Indonezija – najveće gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji

Visok tržišni potencijal zemlje ogleda se u mladoj radnoj snazi, obilju prirodnih resursa, političkoj stabilnosti i dodatnim ulaganjima u sve sektore. Svoje nedostatke Indonezija nastoji ublažiti ili ukloniti putem novih gospodarskih reformi u cilju poboljšanja poslovne sigurnosti i industrijske konkurentnosti.

Indonezija je najveće gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji, s konstantnim rastom BDP-a. Velika je zemlja s pretežito mladim stanovništvom i velikim tržišnim potencijalom. Razlog zdravog gospodarstva je politička stabilnost u zemlji. Indonezija je uspješno prebrodila krizu dva puta: 1997./98. i 2008., čime je nadmašila svoje regionalne susjede u oporavku i rastu. S obzirom na nekoliko elementarnih nepogoda, političkih i društvenih poremećaja i terorističkih aktivnosti, gospodarstvo je prošlo kroz značajne promjene u posljednjih nekoliko desetljeća. To je također dovelo do manje mogućnosti razvoja zapošljavanja, zbog čega je velik dio stanovništva pronašlo posao u susjednim zemljama, posebno u Maleziji. Indonezija se još uvijek bori sa siromaštvom i nezaposlenošću, problemima u okolišu, neadkevatnom infrastrukturom, složenim regulatornim okruženjem, nejednakom raspodjelom među regijama, islamskim ekstremizmom te funkcioniranjem pravne države. Nastoji se suzbiti korupcija te razviti infrastruktura u transportu robe i ljudi, a poglavito razviti pomorski transport i brodogradnju. Nadalje, nastoje se provesti mjere vezane uz industrijske zone, financiranje hortikulture te poboljšanje poslovne sigurnosti i industrijske konkurentnosti.

Struktura gospodarstva

Poljoprivredni sektor zapošljava najveći broj stanovništva. Glavni poljoprivredni proizvodi su palmino ulje, perad, govedina, škampi, kakao, kava, riba, riža, jaja i dr. Neki usjevi pogodni su s obzirom na klimatske uvjete u Indoneziji: ravnomjerne oborine i monsunska klima. Proizvodni sektor Indonezije doprinosi skoro polovici BDP-a te zemlje. Najveći industrijski proizvodi su nafta i prirodni plin, tekstil, automobili, električni aparati, odjeća, obuća, cement, guma, medicinski instrumenti i dr. Sektor usluga razvija se kroz bankarske usluge, te kroz IT sektor koji je imao najviše doprinosa u razvoju gospodarstva tijekom globalnih ekonomskih kriza s kojima se Indonezija suočila. Osim navedenog, turizam sve više poprima značaj, te se iz godine u godinu sve više povećava broj stranih turista.

Mogućnosti poslovne suradnje

Hrvatska i Indonezija uspostavile su diplomatske odnose još 1992. godine, te do danas imaju uspješnu suradnju. Indonezija se nalazi na 63. mjestu s 0,07% udjela u ukupnom izvozu, te  na 44. mjestu s 0,12% udjela u ukupnom uvozu. Hrvatska više uvozi nego što izvozi iz Indonezije. Uz sve navedeno, postoje ključne prepreke u poslovanju Hrvatske s Indonezijom: minimalni uvjet ulaganja za strane ulagače iznosi minimalno 1,1 milijun dolara, što ograničava ulaganja malih i  srednjih poduzeća, postoje restrikcije za ulaz u luke za više od 800 proizvoda, uvozni sustav licenci/dozvola je kompleksan i netransparentan, Zakon o hrani (18/2012.) propisuje instrument koji se koristi kao ograničenje uvoza i izvoza za prehrambene proizvode ukoliko isti nisu dostupni ili ih je potrebno uvoziti, ulazne luke za proizvode hortikulture limitirane su na nekoliko luka, zabranjen je uvoz EU proizvoda u glavnu luku u Jakarti – Tanjug Priok, uvoz mesa i mliječnih proizvoda nije transparentan i nije u skladu s međunarodnim standardima i pravilima, itd.

Robna razmjena s Indonezijom (2015.)

