stručnjakinjom i Mirakulovom predavačicom Rominom Ivančić. U razgovoru Romina otkriva prednosti rada u velikim sustavima te detalje o velikom karijernom zaokretu s pozicije Voditelja odjela razvoja zaposlenika na poziciju Direktorice odjela prodaje.
Po struci ste psiholog i veliki dio vaše karijere ste proveli u korporacijama poput VIP-a i Lidla u odjelima ljudskih potencijala. Što su, po Vašem mišljenju prednosti rada u velikim sustavima i koje vrijednosti nosite iz tog razdoblja karijere?
Veliki sustavi najčešće donose benefit strukture, organizacijskog i industrijskog znanja, jake podrške poslovanju kroz procese, ekspertizu pojedinaca i odjela, mogućnost razmjene i učenja s drugim tržištima, sinergije na svim razinama- proces, pojedinac, portfolio. Mislim da je dobro dio profesionalne karijere provesti u takvom sustavu jer je ta “škola” jako korisna za snalaženje u manje strukturiranim i predvidivim situacijama.
Transparentnost i povjerenje, čini mi se, dva su najveća preduvjeta koja lideri trebaju osigurati ako žele istinski uvoditi agilno u svoje organizacije.
Pojedinac iz velikog sustava neminovno odnosi sa sobom jak know – how, disciplinu u egzekuciji i razumijevanje procesa te osjećaj pripadnosti organizaciji i njezinoj misiji. Know how koji se dobije u velikom sustavu jako je koristan u današnjem , nikad izraženijem VUCA svijetu. Za mene su Vipnet I Lidl bili divni periodi ne samo učenja, razvoja sebe osobno već i za formiranje mene kao profesionalca i kolegice – kako surađujem u timu, kako komuniciram i dajem povratnu informaciju, držim li se rokova, pristupam li metodički zadacima, kako procjenjujem rizik i osiguravam provedbu. Da u velikim sustavima sve nije samo na “hard stvarima” nego i na međuljudskim odnosima te vrijednostima i načinu na koji se postižu ciljevi, u prilog govori činjenica da još uvijek njegujem vrijedna prijateljstva iz tog razdoblja.
Nakon karijernog fokusa na HR, napravili ste zaokret u prodaju. Kako se psihologica našla i snašla u prodaji? Koja su vam dotadašnja stručna znanja i iskustva pomogla na poziciji direktorice prodaje u Heinekenu?
Mislim da je prelazak iz HRa u prodaju bilo najuzbudljiviji korak u mojoj karijeri. To je zaista bio zaokret u novo funkcionalno područje u kojem sam imala samo posrednog iskustva i u koje sam zakoračila znajući da imam puno toga uza naučiti. Tako je i bilo😊 Danas sve češće vidimo u velikim kompanijama da HRovac postaje CEO ili preuzima biznis funkciju. To i nije toliko nelogičan korak ako se uzme u obzir da funkcija HR, ili danas popularno zvana People and Culture, obuhvaća sve procese u organizaciji – kako u kontekstu ljudi tako i njihovih doprinosa svim segmentima poslovanja pa i u strateškom doprinosu, realizaciji vizije i misije kompanije. Kada se nađemo u potpuno novoj situaciji, iskustvo nam uvelike pomaže, ali do neke granice, a nakon toga je ključan stav i način razmišljanja. Prelazak u prodaju donio je sa sobom nove perspektive gledanja na poslovanje, neposrednu odgovornost za rezultat, dimenziju brige o velikom timu ali i o različitim segmentima kupaca i potrošača, lepezu posve novih odluka – od onih jako operativnih do zaista dugoročnih i strateških. Nekoliko je faktora bilo ključno za uspješnu tranziciju: moje razumijevanje procesa i industrije, snažna podloga u upravljanju timovima i postizanju rezultata kroz ljude, know how stečen u četiri industrije te moja znatiželja i strast za učenjem. Ništa manje važno nije kakav stav u svemu tome imate. Prilikom prelaska u novo područje vi više niste najveći stručnjak nego jedan od učenika koji mora dati povjerenje svojem timu, osigurati autoritet i poštovanje kroz svoj leadership i dobro procjenjivati rizike i elemente za brzo i informirano donošenje odluka. Drago mi je da danas sva ta iskustva i naučeno mogu prenositi dalje na edukacijama koje vodim u Mirakul edukacijskom centru.
