Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]
BLOG

Pratite nas:

Paradoksalne dileme inovacije

Paradoksalne dileme inovacije

Jedna od pouka svijeta inovacija je ‘prokletstvo’ pozicije vanjskog inovacijskog konzultanta – i često se čuje ovakav zahtjev: ‘Dajte nam brzo neku ideju da zaradimo milijune ili spasimo firmu!’.

Tako odmah dolazimo do jednog paradoksa inovacije, koji vodi do dileme sa sljedeće dvije opcije:

  • Opcija 1: inovativne ideje trebamo prikupljati unutar organizacije
  • Opcija 2: okolina organizacije je glavni izvor inovativnih ideja.

Ova proturječnost između tzv. „Closed“ i „Open Innovation“ pristupa je samo ilustracija, uvod u temu koja se zove „Inovacijski paradoksi“. Dugogodišnje bavljenjem teorijom i praksom inovacije me je uvjerilo da praktički svaka pojava unutar discipline inovacije predstavlja neki paradoks ili proturječje. Tako se donositelji odluka u inovacijskim procesima konstantno nalaze pred dilemama, kojim putem ići?

Iz prethodnog konkretnog primjera vidimo da dvije opcije u dilemi: open/closed innovation. Donositelji odluke kojim putem ovdje ići lako mogu odrediti prednosti i nedostatke svake od opcija:

Pouka za tvrtke, ustanove i sve sudionike u inovacijskom procesu je jasna: budući da se radi o novostima i promjenama, u svakom segmentu procesa sagledajte opcije odluke sa svih strana! Kao što u ovom primjeru treba uzeti u obzir „pro“ i „con“ argumente u odluci o orijentaciji na zatvorenu ili otvorenu inovaciju, tako se treba ponašati u odnosu na svaki aspekt inovacije. Pri tome je prvi korak biti svjestan, da praktički svaki takav korak, svaka faza ili aktivnost u inovacijskom procesu sadrži neku proturječnost, postoje najmanje dvije, a često i više opcija za koje se možemo odlučiti.

Da stvar bude kompliciranija, opcije odluke vrlo često nisu isključive: moguće ih je primijeniti i jednu i drugu, balansirano ili pretežno jednu, ali ne zanemariti posve i drugu. U našem primjeru open/closed innovation upravo to naročito dolazi do izražaja: istovremeno izvor inovativnih ideja može biti interni i eksterni. Dio ih može dolaziti od vlastitih zaposlenika ili R&D odjela, ali također i od naših kupaca ili druge vrste vanjskih korisnika.

Dilema: vanjski ili unutrašnji izvor inovativnih ideja – primjer Lego

Otvorenu inovaciju koriste čak i tvrtke koje imaju moćne istraživačko-razvojne odjele (R&D). Time open innovation postaje komplementarna internim inovacijskim naporima. Zgodan primjer je svjetski brand LEGO: oni sa svojim Cuusoo sustavom (sada se to zove „LEGO Ideas“) pozivaju djecu diljem svijeta da daju svoje prijedloge za razvoj novih tematskih Lego setova. Djeca su također potaknuta da „lajkaju“ objavljene ideje. Kad sustav pokaže više od 10.000 lajkova za neki prijedlog, isti ide u LEGO R&D:

Svakog tjedna LEGO na naslovnici https://ideas.lego.com/ promovira jedan prijedlog, poput ovoga:

Ovaj primjer je esencija otvorene inovacije ili još bolje „crowdsourced innovation“. Kupci su angažmani na davanju i ocjenjivanju inovativnih ideja. Pri tome se njihovi kupci-inovatori motiviraju ovako:

  • 1% od neto prodajne cijene LEGO seta za koji su dali ideju
  • 10 tih LEGO setova
  • Referenca i životopis u dokumentaciji tog LEGO seta.

