Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Znanjem do veće društvene odgovornosti

Znanjem do veće društvene odgovornosti

Povijest je pokazala da se vrhunci velikih ekonomskih kriza uobičajeno događaju naglo, a oporavak je, s druge strane, spor i dugotrajan. Svjedoci smo minijaturnih pozitivnih pomaka hrvatskog BDP-a u posljednjih godinu dana. Pokazatelj je to da je, unatoč velikim problemima, Hrvatska krenula naprijed. Čini se da se promjene događaju i da smo nešto učinili kako treba. Uz dugoročno razmišljanje, kvalitetniji državni angažman, svrhovitu edukaciju i razvoj poduzetništva, Hrvatska bi u budućnosti mogla biti zemlja znanja i prosperiteta.

Uvijek je bilo poželjno nadograđivati svoje znanje kako bi pojedinac mogao napredovati u poslovnom svijetu, međutim, današnji trendovi nameću drugačiji pristup. Prema riječima Saše Jurkovića, direktora portala posao.hr, cjeloživotno učenje je proces koji je oduvijek prisutan u poslovnom svijetu, samo je kao pojam došao do izražaja u novije vrijeme. S razvojem tehnologije, proces cjeloživotnog učenja postao je intenzivniji i brži, a trajanje naučenog je puno kraće. Učenje se prebacuje na online platforme i programi koji se provode moraju se puno češće ažurirati novim informacijama kako bi bili u skladu s tržištem. Često se rade prilagođeni programi u suradnji s tvrtkama kako bi u potpunosti zadovoljili potrebe pojedinih tvrtaka, a tvrtke zapošljavaju i vlastite interne trenere kako bi što učinkovitije brinuli o upravljanju znanjem u svojim redovima. Razlog je kombinacija generacijskih specifičnosti zaposlenika, razvoja tehnologije i dinamičnog tržišta na kojem se tvrtke nalaze. Do informacija se dolazi brže nego ikad, zaposlenici su često nestrpljivi u stjecanju znanja, nemaju koncentracije za duge tečajeve, žele brza rješenja, a tvrtke žele što efikasnije iskoristiti budžete za edukacije, zaključuje Jurković.

Motivacija kao ključni čimbenik za uspjeh

Poznata je činjenica da se ništa ne može naučiti bez motivacije, a motivacija je za svakoga različita. U odrasloj je dobi nešto drugačije učiti. Obično se ljudi dodatno educiraju jer ih motivira spoznaja da će si olakšati posao, da će napredovati, imati financijske koristi, početi raditi posao koji žele i vole itd. S druge strane, lakše je učiti jer već imamo određena generalna znanja, životno iskustvo, iskustvo iz poslovne prakse, pa je potrebno manje vremena i truda nego što nam je trebalo u mladosti.

O ovoj temi razgovarali smo i s Elvirom Mlivić Budeš, konzultanticom za razvoj poslovnih vještina u Filaksu. Kako nam je ispričala, mnogi ljudi u mladosti ne znaju što bi htjeli raditi ili postići. Svakodnevno se na individualnim konzultacijama susreće s osobama u četrdesetima koje napokon odluče slijediti svoje snove koje su zakopali kad ih je netko pogrešno usmjerio u karijeri. Za uspjeh i pronalazak novih ciljeva važno je odvojiti se od rutinskih aktivnosti, popisati svoje ciljeve, razmisliti na kojem putu smo do sada bili i koliko nam je to koristilo,  prigrliti sve svoje talente i onda iz te pozicije krenuti razmišljati što možemo učiniti s budućnosti koja nam je ostala. Pješčani sat nam stalno curi, no nikad nije kasno krenuti u ono zbog čega će nam duša pjevati i zbog čega ćemo ustajati sretni svako jutro. Zato je posebno sretna kad u odrasloj dobi ljudi napokon odluče da je vrijeme za njih, kaže Elvira.  

Kako odabrati pravu edukaciju? 

