fbpx

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]
BLOG

Pratite nas:

Hrvatska u inovacijsko-digitalnoj ‘banani’

Hrvatska u inovacijsko-digitalnoj ‘banani’

Teško je pobrojati sve programsko-strateške dokumente u kojima se kod nas spominju „inovacija“ i „digitalizacija“. Takva inflacija nužno dovodi do obezvrjeđivanja sadržajne vrijednosti tih pojmova što je  upravo na djelu. To nije impresija, nego činjenica potkrijepljena brojkama. Uzmimo samo dva istraživanja od mnogih relevantnih:

  • Global Innovation Index 2017 (GII od WEF, vidi OVDJE):

Tu smo ukupno rangirani na 41. mjesto od 127 analiziranih zemalja., Dakle dosta bolje nego u Global Competitiveness Index, čak na kraju prve trećine zemalja. Odličan razlog za proglašavanje Hrvatske inovacijski uspješnom zemljom! Izjavom „vidite da smo vrlo dobri!“  se nažalost gubi nužni uvjet za poticanje inovacije, konkretno razvoj kapaciteta institucija, edukacija i promocija inovacije. Jer kada se malo zagrebe ispod površine i pogleda „Country report“ za Hrvatsku  izdaci za računalnu programsku potporu (=implicitni podindikator za digitalizaciju), nalazimo se na 98. mjestu.

Na još goroj 103. poziciji smo po suradnji akademske i poslovne zajednice. Po skupini podindeksa koja govori o učinkovitosti inovacijskog sustava smo na 46. mjestu. Zanimljivo, najbolji smo u području edukacije. +Kao primjer po omjeru broja učenika na broj nastavnika u srednjoj školi smo 7. u svijetu! Na rezultate u učinkovitosti obrazovnog sustava  znakovito ukazuje činjenica da smo u školama na 15., ali u visokom obrazovanju na tek 52. na svijetu!

  • Digital Economy and Society Indeks (DESI 2018, profil za Hrvatsku vidi OVDJE):

Poboljšali smo se za jedno mjesto (s 23. u 2107. na 22.). No struktura podindeksa je daleko od optimistične:

Dakle, samo smo po uporabi internetskih usluga nešto iznad EU prosjeka. U kategorijama povezivosti i javnih usluga smo daleko ispod tog prosjeka, čak  ispod 1/3!

Pozicija Hrvatske na tim indeksima daje za pravo odabiru naslova ovom članku – i što se tiče inovacije i što se tiče digitalizacije – da smo „u banani“. Možda nas i tu prati prokletstvo oblika države:

Zašto analiziramo inovaciju i digitalizaciju zajedno? Zato što su navedena dva pojma povezana, poput „spojenih posuda“:

  • digitalizacija je prelazak ručnog na povezani/automatizirani način rada, omogućen informatičkom tehnologijom.

I obratno:

  • teško je uvoditi inovacije, ako organizacije (tvrtke, ustanove, naročito cijela država) nisu digitalizirane.

Temeljna postavka toga je spremnost na promjene: nove stvari raditi na novi način! Takve spremnosti u nas nedostaje, prije svega, zato što u prosjeku nismo angažirani na našim radnim mjestima. Odakle takva gruba tvrdnja? Ne samo iz svakodnevnog opažanja, naročito u javnom sektoru, nego za to imamo dokaze u brojkama:

Gallup je 2014. objavio istraživanje o angažiranosti zaposlenika na poslu. Rezultat za Hrvatsku je najgori ikada u bilo kojem „benchmarku“ s drugim zemljama.

Od Hrvatske je ispala gora samo Sirija, jer je u samoocjeni kroz odgovore na 12 pitanja samo 3% ispitanika u RH upalo u skupinu „aktivno angažirani na poslu“. Svjetski prosjek je 13%, a najangažiranije zemlje (SAD i Kanada) su na 29%. Ostale dvije kategorije angažiranosti  na poslu su „neangažirani“ (ne rade ništa) i „aktivno pasivni“ (rade štetu). Ovdje izvod iz popisa zemalja u usporedbi istočnoeuropskih:

Angažman je lijepo prikazan ovakvim usporedbom s osmercem koji nikada neće pobijediti u utrci:

Takva katastrofalno loša razina angažiranosti zaposlenika u nas naravno ne znači da su samo ili pretežno oni „krivi“ za to! Naime, podjednako, ili čak još manje, neangažirani su oni koji odlučuju –rukovodstva državnih institucija, pa čak i privatnih tvrtki. Nažalost, Rimac i slični su rijetki izuzetci, gotovo na razini statističke pogreške! Štoviše, on i osvajači medalja na inovacijskim ili informatičkim takmičenjima nisu primjeri na koje se treba oslanjati.