Ovdje bih želio potaknuti svijest o paradoksima i dilemama u inovaciji jednostavnim popisom njih 10 najvažnijih, od gotovo do sada stotinjak (!) detektiranih. Svaku od tih dilema ću u sljedećim nastavcima bloga detaljnije prikazati, kako bi donositelji odluka i drugi sudionici inovacijskog procesa imali „kuharicu“! „Kuharica“ je dobra paradigma u ovom slučaju: daje ideje koje se „jelo“ može pripremiti, ali i odgovor na pitanje „Kako se to priprema?“!

Top-20 inovacijskih paradoksa na mojoj listi su (redosljed ne određuje važnost!)

1. Što je važnije: ideja ili realizacija?

Dilema: poticati više stvaranje i prikupljanje inovativnih ideja ili proces njihove realizacije?

Preporuka: Iako postoje autori koji se jako zalažu za jednu od krajnosti u ovoj dilemi, moja sugestija bi bila ovdje imati balansirani pristup. Možda je dobra ova usporedba: inovacija je plod koji raste iz sjemena. Iako je u živih organizama sjeme tisuće ili milijune puta sitnije od odraslog živog bića, bez njega nema života. No odrasli organizam se razvije samo uz dobre uvjete i veliki napor – realizacija! Dakle, dilema je lažna – podjednako treba omogućavati i poticati ideje i realizaciju!

2. Gdje počinje inovacija: problem ili prilika?

Dilema: je li svakoj inovaciji povod neki problem?

Preporuka: I ovdje postoje dvije „škole“: neki čvrsto stoje na stanovištu da inovacija predstavlja isključivo rješavanje problema, pri čemu problem ne mora biti jasno izražen. Teoretski je uistinu tako, dobar je primjer tranzicija od vinilne ploče prema Compact Disc tehnologiji: usitinu je postojao problem trajnosti i kvalitete snimanja/reprodukcije klasične gramofonske ploče na vinilu. No obratno, CD tehnologija nije izmišljena zato jer je vinilna ploča predstavljala problem, nego jednostavno zato jer se pojavila i sazrela nova tehnologija („technology push“). Naravno da je slijedno „market pull“ odigrao svoju ulogu: CD tehnologija je bila jeftinija i kvalitetnija od vinila i on je otišao u tržišnu povijest!

3. Područje inovacije: roba, usluga, organizacija, poslovni model ili proces?

Dilema: odnosi li se inovacija isključivo ili pretežno na nove proizvode (roba i usluge za prodaju)?

Preporuka: Nikako, to je jedna od pogrešnih mantri koje ubijaju inovaciju! Dapače, zbog ranijeg fokusa samo na proizvode je zapravo najveći potencijal inovacije („vacant territory“) upravo u drugim područjima. Najnoviji primjeri: airbnb, Amazon ili Uber – posve novi poslovni modeli i procesi koji su djelovali disruptivno na industrije turizma, retaila ili prijevoza putnika. Sljedeći primjer je Henry Forda, koji je jedan od najvećih inovatora upravo poboljšanjem proizvodnog procesa – uvođenjem pokretne trake.

4. Inovator pojedinac vs. inovacijski tim

Dilema: je li bolje tražiti i angažirati inovativne genijalce ili njegovati timski rad u inovaciji?

Preporuka: Definitivno ovo drugo! Gotovo bi se moglo reći da danas više ne postoji „all around“ inovator, koji stvori sve od ideje do tržišnog uspjeha. Zuckerberg i Jobs su globalni izuzetci i ne valja računati da ćemo nešto slično napraviti u svojoj okolini. Obratno, lakše ćemo naći troje ili petero ljudi od kojih svatko pokriva neki od segmenata inovacijskog procesa. Kultura timskog rada će omogućiti da „inovacijski tim“ ostvari dobar rezultat!

5. Veličina inovacije

Dilema: Da li odabrati na radikalnu, disruptivnu ili inkrementalnu inovaciju?

Preporuka: Disruptivna se ostvaruje rijetko, i to samo u „inovacijski kulturnoj“ okolini. Da se to postigne, ide se preko inkrementalne koja uključuje mnogo veći broj zaposlenika organizacije.

6. Kaos vs. kreativnost

Dilema: Da li SOP-i i organizacijska hijerarhija koče inovaciju?