Ponuda edukacija obogaćena je raznim sadržajima i postižu se sve veće diferencijacije u pristupu kako bi se zadovoljilo specifične potrebe polaznika. Kako nam je ispričala Elvira Mlivić Budeš, danas su informacije dostupne gdje god se okrenemo i nema isprike za neznanje. Kad je osoba spremna za edukaciju, ključno je prepoznati koja je edukacija najkorisnija i provjeriti neke važne elemente ponude. Za pametan izbor i mudru investiciju u edukaciju potrebno je naći odgovore na pitanja u nastavku.

  • Tko vam daje certifikat (uvjerenje) i koja pravna osoba ga izdaje te pod čijom je nadležnosti? Jesu li dostupni dokazi za to?
  • Tko su ključni ljudi (vlasnici, predavači, voditelji itd.) koji vode tvrtku? Kakve su njihove reference, kojeg su obrazovanja (formalnog i neformalnog), kakvo im je iskustvo, s kim rade? Jesu li ti ljudi dostupni ili nisu? Možete li na neformalan način saznati više o njima?
  • Što o ponudi tvrtke kažu bivši klijenti? Kakvo je njihovo iskustvo? Pokušajte naći stvarne ljude, a ne samo svjedočenja na web stranicama tvrtke, jer to također može biti dio osmišljene marketinške komunikacije.
  • Kakva je referentna lista tvrtke za koju ste se odlučili? Možete li neku pravnu ili fizičku osobu s te liste pitati za mišljenje? Jeste li već imali iskustvo s tom tvrtkom?
  • Kakvo je osobno jamstvo vlasnika, direktora ili voditelja da ćete dobiti upravo ono što vam je obećano? Tko je osoba s kojom možete svakodnevno komunicirati i dobiti sve potrebne informacije? Ima li ta osoba sve informacije ili vam ih može dostaviti u dogovorenom roku?

Naučiti biti dio tima i poticati dobre međuljudske odnose

Zbog brzog napretka tehnologije, ali i brzog načina života, generalno se događa da se ljudi otuđe i zaborave komunicirati na prikladan način, što se negativno odražava u poslovnom okruženju, ali i privatno. To je jedan od razloga što edukatori ne nude samo edukacije koje se tiču striktno poslovnog napretka, nego i tečajeve komunikacije, asertivnosti, jačanja samopouzdanja i tome slično.

U poslu je vrlo teško biti zadovoljan ako ne postoji osjećaj timskog rada, pravednosti i ako su međuljudski odnosi narušeni. Istraživanja pokazuju da će većina ljudi dobre međuljudske odnose staviti iznad plaće i određenih benefita na poslu kada ih se pita što im je važnije. Na osjećaj pripadnosti timu i izgradnju međuljudskih odnosa svakako će utjecati sposobnost vođenja koju ima vođa tima, međutim, određena ponašanja su odlike pojedinaca koji čine tim. Sitnice u ponašanju koje se svode na famozne četiri male riječi: molim, hvala, izvoli, oprosti, mogu poboljšati ili narušiti odnose s kolegama. Nažalost, društvo ide u smjeru da se stvara potreba da profesionalni edukatori moraju ukazivati i na takve sitnice, a tek onda na puno veće propuste i načine kako ih ispraviti. Ipak, svaki trud uložen u jačanje tima i bolje međuljudske odnose se isplati jer je ugodnije, lakše i brže odraditi posao u ugodnoj atmosferi.

Korištenje mentalnih mapa u poslovanju

Da slika govori više od riječi, opće je poznata činjenica. Na toj premisi izgrađen je i koncept mentalnih mapa Tonyja Buzana. U kratkim crtama rečeno, radi se o revolucionarnom pristupu učenju, odnosno o drugačijoj organizaciji podataka koje trebamo zapamtiti. Ljudski mozak prirodnije i lakše pamti slike i asocijacije, nego linearno prezentirane podatke.

Razgovarali smo s Vesnom Odobaša, BLI (Buzan Licensed Instructor), certificiranom trenericom Mentalnih mapa s jedanaestogodišnjim iskustvom i osnivačicom prve hrvatske online trgovine znanja Poslovnaedukacija.hr i weba mentalnemape.eu.

