Poduzetništvo
Biti poduzetnik podrazumijeva puno odricanja, izazova, gotovo svakodnevnog donošenja odluka o poslovnim potezima, konstantno usavršavanje postojećih i usvajanje novih znanja zbog opstanka na tržištu…. Biti poduzetnicom u ovakvom okruženju još je teže. Sofija Šmitran, predsjednica Udruge poslovnih žena Krug, i sama je uspješna poduzetnica, direktorica financija i prokuristica u obiteljskoj tvrtki IND-EKO d.o.o. U razgovoru s njom saznali smo detalje o dugogodišnjem radu Udruge, o ostvarenim projektima te onima u tijeku, kao i planove za budućnost.
Poslovne žene u Republici Hrvatskoj prvi su se put organizirale 1992. kao Sekcija poslovnih žena pri Hrvatskoj udruzi managera CROMA. Kako je došlo do stvaranja Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, koja je započela s radom 1995. godine?
Kolegice iz Sekcije poslovnih žena pri CROMA-i, dolazeći u kontakt s poslovnim ženama iz susjednih zemalja, povezale su se i s međunarodnom organizacijom FCEM preko talijanske udruge poduzetnica AIDDA, čija je tadašnja predsjednica i legenda talijanskih poduzetnica Etta Carignani uvela hrvatske poduzetnice na međunarodnu scenu. Ona je danas naša počasna članica. Da bismo se uključile na međunarodnu scenu, mogle smo to učiniti samo kao samostalna udruga žena poduzetnica i poslovnih žena. Tako je 1995. godine osnovan Krug, simbol savršenog jedinstva, koji okuplja žene poduzetnice i managerice. Krug je danas vrlo aktivan na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni žena poduzetnica.
Koliko se misija Udruge mijenjala kroz godine?
Misija Udruge nije se posebno mijenjala, prije bih rekla da se smo se prilagođavale nadolazećim situacijama i vremenu, odnosno zbivanjima na gospodarskoj sceni.
Koji kriteriji moraju biti ispunjeni za članstvo u udruzi Krug?
Osnovni uvjet za članstvo jest da poduzetnica ima 100% vlasničkog udjela ili većinski udjel u tvrtki, odnosno da managerica-direktorica obnaša rukovodeću funkciju u tvrtki.
Zbog čega je članstvo u Udruzi korisno poslovnim ženama?
Moto svjetske organizacije FCEM je ‘Same smo nevidljive, zajedno smo nepobjedive’. To je moto i naših članica, pojedinačno ne možete nešto posebno učiniti, dok zajedničkim nastupom možete. Zajednički nastojimo poboljšati položaj poslovnih žena u društvu, zajednički nastupamo prema institucijama, podupiremo vrijedne, sposobne i odlučne žene, čiji potencijal nije dovoljno prepoznat i nije dovoljno cijenjen u postojećem okruženju. A ujedno na takav način ohrabrujemo i one žene koje imaju dvojbu o kretanju u poduzetničke vode. U našoj Udruzi mogu upoznati mnoge veoma uspješne poduzetnice i managerice. Priznanja koja dodjeljujemo svake godine to i dokazuju.
Od kojih ste državnih institucija dobili najviše podrške kroz ovih 20 godina djelovanja?
Veliku podršku od samog početka djelovanja imamo od strane Hrvatske gospodarske komore, s kojom i danas izvrsno surađujemo. U našem poslovnom prostoru u Zagrebu organiziramo sastanke, skupštine, predavanja, poslovne susrete, dok su naši ogranci i dalje čvrsto oslonjeni na HGK jer tamo održavamo sastanke, predavanja, konferencije.
S kojim institucijama još surađujete?
Uspješno surađujemo s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom gospodarstva, Uredom za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Odborom za ravnopravnost spolova Sabora, Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, Gradom Zagrebom, GTF-om, inicijativom za održivi rast, SEECEL-om i, povrh svega, s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Također, i dosadašnji predsjednici bili su pokrovitelji naše proslave Svjetskog dana poduzetnica te dodjele priznanja najuspješnijim poduzetnicama.
Svjetski dan poduzetnica obilježava se od 2002. godine na inicijativu Međunarodne udruge poslovnih žena FCEM.
FCEM je međunarodna udruga koja u svom članstvu broji nacionalne udruge iz 125 zemalja svijeta, sa svih kontinenata, i taj broj stalno raste. U tom je članstvu preko 5 milijuna poduzeća u vlasništvu žena. Nedavno je puštena u rad stanica FCEM-a BIDSNET, a to je mjesto za B2B, za promociju tvrtaka na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou, jedna međunarodna Internet burza ponude i potražnje.
U kojoj mjeri Udruga surađuje s međunarodnim organizacijama poslovnih žena?
Članice smo AFAEMME, udruge žena poduzetnica mediteranskih zemalja, te Okruglog stola za poduzetništvo žena Jadransko-jonske inicijative. Također, ja sam članica Izvršnog odbora FCEM-a u svojstvu koordinatora za zemlje Jugoistočne Europe.