Danas se pojam ‘agilnog poslovanja’ u poslovnim krugovima često koristi. Prakticiraju li se agilni principi i u hrvatskim tvrtkama i kakvom profilu tvrtki i timova bi preporučili ovakav sustav timskog rada?
Agilno je danas već standardni pojam, jer kao i dosta drugih prije, njega se pokušava prakticirati unazad nekoliko godina. Rekla bih da većina velikih organizacija i softwerske tvrtke danas primjenjuju agile ili prolaze kroz neku vrstu agilne transformacije. Industrijska revolucija 4.0 nazire se u svim porama privatnog ali i javnog sektora. Termini poput digitalizacije poslovanja, automatizacije, IoT, korištenje umjetne inteligencije i primjena machine learninga, napredno korištenje podataka sve su češći na dnevnom redu organizacija i agilni način rada se prirodno nameće u primjenu. Brzina promjene, nepredvidivost i promjenjivost na globalnim i lokalnim horizontima neopisivo pogoduju primjeni upravo agilnog poslovanja. Da agilno ne bi postao i ostao samo buzzword i jedna kvačica na listi neke kompanije, potrebno je sagledati nekoliko aspekata i osigurati posvećenost. Upravo te teme obrađujem s polaznicima u Mirakulu na Mini MBA Leadership Skills – ONLINE programu, a navest ću ih i ovdje: 1. strateški – kamo idemo kao organizacija, sto želimo kratkoročno i dugoročno postići, kako i gdje ćemo rasti, što nam za to treba, gdje možemo biti brzi i usmjereniji našim korisnicima/kupcima/klijentima. Kad imamo odgovore na to, možemo odlučiti u kojim područjima možemo i želimo isprobati agilno i početi. 2. operativni -koji poslovni problem ima najviše smisla rješavati na agilni način. Volim reći da ne treba sve ljude istim češljem češljati- tako niti sve naše poslovne izazove ne treba rješavati identičnim pristupom ili alatima. Srž agilnog je koristiti pravi alat za problem koji želimo riješiti. Ljepota pristupa je držati se osnovnih načela rada na discipliniran način ali fleksibilno odlučivati i mijenjati smjer kada vidimo da nešto (ne) funkcionira. Važan aspekt je imamo li resurse, jesmo li osigurali dovoljno razumijevanje i usklađenost na razini organizacije. 3. vodstvo i ljudi– rekla bih da kao i u standardnom načinu poslovanja, ključ jest leadership. Gotovo svaka metodologija, bila ona napredna i moderna ili tradicionalna može dovesti do uspjeha ako iza sebe ima adekvatan leadership. Agilno dodatno diže ljestvicu u očekivanjima od vodstva- transparentnost i povjerenje čini mi se da su dva najveća izazova koja lideri trebaju savladati ako žele istinski uvoditi agilno u svoje organizacije.
Osnovni princip agilne organizacije je autonomno donošenje odluka na razini tima uz jasno definiranu zajedničku viziju i svrhu. Koja je zapravo uloga leadershipa u takvim organizacijama?
Uloga leadershipa je krucijalna i ona prema iskustvo predstavlja “make it or break it” element. Kao sto sam već napomenula, dosadašnji zahtjevi od lidera se u agilnim načinu poslovanja dodatno obogaćuju sa potrebom davanja povjerenja timovima da će oni producirati najbolje rješenje za problem koji želimo riješiti. To znaci da odjednom lider vise nema čvrstu kontrolu i utjecaj nad ishodima pojedine iteracije agilnog rada, već mora dati povjerenje timu ali i biti dovoljno samopouzdan ne biti u poziciji kontrole. Alat koji u agilnom više nego ikada lideri moraju koristiti je strateško promišljanje i postavljanje dobre vizije i misije, te komunikacija s organizacijom na transparentan način. Ono što lideri u agilnom načinu poslovanja trebaju osigurati za sebe i organizaciju je dozvoliti griješiti, odnosno učiti iz grešaka. To je teško jer nas poslovno okruženje decenijima uči da eksperimentiranje s negativnim ishodima je neželjeno, griješiti u poslu znak je slabosti i prikriva se ili prebacuje odgovornost na druge. Razbiti tu dogmu da se ne smije griješiti najzahtjevniji je zadatak svakog agilnog lidera. Pod time mislim ne jedne osobe već cijelog leadership tima i svih drugih dionika agilne transformacije. Ovisno o kulturi organizacije i industriji, to može biti lakše ili teze. Upravljanje tom promjenom u stavu prema eksperimentiranju i tretiranju pogrešaka kruna je uspješnog agilnog poslovanja.