Prema njezinim riječima, korištenje mentalnih mapa može pomoći u boljoj i jednostavnijoj organizaciji posla, i, na koncu, povećati produktivnost zaposlenika. Sve to i mnogo više moguće je postići tehnikom mind mappinga u poslovanju. Izrada mapa pomoću kojih biste prezentirali standardni projektni plan jednostavnija je od klasičnog načina. Naime, sve važne činjenice su na mapi, dok su njihovi detalji dobro i dugoročno pohranjeni unutar vašeg uma.

Tehnika mind mappinga obrađuje podatke na način koji je u skladu s prirodnim radom našeg mozga, na način da su u pogonu obje polutke mozga, pri čemu se naglasak stavlja na upotrebu desne polutke (asocijacije, mašta, ritam, boje, osjećaj za prostor). Time na kraju dobivamo cjelovitu sliku, mozak lakše pamti te imamo jasniji pregled plana koji je pred nama, čime ostvarujemo i veću efikasnost, zaključuje Vesna Odobaša.

Ovladavanje kulturom poduzetničkog razmišljanja

Kvalitetno je poduzetništvo ono što je trenutno najpotrebnije Hrvatskoj da bi se ekonomska slika dugoročno popravila. Imali smo nekoliko desetljeća za učenje na greškama, i puno je grešaka i napravljeno. U poduzetništvo ne bi trebalo ulaziti iz krivih razloga, npr. samo zato da biste bili sam svoj šef ili da biste se brzo obogatili. Hrvatska je praksa, nažalost, dopuštala i izlazak iz poduzetništva na način da bi isti propali poduzetnici jednostavno zatvorili posrnule firme i otvorili nove, ne riješivši pritom obaveze niti prema državi niti prema radnicima. Sve su to samo neki od razloga zbog kojih je i stvorena ovako loša ekonomija. Dio problema se svodi na to da o poduzetništvu treba ponešto i znati, odnosno da bi bilo dobro tijekom školovanja naučiti kako biti poduzetnik.

Prema riječima dekana Veleučilišta VERN’, Vlatka Cvrtile, iako je uvriježeno mišljenje da se poduzetnici rađaju, važno je naglasiti da se oni mogu i profilirati kroz kvalitetan obrazovni proces. Ključno obilježje svih VERN’ovih studijskih programa je da potiču razvoj poduzetničkog načina razmišljanja i to na način da nastavni programi na svim njihovim studijima metodički potiču studente na uočavanje poduzetničkih prilika i ostvarenje njihovih potencijala kroz poduzetničko djelovanje. Također, u izvođenju dijela nastave, kao gosti predavači sudjeluju i uspješni poduzetnici i stručnjaci iz poslovnog sektora. Posebno je važno surađivati s poslovnim sektorom na razvoju novih studijskih programa jer na taj način obrazovne ustanove mogu prepoznati potrebe na tržištu rada i kontinuirano prilagođavati svoje studijske programe.

Predavači s bogatim akademskim i poslovnim iskustvom iz Hrvatske i inozemstva, stečenim kroz poslovno djelovanje u realnom sektoru, omogućuju studentima stjecanje novih znanja i vještina u aktualnim područjima, kao što su socijalno poduzetništvo, Internet of Things, Design Thinking, Big Data itd. Osim toga, VERN’ kontinuirano surađuje s alumni zajednicom, a svoje bivše studente s uspješnim poslovnim pričama angažiraju i u nastavi.

Na pitanje što vidi kao glavnu prepreku za pokretanje vlastitog posla u Hrvatskoj, dekan Cvrtila odgovara kako bi država morala promijeniti svoj pristup prema poduzetništvu i jako ga poticati različitim instrumentima. Nije dovoljno kod studenata razvijati poduzetničku kulturu, već je za realizaciju njihovih znanja i sposobnosti važan cjelokupni sustav u kojemu žive, studiraju, uče, i u konačnici rade. Iskustva poduzetnički orijentiranih država pokazuju nam koliko je važna suradnja obrazovnih ustanova i poslovnog sektora u razvoju i realizaciji inovativnih ideja, ali ni to ne donosi očekivane rezultate ako ne postoji poduzetnički sustav koji to podržava.