Svjetski dan poduzetnica i 20 godina postojanja Udruge obilježili ste 23. svibnja. Koje su poslovne žene nagrađene ove godine?
Od 2009. dodjeljujemo priznanje za najuspješniju poduzetnicu i najuspješniju managericu, a od 2012. i poduzetnicu u socijalnom poduzetništvu. Svake godine kroz nagrade ovim vrijednim i uspješnim ženama pokazujemo i onima manje hrabrim da je uspjeh moguć, treba se otisnuti u poduzetničke vode, treba hrabro krenuti naprijed.
I ove godine imamo tri izvanredne žene:
Najuspješnija poduzetnica je Vesna Grubešić, obrt ‘Vesna Loborika’ iz Marčane, Istra, koja se u ovim teškim vremenima za poljoprivredu bavi preradom kravljeg i ovčjeg mlijeka, proizvodnjom tradicionalnih istarskih sireva uz primjenu suvremenih tehnologija i uvođenje HACCP-a. Svake godine dodatno ulaže u nadogradnju sirane, kupnju nove opreme i edukaciju. Njeni sirevi iz godine u godinu na mnogim smotrama osvajaju brojne nagrade. Gospođa Grubešić je i vlasnica ugostiteljskog objekta.
Najuspješnija poduzetnica u socijalnom poduzetništvu je Irena Orlović, Harfa d.o.o. Split, koja je roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju. Uvidjevši da nedostaje literature koja bi pomogla roditeljima u sličnoj situaciji, okuplja stručni tim i pokreće izdavačku kuću Harfa, koja djeluje pod sloganom ‘Knjige koje vole djecu’. Objavljuje literaturu vezanu za rano poticanje emocionalnog i intelektualnog razvoja djece. Njena web aplikacija ‘Pametnica’ namijenjena je roditeljima djece s poteškoćama u razvoju. Organizira edukacije po cijeloj Hrvatskoj radi osvještavanja roditelja i stručnjaka o važnosti rane stimulacije emocionalnog i intelektualnog razvoja djece s poteškoćama u razvoju.
Managerica godine je Katarina Hauptfeld, osnivačica i direktorica poduzeća Katarina line d.o.o. iz Opatije, koja s flotom od 50 jedrenjaka koji polaze iz Opatije, Splita i Dubrovnika obilazi gotovo sve znamenitosti hrvatskih otoka i priobalja. Katarina line samo s proizvodom krstarenja Jadranom ove sezone u Hrvatsku dovodi 35.000 gostiju. Pored kružnih putovanja i krstarenja, kao turistička agencija nudi sve ostale usluge u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Katarina line je punopravna članica niza domaćih i inozemnih organizacija i udruga, a dobitnici su brojnih priznanja i nagrada u turizmu.
Tko sve ima pravo prijave za dodjelu priznanja za poduzetnicu godine, poduzetnicu u kategoriji socijalnog poduzetništva te managericu godine?
Pravo prijave imaju sve poduzetnice, poduzetnice u kategoriji socijalnog poduzetništva, obrtnice, predsjednice uprava, članice uprava, direktorice. Moraju imati 100% vlasništva ili većinski udio u vlasništvu trgovačkog društva ili obrta. Kandidatkinje za managericu godine moraju biti najmanje tri godine u istoj tvrtki na rukovodećoj funkciji. Trgovačka društva, odnosno obrti, moraju poslovati s dobiti, redovito isplaćivati plaću, imate podmirene sve obveze prema državi, što se, naravno, dokazuje dokumentacijom iz tri prethodne godine.
Uz financijske pokazatelje, vrednuju se inovacije u poslovanju, ostvarene investicije, društveno odgovorno poslovanje, angažman kandidatkinja u strukovnim, humanitarnim i ostalim društvenim aktivnostima.
Koje biste do sada realizirane projekte posebno izdvojili kao najveća ostvarenja Udruge poslovnih žena Krug?
Uz okrugle stolove i konferencije, istakla bih projekt Kruga istraživanje ženskog potencijala ostvarenog u suradnji s prof.sc. Mirjanom Pejić Bach, ‘Ostvarenje potencijala žena u poduzetništvu, znanosti i politici u Republici Hrvatskoj’. Zatim ‘Poduzetnica-to mogu biti i ja’, ciklus besplatnih radionica, namijenjenih ženama svih dobnih skupina koje se žele otisnuti u svijet poduzetništva. Tu je i FCEM World Committe’ Dubrovnik 2014., gdje smo okupili preko 250 poduzetnica iz tridesetak zemalja i dobili niz pohvala i zahvala na uspješnoj organizaciji.
Navela sam ovdje samo neke od ostvarenih projekata. Sada je u Zagrebu u tijeku pilot projekt mentorstva budućih poduzetnica u suradnji s Plavim uredom – Zagreb za poduzetnike, zatim u Splitu projekt edukacije poduzetnica o važnosti upravljanja intelektualnim kapitalom tvrtke.