Preporuka: Nikako, to je lažna dilema! Ispravna inovacijska kultura omogućuje promicanje inovacije i u uvjetima hijerarhije: šefovi potiču i omogućuju zaposlenicima sudjelovanje u inovacijskom procesu.

7. Performanse ili vrijednosti?

Dilema: kod novog, inovativnog proizvoda, na što se treba usredotočiti – na „features“ ili „values“?

Preporuka: Primarno „values“! Kada utvrdimo koje dodane vrijednosti donosi proizvod kupcima ili poboljšanje procesa organizaciji, tek onda definiramo „feature details“. Naravno, bolje je imati neku vrstu cikličkog procesa (dakle poboljšavati performanse i time povećavati vrijednost) nego klasični („waterfall“) model gdje nema povratne veze od realizacije natrag prema specifikaciji.

8. Otvorena ili zatvorena inovacija?

Dilema: Ideje samo iz internih izvora ili i od strane kupaca/korisnika/vanjskih eksperata?

Preporuka: Definitivno treba koristiti potencijal okruženja za pribavljanje i ocjenjivanje, pa čak i implementaciju inovativnih ideja. Naravno, voditi računa o rizicima kaosa, šumova i odlijevanja informacija konkurenciji!

9. Glas korisnika ili eksperata?

Dilema: Inovacija je stvar profesionalaca ili treba uključiti i korisnike?

Preporuka: Korisnici (uključivo kupci) su dragocjen izvor ideja za poboljšanje proizvoda. Opak oni teško mogu pomoći kod disruptivne inovacije jer se radi o posve novim konceptima. Glavna slabost eksperata u inovaciji je „pogonsko sljepilo“. Ako su duboko u materiji, teško će razmišljati „outside-of-the-box“. Trebaju proći kroz „unlearn“ proces koji im omogućuje stanje svijesti za prihvaćanje ideja koje se kose s njihovim „business as usual“ pristupom.

10. Građani ili političke strukture?

Dilema: Da li i kada uključiti  građane u politički proces, naročito za inovativni doprinos programima?

Preporuka: Pribavljanje iz mnoštva (crowdsourcing) postaje dominantna metoda komunikacije političkih stranaka i vlasti s građanima. U predizborno vrijeme je Kennedyjeva „inovacija“ s televizijom usporediva s Obaminom uporabom društvenih mreža (www.challenge.gov).

11. Mala poboljšanja ili velike promjene u poslovnom procesu?

Dilema: Je li disruptivna inovacija jedina vrijedna?

Preporuka: Nikako! Da bi se osigurala konkurentnost, potrebno je neprestano poboljšavati poslovne procese (smanjenje troškova, povećanje kvalitete i sigurnosti).

12. Inovacija u ICT ili pomoću ICT?

Dilema: ICT je samo alat za upravljanje inovacijom?

Preporuka: Ne, ICT je također sredstvo za inoviranje u core business-u, dakle sam po sebi značajno područje inovacije. Postoje tri komponente: Inovacije u ICT, ICT kao alat u inovacijskom procesu, ICT kao sredstvo za inovaciju u business-u.

13. Inovacijska klima ili kultura?

Dilema: Da li je inovacijski okoliš dobro zvati klimom ili kulturom?

Preporuka: Iako se uz okoliš često veže pojam klime bolji je termin „inovacijska kultura“. Ona je skup ponašanja članova organizacije prema novim postupcima i tehnologijama,  nešto što se kontinuirano uči i na što se djeluje, dakle usporedivo s kulturom u širem smislu.

14. Inovacija samo u organizacijama ili i za osobnu uporabu?

Dilema: Inovacija samo za organizacije a ne za pojedinca?

Preporuka: Ne, korisne novosti se mogu uvesti u svakodnevnicu, osobnu i poslovnu! Kao primjer: sustav „upravljanja vremenom“ gdje novostima u ponašanju možemo bitno racionalnije postupati s vremenom kao nenadoknadivim resursom.

15. Ima li inovacije bez motivacije?

Dilema: Može li inovacija funkcionirati bez motivacije sudionika i je li motivacija isključivo financijska?