Što znači načelniku općine ili čelniku državne agencije poruka „Budi inovativan kao Rimac!“ ili „Smisli nešto digitalno kao svjetski prvak u programiranju!“? Apsolutno ništa, kad on nije inovativan, a glavni mu je adut za produljenje mandata pozicija u vladajućoj stranci dobar odnos sa stranačkim šefovima! Isto ne znači mnogo vlasniku privatne tvrtke, kad mu je glavna zadaća dogovoriti unosan posao s državom. Ne koriste niti primjeri država s kojima se uspoređujemo, jer se odmah izvlači protuargument: „Kod nas su drugačiji uvjeti, drugačija kultura!“. Baš zato što nešto funkcionira u Japanu ili Austriji, uzima se kao prešutni dokaz da kod nas nikako ne može!

Treba početi od sitnoga, od stvari koje u digitalnoj inovaciji možemo napraviti sutra, čak i bez troškova., samo izbjegavanjem loših praksi. . Ovdje navodimo dva primjera kako ne koristimo prednosti inovativne digitalizacije, te kako možemo bolje postupati u takvim slučajevima: Primjer 1: Ministarstvo znanosti i obrazovanja „Okrugli stol – Obrazovanje i tržište rada u digitalnom dobu“ (vidi OVDJE).

Taj „okrugli stol“ je održan 27.6.2018. i nije bio „okrugli stol“ nego predavanje ministrice i još nekoliko sudionika širokom auditoriju. U „digitalnom dobu“ niti unaprijed,  na skupu niti kasnije nisu sudionicima dani nikakvi materijali o razmatranoj tematici.

Zanimljivu je poruku dao jedan od panelista, direktor HUP-a Davor Majetić: „Moramo pronaći zanimanja koja se daju digitalizirati!“.

Ta dobra namjera ipak vodi „u pakao“: oni koji odlučuju o digitalizaciji u svojem području će isti čas primijeniti NIMBY načelo. „Digitalizirajte neka druga zanimanja, moje ne!“.

Niti riječi nije bilo o digitalizaciji obrazovanja: e-learning, Flipped Classroom, automatizacija edukacije. A to su sve elementi koji ne samo da unapređuju  obrazovanje, nego stvaraju uvjete da iz škola izlaze digitalno osposobljene osobe. Prijedlog Ministarstvu za suradnju na tome: feedback nula!

Primjer 2:  „Prijedlog mjera populacijske politike“ (vidi OVDJE)

Taj prijedlog mjera je predstavljen 11.6.2018. Nažalost u njemu nedostaje bilo što konkretno. Autor ovih redaka je bio slobodan predložiti jednu vrlo konkretnu mjeru: „ministarstva i druge državne organizacije preseliti izvan Zagreba“ (vidi OVDJE). Osim simboličkog značenja takve mjere, male ekonomske potpore regijama, dobivamo i obvezu unapređenja digitalne kulture – u ovom slučaju održavanja virtualnih sjednica pomoću digitalne tehnologije. Iako u „Prijedlogu“ postoji rubrika o prostornoj dimenziji i prijedlog:

„Nužno je razvijati policentrični model razvoja Hrvatske, umjesto sadašnjeg kvadricentričnog, koncentriranog oko četiri velika grada, s naglaskom  Zagrebu“, nigdje nema konkretne mjere distribucije tijela državne uprave i drugih javnih organizacija po regijama.

Kakav je odgovor došao od Ureda predsjednice? Najbirokratskiji mogući: „Hvala na Vašem interesu, neka se time bave mjerodavni!“. Kopiju tipskog dopisa koji niti jednom riječju nije dotaknuo konkretni prijedlog vidi OVDJE. To je mogao biti i odgovor na prijedlog o uzgoju banana u Hrvatskoj, znak potpunog nepoštivanja angažmana građana!

Kako se bolje odnositi prema inovaciji, pa time i digitalizaciji vidjet ćemo na konkretnim primjerima  u sljedećem članku serije „Inovacija“!

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Close Popup