U mladosti sam Izmišljao stvari – igre, formulare, SW, procese, poslovne i političke modele. Na početku zapravo nisam bio svjestan da se radi o inovacijama. Zatim sam prije desetak godina ušao svjesno u područje inovacije. „Svjesno“ znači prikupiti opće informacije o toj disciplini, a zatim dublje ući u teoriju i najbolje prakse inovacije kao sustava i procesa.
Sada, kad tvrtke savjetujem (ili to pokušavam) o inovaciji, uviđam koliki je njezin potencijal za svakog pojedinca, javnu ustanovu ili tvrtku na tržištu, te za cijelu državu Hrvatsku. „Potencijal“ je opasna riječ: „Ovo vino ima velik potencijal!“ na prvu zvuči pozitivno, sve dok se ne objasni što mu sve treba popraviti. Upravo to vrijedi za hrvatski „kvocijent inovacije“.
Što bi bio „kvocijent inovacije“? Čime se to mjeri? Medaljama na smotrama inovatora, patentima? To može utjecati na percepciju razine inovativnosti pojedinca ili grupe, no za cijele države su mjerodavni „benchmarking“ (usporedbe) koje na osnovi mnogo činitelja rade međunarodne organizacije. Za nas su najrelevantnije:
Pozicija Hrvatske u tim usporedbama nije loša, nego katastrofalna. Globalna usporedba (GII) na osnovi istraživanja 2016. objavljena je nedavno, 25. kolovoza 2016, naglasci za Hrvatsku su:
- Nalazimo se na ukupnom 47 mjestu od sve 141 ocijenjene zemlje.
- Još više žalosti i uzbunjuje činjenica da smo u kontinentalnom rangu na 31. mjestu (iza nas su samo Rumunjska, Crna Gora, Ukrajina, Srbija, Bjelorusija, BiH i Albanija).
- Dakle, na 27. smo mjestu (predzadnjem) u EU, iza nas je s neznatnom razlikom samo Rumunjska.
- Uvijek može gore: u godinu dana smo pali za 6 mjesta (2015. smo bili 41.).
- Nismo pali samo relativno (drugi se popravili!), nego i apsolutno 41,7 à 38,3 bodova.
- Naš bodovni rezultat je samo 58% od najinovativnije države – Švicarske s 66,3 bodova.
Uvijek pogriješimo kad mislimo da od vrlo lošeg rezultata ne može još gore: GII ima tri skupine podindeksa, najvažniji je onaj o „efikasnosti“ inovacije. Taj podindeks pokazuje omjer između dobivenog i uloženog u inovaciju i on je za Hrvatsku 0,67. Ugrubo to znači da na svake 3 kune uložene u inovaciju ostvarimo prihod od 2 kune! Po tom podindeksu smo na 68 mjestu, dakle niti mala uložena sredstva ne iskorištavamo kako treba! Ima vremena u sljedećim logovima opisati podrobnosti i „lessons learned“ koje Hrvatska treba izvući iz ocjena koje su nam o inovaciji dale ove analize, ovdje samo zbirna ocjena.
Trebamo li raspredati o nalazima ove obimne studije na 450 stranica? Da! Upravo je ovaj blog mjesto gdje ću u narednim mjesecima pokušati prikazati osnovne značajke područja inovacije. Čitatelji će vidjeti da to nisu samo izumi i patenti, niti medalje sa smotri inovacija. Moći će pročitati što je zapravo inovacija i sustav upravljanja njome, koja je tipologija inovacija i njena terminologija, uloga korisnika u inovaciji, edukacija za inovaciju, položaj inovacije u javnom sektoru i još mnogo toga.
Cilj inovacijskog bloga jest potaknuti sve potencijalne sudionike u inovacijskom sustavu/procesu da učine napor čiji će rezultat Hrvatsku pomaknuti na ljestvici inovacijske sposobnosti prema gore. Samo je naše znanje i volja za postizanjem rezultata dovoljna da se u području približimo onom mjestu u svijetu kojem smo svjedočili na nedavnoj Olimpijadi. Ako su naši sportaši tamo apsolutno na 17. mjestu po broju osvojenih medalja, zašto u svjetskom rangiranju inovativnosti država moramo tavoriti oko 50. mjesta? Ako u olimpijskim sportovima napredujemo, zašto u inovaciji nazadujemo? Štoviše, ako smo po broju olimpijskih medalja na milijun stanovnika prvi u Europi, zašto to ne bila naša vizija i u inovaciji?
Kao prvi korak treba učiniti ono čemu je primarno namijenjen ovaj inovacijski blog: razumijevanju discipline inovacije i sustava upravljanja njome. Na konkretnim i upečatljivim primjerima dobre i loše prakse će se uvodno objasniti osnovni pojmovi. Oni se kod nas često brkaju, na primjer, misli se da je inovacija = izum ili patent! Kad smo već kod Olimpijade, zgodno je pojašnjenje jednog važnog, a prilično nepoznatog pojma u inovaciji: „serendipity“. To je „sretni događaj“ ili „ugodno iznenađenje“. Već pogađate, upravo se tako može opisati uspjeh naše atletske heroine Sare Kolak u Riu.
„Serendipity“ u inovaciji sličan je ovom impresivnom uspjehu: isto tako su neočekivano (ali nakon upornog rada ili odlične ideje) načinjena mnoga otkrića. Navedimo samo primjere penicilina, mikrovalne pećnice ili post-it naljepnica.
Zanimljivostima i korisne pouke iz svijeta inovacije donose naredni nastavci „Inovacijskog bloga“.