Preporuka: Pojedinci gube inovacijski kapacitet ako ih se ne podupire i ne ohrabruje na inovaciju.  Motivacija je uobičajeno financijska, no većini inovativnih pojedinaca je važnije prepoznavanje u okolini. To ne mora biti „slava“, nego samo njihovo uključivanje u inovacijski proces i vidljivost njihovog doprinosa.

16. Ima li inovacije bez edukacije?

Dilema: Ako je i ima, edukacija o inovaciji u nas je isključivo na visokoškolskoj razini. Je  li to dobro?

Preporuka: Nije, inovacija treba biti dio edukacijskog procesa od najranije dobi. Za pozdraviti je stavljanje teme inovacije u novi srednjoškolski kurikulum. Već u predškolskoj dobi treba djecu poticati na inventivne ideje i samostalno rješavanje problema.

17. Inovacijska kultura po osjećaju ili mjerljiva?

Dilema: Inovacijska kultura kao skup ponašanja nije egzaktna veličina pa se ne može mjeriti.

Preporuka: To je pogrešan stav: postoji metrika kojom se može odrediti brojčani indeks inovativnosti, kako u organizaciji tako i državi. Osim EU Innovation scoreboard postoji i GII (Global Innovation Index). Nažalost, Hrvatska je tu na niskom 40. mjestu 2015. godine. Indeks određuje niz parametara, a Hrvatska je najniže rangirana u suradnji među organizacijama kod stvaranja novih proizvoda.

18. Ima li inovacije u javnom sektoru?

Dilema: Inovacija se prirodno veže samo uz tvrtke na tržištu, je li to točno?

Preporuka: Da, ali tako ne bi trebalo biti! Pokretanje inovacije putem „market pull“ se odnosi na tržište, toga nema u javnom sektoru, jer organizacije u pravilu ne mogu propasti i ne podliježu konkurenciji. Zato tamo treba postojati „authority pull“ – svijest vodstva da za inovaciju i te kako ima i potrebe i mjesta u ustanovama javnog sektora – uprava i javne službe. One time daju bolju uslugu građanima uz manje troškove.

19. Mora li inovacija biti skupa?

Dilema: moramo li mnogo uložiti u inovativnu ideju, a vrlo je nesiguran povrat investicije?

Preporuka: Ulaganja u inovaciju se moraju bazirati na objektivnoj procjeni rizika. Ozbiljan tržišni uspjeh inovativnog proizvoda se postiže svaki 50-100. put! Ovdje se može ekonomizirati i na način „brzo ubiti lošu ideju“! Drugi način je orijentacija na tzv. „frugal innovation“ (siromašna inovacija), pod geslom: „Učini što trebaš s onime što imaš!“. Najčešće se tu radi o korištenju (virtualno) besplatnih resursa koji nam ionako stoje na raspolaganju („Use it or lose it!“).

20. Možemo li inovaciju kao rezultat „kreacije“ standardizirati?

Dilema: Inovacija je stvaranje novih proizvoda i postupaka. Može li se nešto tako kreativno standardizirati?

Preporuka: Može, postoji obitelj standarda CEN/TS 16555-x o upravljanju inovacijom. Štoviše, jedan od standarda se odnosi i na upravljanje kreativnošću, koji definira načine kako najbolje koristiti kreativni potencijal zaposlenika organizacije.

Ovih 20 paradoksa koji donositelje odluka u inovacijskom procesu dovode u dilema je samo dio ukupne discipline inovacije. Njih sve skupa 100-tinjak je „gradivo“ koje mora savladati inovacijski lider kako bi u danoj situaciji mogao donijeti odluku blizu optimumu. (Već sada imam zabilježeno barem desetak drugih, a kojima važnost nije ništa manja od ovdje spomenutih!).

U narednim blogovima detaljno ćemo prikazati svaki od ovih 20 paradoksa, te neki dodatni ako se u poslovnom ili društvenom životu ukaže situacija koja ukazuje na značajan pozitivan ili negativan primjer ponašanja u svezi s inovacijom.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se