Slično razmišlja i Irena Guszak Cerovečki, voditeljica smjera Međunarodno poslovanje na RIT-u Croatia te dodaje kako je poduzetnički duh nešto što svatko ili ima u sebi ili nema, ali je moguće naučiti razmišljati na poduzetnički način. Njihovi studenti su kroz sve četiri godine studija izloženi različitim situacijama s kojima se susreću i poduzetnici. Na primjer, studenti Međunarodnog poslovanja na prvoj godini osmišljavaju inovativni proizvod ili uslugu, za koji istražuju tržišni potencijal, izrađuju kompletni poslovni plan, planiraju uvođenje proizvoda na tržište i prateću promotivnu kampanju. Pokazatelj uspjeha je niz studenata koji i prije završetka studija pokreću vlastite poslove.

Marina Drmač, voditeljica odjela za razvoj karijera i odnose s diplomantima, također s RIT-a, naglasila je kako većina njihovih diplomanata ostaje u Hrvatskoj, no dosta ih je razvilo karijere diljem svijeta. Ponosni su što u svim generacijama imaju uspješne poduzetnike i što su ti ljudi razvili vlastite uspješne poslove u različitim industrijama – od ugostiteljstva, organizacije putovanja, vjenčanja i drugih događanja pa sve do online businessa, business savjetovanja, IT tržišta i mobilnih aplikacija.

Znanja za Hrvatsku danas

Za oporavak hrvatske ekonomije potrebno je uložiti u određena specifična znanja. S obzirom na to da smo dio EU zajednice, da bismo se uspješno razvijali u tom okviru važno je orijentirati se na učenje stranih jezika, kreiranje EU projekata, proizvodnju, preradu te prodaju hrane i poduzetništvo.

Osvrnimo se kratko na strane jezike. Hrvati su prilično talentirani za učenje jezika i oni koji istinski žele naučiti jezik, nemaju problema savladati ga, ispričala nam je Ankica Kutle Beljan, direktorica Berlitza. Strani jezici su nužni za većinu profesionalnih karijera i mnogi to prepoznaju, pa stoga u Berlitzu imaju polaznike od 3 do 93 godine. Ljudi u raznim fazama života prepoznaju potrebu za znanjem jezika, koja je u današnje vrijeme radi globalizacije i pristupanja hrvatske EU sve izraženija. U maloj zemlji okrenutoj prema globalnom tržištu, ali i turizmu, jezici su neophodni da bi bili konkurentni, a u profesionalnom razvoju presudno je dobro govoriti barem jedan strani jezik. Prema njihovom iskustvu, mlađa i dio srednje generacije (velikim dijelom visoko obrazovane) oslanja se na engleski jezik i mnogo puta im je to službeni jezik u njihovom poslovnom okruženju (ili je ono dvojezično). Ovo se odnosi najviše na marketing, konzalting, IT, pa i EU administracije, gdje je engleski često službeni jezik.

Novosti u poslovnoj edukaciji

Poslovna edukacija je kao segment vrlo osjetljiva na brze promjene u društvu i tehnologiji, pa je vrlo važno pratiti trendove i pronalaziti nova rješenja. Tako su na Veleučilištu VERN’, od ove godine, pokrenuli i novi specijalistički diplomski studij Upravljanje ljudskim potencijalima, čime su lepezu svojih specijalističkih diplomskih studija, namijenjenih za specijalizaciju u poslovnoj karijeri, proširili na ukupno šest studijskih programa. Novi su studij razvili kroz suradnju s poslovnim sektorom, i to posebno sa stručnjacima za ljudske potencijale iz nekih od najuspješnijih tvrtaka u Hrvatskoj, s ponosom je istaknuo dekan Vlatko Cvrtila.