Izvor: DZS

Postupak uvoza roba i usluga u Indoneziju

Uvozna carina plaća se po stopama od 0% do 150% na carinsku vrijednost uvezene robe. Carinska vrijednost izračunava se prema CIF klauzuli. Najpovlaštenije zemlje plaćaju tarifu od 7,6% u prosjeku. Nulta tarifa je za određene farmaceutske sirovine i određenu opremu za tiskarsku industriju. Najveće tarife su za uvoz alkoholnih pića (80-90%) i automobila (60%). Moguće je podnijeti zahtjev za izuzeće, odgađanje ili povrat uvoznih carina, ali uvoz mora ispunjavati određene kriterije: ukoliko se uvoz koristi za povećanje izvoza, ukoliko se uvežena oprema i materijali koriste u stranim financiranim projektima te ukoliko se radi o kapitalnim proizvodima, rezervnim dijelovima i sirovinama.

Ulaganja

Indonezija se može pohvaliti obiljem prirodnih resursa, mladom i osposobljenom radnom snagom i rastom domaćeg tržišta. Sve navedeno u kombinaciji s poboljšanom investicijskom klimom i visokim globalnim profilom samo su neke od prednosti Indonezije kao investicijskog odredišta. Sve se više ulaže u elektrane. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je zahvatila i Indoneziju, upravo svojom ekonomskom elastičnošću nastavila je reforme investicijske klime u cilju stvaranja sigurne i atraktivne ulagačke zemlje. Vlada zemlje shvatila je važnost sudjelovanja privatnog sektora u ubrzavanju razvoja infrastrukture u Indoneziji, poglavito zbog ograničenih sredstava u financiranju potrebe infrastrukture. U skladu s tim, oko 36% financijskih sredstava koji nedostaju, očekuje se namaknuti putem javno-privatnih partnerstava. Time će se ne samo popuniti praznina financijskih sredstava, već i razmjena znanja i iskustva u razvoju infrastrukturnih usluga. Potreba investiranja ogleda se u tekstilnoj industriji kao jednoj od najvećih i najstarijih strateških industrija u Indoneziji, zatim u turizmu s obzirom da posjeduju 16 ključnih turističkih odredišta u koja se može ulagati, te u poljoprivredu (najviše kukuruz).

Poslovni običaji

Posjetnice se obično razmjenjuju na početku sastanka, uz čvrsti pozdravni stisak ruke. Dajte i primite posjetnicu s obje ruke kako bi iskazali poštovanje. Proučite posjetnicu prije nego ju odložite na stol ili stavite u torbu. Indonežani su indirektni sugovornici, što znači da neće uvijek reći ono što stvarno misle. Bitno je da čitate između redaka i obratite pozornost na neverbalni način komuniciranja. Indonežani su uglavnom tihe osobe te smatraju glasne osobe agresivnima. Vole sastanke licem u lice te učvršćivanje odnosa prije stvaranja poslovnih veza. Uglavnom su ugodne osobe i ne pokazuju emocije ukoliko ih uvrijedite. Ne čine nepromišljene odluke te budite spremni na strpljenje. Ukoliko pregovarate s njima, izbjegnite taktike pritiska jer će vam se odbiti o glavu. Poslovna odjeća uglavnom je konzervativna, a poželjno je izbjegavati tijesnu odjeću.

Važni linkovi

Ministarstvo trgovine http://djpen.kemendag.go.id/app_frontend/

Odbor za koordinaciju ulaganja u Indoneziju  www4.bkpm.go.id/

Ministarstvo vanjskih poslova www.kemlu.go.id/

APINDO (Udruga poslodavaca Indonezije) www.apindo.or.id/id

Gospodarska komora Indonezije www.bsd-kadin.org/

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U REPUBLICI INDONEZIJI

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: Dražen Margeta

Adresa: Menara Mulia-Suite 2801, Jl. Gatot Subroto Kav. 9-11, Jakarta 12930
Tel: 0062 21 525 7822, 525 76 11

Fax: 0062 21 520 4073

E-mail: jakarta@mvep.hr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE INDONEZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Savjetnik i zamjenik šefa Misije, privremeni otpravnik poslova: Widjoseno Sastroamidjojo

Adresa: Prilaz Gjure Deželića 19, Zagreb
Tel: 00385 1 45 78 311

Fax: 00385 1 45 78 399

E-mail: kbri@indonesia.com.hr