Sistemsko razmišljanje je temeljni preduvjet izvrsnosti, dugotrajnog i održivog uspjeha poduzetničkih organizacija u sve složenijem, nesigurnom i nepredvidivom okruženju.
Složeni geopolitički odnosi, postindustrijsko doba, klimatske promjene, (ne)pravedna raspodjela dobara, povratak azijske ekonomije na staze stare slave neke su od okolnosti koje utječu na potrebu za novim makroekonomskim teorijama i modelima, i sve su to veliki izazovi za ljude i organizacije u pronalaženju svojih koncepata IZVRSNOSTI neophodnih za dugoročan i održiv opstanak i uspjeh. U takvim uvjetima u poduzetništvu je ključno voditi se Darwinovom teorijom da „ne preživljavaju ni najbolji niti najpametniji, nego oni IZVRSNI koji su sposobni mijenjati se, razumjeti i uravnoteženo zadovoljavati interese svih dionika, „igrati svoju igru“ i tako održivo rasti i razvijati se na duge staze. To su učeće organizacije.
“V disciplina“ je naslov knjige P.M. Senge-a iz 1990. koja se i danas smatra jednom od najznačajnijih na temu upravljanja i vođenja, snažnim poticajem upravljanju promjenama i kamenom temeljcem »učećih organizacija«. U duhu je misli Alberta Einsteina: „Bez promjena u načinu razmišljanja, ljudi nisu sposobni riješiti probleme koje su sami stvorili.“
U završnom dijelu knjige elaborira se iskustvo jednog od astronauta iz programa Apollo koju je prezentirao na konferenciji o planetarnoj kulturi: „Kružio sam u letjelici oko Zemlje, sat i pol za jedan krug. Gledao sam pojedine dijelove svijeta, prisjećao se njihove povijesti. Svaki novi krug identificirao sam se sa sve većim dijelom. Na kraju jednog od krugova, zanemarujući gradove, granice država i kontinenata, shvatio sam da sam se identificirao sa cjelinom. I postalo mi je jasno da sam se promijenio. Izgubio sam osjećaj da se nalazim unutar letjelice iz koje kroz prozor gledam određenu sliku. Imao sam osjećaj da se nalazim u prostoru bez okvira i granica.“ (citirano u skraćenom obliku).
Prethodno je sažetak priče o čovjeku koji je imao prigodu na razini izravnog i relativno brzo stečenog iskustva otkriti način SISTEMSKOG RAZMIŠLJANJA. Većina ostalih smrtnika, ako to žele, mora s više truda i iskrenog davanja, sazrijevajući, otkriti načela sistemskog razmišljanja. U gospodarstvu, imajući u vidu Arhimedovu: „Dajte mi dovoljno dugu polugu i jednom ću rukom pomaknuti svijet“, najuspješniji gospodarski subjekti su one učeće organizacije koje su osposobljene učiti brže od svojih konkurenata, iskoristiti predanost i sposobnost svojih djelatnika. Principi učeće organizacije jesu:
- sistemsko razmišljanje (ili „V disciplina“ ili „sazrijevanje“)
- osobno usavršavanje
- identifikacija mentalnih modela (ukorijenjenih predodžbi)
- građenje zajedničke vizije
- timsko učenje
Proučavajući razne organizacijske kulture, Senge je identificirao „sedam identifikatora nesposobnosti učenja“:
- Moj položaj – to sam ja. Raditi svoj posao je jedina odgovornost i nema potrebe voditi brigu zašto je netko drugi nešto „zaribao“. Ne razmišljati o široj svrsi onoga što radimo, u današnje vrijeme je pogubno i brzo dovodi do negativnih posljedica.
- Mišljenje da je naš neprijatelj negdje vani je često, i nažalost, uglavnom netočno.
- Kada se pod pojmom „proaktivnost“ samo maskira reakcija, sakrije neodlučnost i time stvori iluzija preuzimanja odgovornosti, tada događaji sve intenzivnije upravljaju nama, a ne mi njima.
- Ako se fokusiramo samo na događaje, najbolje što će nam se desiti je da predvidimo neki događaj, ali na taj način nećemo naučiti stvarati.
- Hitno nije uvijek i bitno. Veliki i bitni procesi se odvijaju polako, postupno i tek se mogu vidjeti usporavanjem grozničavog ritma i posvećivanju najvećim prijetnjama.
- Privid učenja iz iskustva. Iako je učenje iz iskustva najbolje, rijetko možemo izravno procijeniti posljedice najvažnijih odluka koje djeluju i osjećaju se tek godinama kasnije.
- Mit o timu pri kojem se sumnje, zbog razvijene društvenosti i solidarnosti, obično „guraju pod tepih“ i ne izriču javno. Takav tim dobro funkcionira na rutinskim zadatcima, ali pri sučeljavanju s kompleksnim problemima, timske značajke obično nestaju a time i dobri rezultati izostaju.
Koncept učeće organizacije obuhvaća zakonitosti (izgledaju gotovo kao poslovice) o kojima treba voditi računa pri promišljanju kako da se primjenom principa poluge, dobro usmjerenom akcijom i promjenama umjesto velikih napora, postignu trajna poboljšanja:
- Današnji problemi potječu od jučerašnjih loših rješenja
- Što jače guraš, druga strana će se jače odupirati
- Ponašanje postaje nešto bolje prije nego što postane jako loše
- Kratak put do izlaza obično vodi natrag, i to dalje nego gdje ste bili prije
- Lijek može biti gori od bolesti
- Brže je sporije, a sporije je brže
- Uzrok i posljedica nisu bliski u prostoru i vremenu
- Male promjene mogu dovesti do velikih rezultata, no centri najvećeg utjecaja su teško prepoznatljivi i ostaju skriveni
- Novce i ovce možete imati, ali nikada istovremeno
- Dijeljenjem slona na pola nećete dobiti dva mala slona
- Nema samo jednog krivca
Ključni indikator da učeća organizacija funkcionira su ljudi, koji su prije dvije-tri godine bili nesigurni i imali uzak pogled na svijet i svoje mogućnosti, sada bez problema sa odgovornošću, koristeći nove sposobnosti, razmatraju složene zamisli i procjenjuju različita stajališta te djeluju temeljem sistemskog razmišljanja.
Budućnost se nikad ne događa. Nju netko stvara. ….. To vrijedi za izvrsne.