Prema riječima Lane Dojčinović Matovina s Cotruglija, svi su njihovi MBA programi međunarodno akreditirani od strane Association of MBAs (AMBA) – najrelevantnije institucije za valoriziranje MBA programa, čiju akreditaciju posjeduje samo 2% svjetskih poslovnih škola. Samim time, njihovi su MBA programi uvijek aktualni jer curriculum u svakom trenutku mora odgovarati potrebama biznisa, što je jedan od glavnih zahtjeva AMBE.

Cotrugli putem specijaliziranih korporativnih programa surađuje s brojnim kompanijama u regiji te pažljivo osluškuje njihove potrebe koje jasno reflektiraju i potrebe tržišta.  Krajem prošle godine tako su u MBA programe uveli modul Digitalna transformacija, a digitalna komponenta prisutna je i u svim ostalim modulima. Chief Digital Oficer (CDO) je u 2016. u Europi bila najtraženija pozicija u velikim kompanijama.

Ove godine planiraju i dvodnevno predavanje s jednim od njihovih najutjecajnijih predavača, Mikeom Georgom, koji dugi niz godina radi s visokim managementom u 32 zemlje svijeta. Nastavljaju i s uspješnom serijom foruma s njihovim predavačima za svu zainteresiranu javnost, a kao novitet Lana Dojčinović Matovina ističe kako će im se u predavanjima pridružiti i istaknuti predstavnici iz gospodarstva, poput ministra Marića, koji će forum održati s njihovim profesorom ekonomije, dr. Anthonyjem J. Evansom. Takvih ‘poslastica’ bit će još mnogo tijekom godine, najavljuju iz Cotruglija.

Kako doznajemo od Martine Jurković, voditeljice programa cjeloživotnog obrazovanja u Visokoj poslovnoj školi PAR, ove godine krenuli su s verificiranim programima kojima polaznici stječu nove kvalifikacije. Osim programa iz turizma, za voditelje poslovnica i turističke vodiče, imaju četiri programa stručnog usavršavanja u području PR-a, računovodstva, sportskog managementa i projektnog managementa, a očekuju i nove grupe polaznika za verificirane programe stranih jezika. Ovim programima odgovaraju i na potrebe tržišta i na potrebe osoba koje traže nove kvalifikacije. Uz verificirane programe, nude i poslovne edukacije i in-house treninge koje kreiraju u suradnji s poslovnim sektorom i prema posebnim potrebama poduzeća. Ta vrsta neformalnih edukacija omogućava unapređenje postojećih i stjecanje novih vještina, a vrlo je fleksibilna i otvorena za inovacije, u zaključku navodi Martina Jurković.

 

Znanja za Hrvatsku budućnosti

Dugoročno gledano, da bi Hrvatska u budućnosti bila uspješna članica EU, potrebne su znatno veće intervencije. U prvom redu, svijest građana morala bi se promijeniti – trebalo bi „ratni mentalitet“, odnosno ponašanje kao da sutra ne postoji, zamijeniti dugoročnijim razmišljanjem. Jedna od prirodnih posljedica ovakvog misaonog koncepta bila bi društvena odgovornost. Da bi zemlja mogla ići naprijed, prijeko je potrebo raditi na općem dobru i njegovati takvu kulturu i razmišljanje već od malih nogu. Edukacija je potrebna na svim razinama, i to svrhovita edukacija s konkretnim rezultatima. Cijelu priču može zaokružiti tehnološki napredak, a svjesni smo kvalitete svojih stručnjaka. Vrijeme je da ih počnemo prepoznavati kod kuće, gdje i pripadaju, i da ovdje rade prijeko potrebne pomake.

Sličan se sociološki trenutak upravo događa i diljem Europe, i to paralelno s nacionalnim buđenjima, pobjedama konzervativnih stranaka na izborima, strahom koji se javlja zbog terorizma… Pozitivni pomaci koji unatoč tome istovremeno ujedinjuju građane EU su razvoj zajedništva, nadilaženje nacija i prepoznavanje kvalitete koji nam svima mogu pomoći.

 

 

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se