Gospodarstvo
Unatoč značajnom padu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju tekuće godine (-15,1% na godišnjoj razini), pri čemu su njegove glavne sastavnice, izuzev javne potrošnje, zabilježile snažan pad, analitičari Erste banke zadržali su svoje ranije procjene te u 2020. godini očekuju pad BDP-a na razini od 9%. Dobru vijest pritom predstavlja činjenica da se rizici na prognozu sada mogu promatrati kao uravnoteženi.
„Očekivani pad ekonomske aktivnosti u drugom tromjesečju ponajprije je generiran značajnim smanjenjem domaće potražnje, koja je u velikoj mjeri bila određena ‘lock-down’ mjerama, te smanjenjem izvoza koji odražava snažan pad turističke aktivnosti u tom razdoblju godine. Međutim, pozitivni trendovi i ostvareni rezultati turističke sezone u trećem tromjesečju, koji su bolji od inicijalnih očekivanja, pružit će vjetar u leđa te dati određeni pozitivan impuls trendovima kretanja BDP-a u tekućem kvartalu“, istaknuo je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke.
Domaća potražnja, s druge strane, kako u pogledu privatne potrošnje, tako i investicija, suočava se i dalje s nepovoljnim trendovima, kao posljedice pogoršanih uvjeta na tržištu rada, kvarenja sentimenta te povećane razine neizvjesnosti. Kada se govori o perspektivama stabilizacije i oporavka izvozne aktivnosti, nedostatak jasnog obrasca oporavka potražnje na razini Europske unije i dalje sugerira visoku razinu neizvjesnosti.
U situaciji kada je ostvaren cilj ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM2), fokus se pomiče prema ulasku u Europsku monetarnu uniju, pri čemu kreatori službenih politika ističu 2023. kao željeni cilj. Fiskalne prognoze analitičara Erste banke nisu se znatnije promijenile. Očekuju kretanje proračunskog deficita oko razine od 8% BDP-a, s približavanjem javnog duga razini 90% BDP-a, dok su potrebe za financiranjem u ovoj godini u velikoj mjeri već zadovoljene. Nadalje, analitičari očekuju da će Hrvatska zadržati svoj investicijski kreditni rejting, a sljedeća kontrolna točka bit će proračun za 2021. godinu, pri čemu se očekivanja kreću u smjeru povratka unutar kriterija iz Maastrichta.
„Općenito govoreći, rizici u pogledu ekonomskih kretanja u ovom su trenutku uravnoteženi, iako i dalje u velikoj mjeri ostaju osjetljivi na epidemiološku situaciju i s tim povezane eventualne restrikcije u obavljanju ekonomske aktivnosti. Imajući u vidu ograničenja na strani potražnje privatnog sektora, odnosno osobne potrošnje i privatnih investicija, iskorištavanje potencijala dostupnih EU programa još u većoj mjeri dobiva na važnosti te predstavlja faktor koji nosi značajan protuciklički potencijal“, zaključio je Kovač ovom prigodom.