Često se dešava da teorija definira određene postavke, a praksa pokazuje da su ponekad i neizvedive. U tom smislu, koje bi izazove, iz Vašeg iskustva, izdvojili kod agilnog načina rada?
Puno smo griješili na putu i puno smo toga naučili- to je najvažnije. Prvo i osnovno, da bi organizacija zaista bila usklađena oko toga kamo idemo i sto želimo postići primjenom agilnog načina rada, potrebno je uspostaviti redoviti protok informacija na razini organizacije i to u svim smjerovima. Nije dovoljno jednom komunicirati viziju i ciljeve i očekivati da će kolektiv u potpunosti prihvatiti i integrirati novi način rada i složiti se sa smjerom u kojem se ide. Potrebno je imati česte i autentične razgovore sa svim dionicima – unutar menadžment tima, medu i sa razvojnim timovima, komunicirati izazove, napredak, prijetnje i uspjehe. Drugo učenje je da treba biti realističan u smislu obima naše agilne tranzicije- implementacija agilnog načina rada iziskuje puno vise vremena i resursa nego sto to izgleda u nekom Excelu ili prezentaciji. Ne smijemo podcijeniti važnost dobrog balansiranja između onoga kako radimo inače i tog novog načina rada koji želimo uvesti. Prije nego što novi način rada postane standardni, puno je tu malih ili velikih prepreka, usklađivanja, prekovremenih sati, frustracije, ali i veselja i entuzijazma! Bolje je krenuti s manjim koracima i kad su uspješno implementirani skalirati na ostatak organizacije. Tako osiguravamo da organizacija ima rezultate i da se osjećamo uspješno, a nismo investirali previše resursa i uzeli prevelik zalogaj. Kako lideri i kolektiv reagiraju na pogreške i učenje kroz eksperimentiranje dobar je indikator koliko je organizacija spremna prihvatiti novi način rada. Također, sve sto radimo, radimo za neke korisnike, klijente, kupce- agilni principi nam ne dozvoljavaju njih izgubiti iz fokusa, a naša je odgovornost da ih uključimo od samog starta u nasu transformaciju. U konačnici, ne smijemo zaboraviti da kompanijska kultura uvelike uvjetuje uspjeh i rezultate koje ćemo postići. Zbog toga aspekti nagrađivanja i upravljanja učinkom trebaju adekvatno (po)pratiti novi, agilni način rada. Osobno sam se uvjerila da sustav upravljanja učinkom prilagođen za agilno je nužan.
Danas se aktivno bavite konzaltingom i treninzima pa tako u Mirakul Edukacijskom centru provodite trening u sklopu Mini MBA Leadership Skills – ONLINE programa i Prodajne Akademije. Na koji način prenosite vlastita znanja i iskustva?
Osobno najlakše i najbolje učim kada uz malu dozu teorije i strukture dobijem mogućnost ili sama isprobati ili barem čuti koja su iskustva drugih. Princip kombiniranja teorije i prakse utkan je i u svako moje predavanje, radionicu ili rad s klijentom. U Mirakulu držim treninge Psihologija prodaje i Motivate Your Team – Formiranje tima za agilni način rada. Često se susrećemo s raznim pomodnim pojmovima, novim načinima rada, teorijama, matricama i sl. koje mogu izgledati komplicirano a u pozadini nema baš puno sadržaja. Ja vjerujem da sve što radimo trebamo moći obrazložiti na jednostavan način koji nas intuitivno navodi na razumijevanje i implementaciju u svojem poslovnom okruženju. Izreka kaže da ako nešto ne možeš objasniti jednostavno niti sam to dovoljno dobro ne razumiješ. Često se sjetim toga kada pripremam predavanja;) Snažno vjerujem u transparentnost i otvoren pristup, tako da nerijetko sa polaznicima dijelim greške koje sam napravila na putu i koja učenja sam osobno ili mi u organizaciji stekli. Vjerujem da takav pristup daje ipak malo veću vrijednost.
Više informacija o Mirakulovim programima na kojima treninge provodi i Romina Ivančić potražite na poveznicama: https://www.mirakul.hr/akademija/mini-mba-leadership-skills-online-edukacija/ i https://www.mirakul.hr/akademija/prodajna-akademija/
