Jeste li znali da prema jednom američkom istraživanju čak 65% naše dnevne konverzacije otpada upravo na pričanje priča? Storytelling ili pričanje priča nešto je što svi nesvjesno radimo čitav život. Kao djeca priče smo koristili u igri ili su nam ih roditelji pričali pred spavanje, a kao odrasli i dalje svakodnevno prepričavamo zgode i nezgode iz svakodnevnog života. Razlika je jedino u tome što u odrasloj dobi prestanemo primjećivati da se uopće koristimo storytellingom, nismo svjesni da pričamo priču. Osim što svakodnevno nesvjesno pričamo priče, izvrsno ih je svjesno koristiti za pojednostavljenje i dočaravanje kompleksnih pojava i procesa te za odašiljanje važnih poruka u svrhu uvjeravanja.
Čak se i znanstvenik Igor Rudan poslužio pričom kako bi građanima na slikovit i jednostavan način dočarao što se trenutno događa u ovoj izolaciji: “Zamislimo najprije cijelu Hrvatsku kao grupu od stotinu ljudi. Radeći za svojim računalima, ta grupa odrađuje noćnu smjenu u nekoj uredskoj prizemnici blizu maksimirske šume. U tu se prizemnicu ulazi kroz prilično dug hodnik. U maksimirskoj šumi je, kako znamo, smješten i zoološki vrt. Priča se također da šumom noću luta i nekakav vampir. Zbog blizine divljih životinja i tih glasina o vampiru, nas stotinu uposlenih u uredu napravilo je okruglu mrežu od vrlo čvrstog konopca. Po okruglom rubu te mreže zavezali smo stotinu cigli. Jedne noći, iz zoološkog vrta pobjegao je tigar. Čuli smo to na radiju i nadali smo se da neće ući baš k nama, no izvukli smo ipak onu mrežu iz ormara. Trenutak poslije, tigar je ušetao baš u naš ured. Bacili smo na njega mrežu, a zatim se svatko od nas čvrsto primio one cigle na njezinu rubu i pritisnuo je uz pod. Koliko god snažan bio, tigar je sada bio pritisnut mrežom zahvaljujući zajedničkoj akciji svih nas stotinu. Ne može nam zapravo učiniti ništa nažao dok god svatko od nas čvrsto pritišće svoju ciglu uz pod. To je naša trenutačna situacija s koronavirusom, tome služi karantena.” Ovom kratkom izmišljenom pričom kroz analogiju nam je ilustrirao čemu služi ova karantena i zašto bismo zaista trebali ostati kod kuće.
S obzirom na snagu priča i na mogućnost upravljanja pažnjom publike kroz pričanje priča, storytelling je jedna od najpopularnijih tehnika javnog nastupanja 21. stoljeća. Naime, korištenjem priča u javnom nastupanju i poslovnom prezentiranju možemo postići uvjerljivi i efektniji nastup te lakše doći do željenog cilja i prijenosa poruke. Međutim, nije svaka priča dobra priča. Osim što priča mora imati veze s temom o kojoj govorite i poantu, odnosno ključnu poruku koju publika treba zapamtiti, priča treba imati strukturu kako bi publika lakše pratila tijek priče i bolje uočila bit. Predstavit ću vam 5 mogućih struktura kojima se možete poslužiti prilikom pričanja priča:
1. Putovanje heroja
Struktura putovanje heroja je struktura priče s kojom ste se zasigurno susreli u narodnim predajama, povijesnim mitovima i religijskim pričama. U ovoj strukturi junak (glavni lik) napušta svoj dom (figurativno) i odlazi na putovanje. Nakon putovanja na kojem je (najčešće) trebao savladati razne prepreke, junak se vraća kući oplemenjen novim znanjima, spoznajama, mudrosti i iskustvom. Ova struktura je dobra ako, primjerice, zaista želite publiku odvesti na svojevrsno putovanje ili ako želite prikazati benefite preuzimanja rizika ili ako pak želite publici prenijeti na koji ste način došli do nekih novih saznanja i spoznaja.
2. In medias res
In medias res (u prijevodu ‘u središte zbivanja’) struktura je za koju smo većinom čuli u osnovnoj ili srednjoj školi. Ako koristite ovu strukturu, pripovijedanje započinjete govoreći o središtu zbivanja radnje bez da ste uvodno objasnili kako i zašto se nešto dogodilo. Na taj način odmah publici prepričavate vrhunac, odnosno najzanimljiviji dio priče i tako na samom početku zadobivate njihovu pažnju. No, budite oprezni! Nemojte baš sve zanimljivo i važno ispričati na samom početku jer biste kasnije mogli izgubiti pozornost publike. Ostavite neke zanimljivosti i poantu za kraj.
3. Lažni početak
Koristeći ovu strukturu pripovijedanje započinjete predvidljivom pričom. Počnete pričati priču na način da publika vrlo brzo pomisli kako zna gdje priča vodi. Međutim, tada se dogodi neočekivani obrat i priču odvedete u smjeru u kojem publika to nije očekivala. Ova struktura je izvrsna ako npr. želite ispričati priču o tome da u nečemu možda niste uspjeli, ali ste ipak na kraju iz tog neuspjeha nešto dobili. Najveći benefit ove strukture je element iznenađenja s kojim brzo i lako pridobivate pozornost publike.
4. Planina
Ako pričajući priču koristimo strukturu planine, od samog početka pa do kraja pripovijedanja gradimo dramsku napetost. Publika na prvu možda uopće ne zna koja je poanta priče, no u tome i jest bit. Bit je da od samog početka publiku držite u neizvjesnosti i tako održavate njihovu pozornost. Tek na kraju dolazite do raspleta i poante priče. Ova struktura je izvrsna ako želite držati publiku u neizvjesnosti, ako želite prikazati kako ste savladali neke izazove ili ako želite da zaključak priče bude posebno istaknut.
5. Ugniježđene petlje (eng. nested loops)
Ta se tehnika sastoji od slaganja triju ili više priča koje su na neki način povezane, odnosno vode do iste poante. U središte postavite najvažniju priču, onu koja predstavlja srž. Zatim oko nje, tj. vezano na nju pričate ostale manje priče koje su njezin dio. Na taj način publici dajete širu, potpuniju sliku. Ova struktura je nešto kompliciranija te se treba jako dobro pripremiti. No, izvrsna je i veoma efektna.
S obzirom na to da mi kao ljudi zaista volimo slušati priče i to s užitkom činimo već tisućljećima, prednosti korištenja storytellinga u retorici danas su nam svima jasne i poznate. No, nije svaka priča dobra priča. Dapače, ponekad priča s dobrom poantom ne postigne željeni cilj samo zato što nije ispričana na adekvatan i efektan način. Korištenjem ovih 5 struktura osiguravate da vaša priča ima glavu i rep, da ne odlazite u digresije, da ne gubite nit, da upravljate pozornošću publike, da publiku vodite i omogućite im lakše i brže uočavanje poante. Zato, pričajte priče, pripremajte ih unaprijed i koristite kao sredstvo uvjeravanja. Svi smo mi pripovjedači koji žive u ogromnoj isprepletenoj mreži priča, pa zašto ne biste i vi ispričali svoju! ?
Za kraj, primjeri govora koji su koristili navedene strukture:
1. Putovanje heroja – https://www.youtube.com/watch?v=gnuFrtTNUTc
2. In medias res – https://www.youtube.com/watch?v=lyR-K2CZIHQ
3. Lažni početak – https://www.youtube.com/watch?v=wHGqp8lz36c
4. Planina – https://www.youtube.com/watch?v=dTwXeZ4GkzI
5. Ugniježđene petlje – https://www.youtube.com/watch?v=D9Ihs241zeg