Prema Vašem mišljenju te dosadašnjem iskustvu članica Udruge, što je najčešći razlog zbog kojeg se žene odlučuju za poduzetništvo, odnosno pokretanje vlastitoga posla?
Najčešći je razlog ostanak bez posla ili zasićenost trenutnim poslom, odnosno želja za promjenom. Mnoge žene, a isto tako i muškarci, ostajući bez posla počinju se okretati sami sebi, shvaćajući da nije kraj svijeta, mnogi će reći da su tek otvaranjem svog vlastitog posla postali zadovoljniji. Žene puno više od muškaraca kreću u poduzetničke vode iz potrebe.
Koje bi konkretne mjere državne institucije te ministarstva mogli poduzeti kako bi se žene ‘ohrabrilo’ za ulazak u poduzetništvo?
Državne institucije mogle bi puno više i konkretnije raditi na edukaciji i promociji poduzetništva, odnosno samozapošljavanja, a ministarstva dati više poticaja i kreditnih linija koje bi bile namijenjene ženama. Žene, s obzirom na društvena poimanja i tradicijska naslijeđa, raspolažu s vrlo malo ili gotovo nikakvim nekretninama koje bi mogle dati u zalog za kredit. Prema tome, netko treba čvršće stati iza njih i ponuditi potporu.
I sami ste kao uspješna poduzetnica, u obiteljskoj tvrtki IND-EKO d.o.o., bili nagrađeni kao najbolja managerica. Koja je i kolika Vaša uloga u poslovanju i razvoju tvrtke?
Dva puta bila sam nagrađena za poduzetnicu godine 2010. i 2012. U poduzetništvu sam gotovo 30 godina. Bila sam jedna od rijetkih u muškom poduzetničkom okruženju. I suprugu i meni IND-EKO je na neki način treće dijete, uz našu dvojicu sinova. IND-EKO je obiteljska tvrtka, svi smo tu zaposleni, rastao je uz nas i naše djelatnike, ali i mi smo odrastali uz njega. U tvrtki sam od prvog dana osnivanja. Prvih godinu dana radila sam sama sve uredske poslove, suprug je radio tehnički i terenski dio. Polazila sam tečajeve knjigovodstva i računovodstva, odlazila na sajmove ekologije, konferencije, doslovce gutala nova znanja. Morala sam držati korak sa svime i svima. Moram priznati da kao žena u poduzetničkim vodama nisam imala problema s muškim kolegama, ali sam zato puno, puno radila na svojoj edukaciji u tada novoj grani gospodarstva, ekologiji i zaštita okoliša.
U kakvom je položaju žensko poduzetništvo u Hrvatskoj, u odnosu na regionalno okruženje?
Negdje smo u EU prosjeku, a nešto bolje nego naše regionalno okruženje. Prema bazi podataka iz 2002. godine, udio poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika iznosio je 13%, 2008. godine iznosio je preko 24%, a danas je to negdje oko 30%. Ne raspolažemo s točnim podatcima jer još uvijek nemamo statističko vođenje vlasnika tvrtaka, iako je to bilo zacrtano u prvoj Strategiji razvoja poduzetništva žena (2010.-2013.), a zacrtano je i u novoj Strategiji, koja vrijedi do 2020. godine, nadajmo se da ćemo početi voditi i tu evidenciju. Tada bismo imali vjerodostojne podatke o tome koliko imamo poduzetnica, koliko djelatnika one zapošljavaju i kolika je njihova financijska ‘težina’.
Iz vlastitog poslovnog iskustva, što biste poručili ženama koje razmišljaju o ulasku u poduzetništvo?
Naravno, moraju imati ideju, moraju imati i nešto novca, mada se pokazalo u nekim slučajevima da to nije presudno, najviše od svega moraju vjerovati u sebe, biti hrabre, uporne, poduzetne, i ja bih rekla, na neki način moraju imati i avanturističkog duha.
Koliko ima mjesta za nove aktivnosti i korisno djelovanje Udruge, s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju na hrvatskom/europskom/svjetskom tržištu?
Vjerujem da Udruga neće izgubiti svoj smisao postojanja. Naravno, prilagođavat će se novim situacijama u društvu. U Udruzi i kroz Udrugu stvorila su se mnoga prijateljstva i rodile mnoge ideje. Počeli smo u svjetsku bazu podataka unosi i tvrtke naših članica, krug se širi. Hrvatska je tek par godina članica EU, pred nama je još puno projekata koje ćemo raditi na nacionalnoj i regionalnoj razini, a pripremaju se i projekti kojima su nositelji FCEM i AFAEMME. Ja vjerujem da imamo još mnogo toga za napraviti.
Kako vidite rad Udruge u budućnosti? Što će biti prioritetne aktivnosti u idućem razdoblju djelovanja Hrvatske udruge poslovnih žena Krug?
Naši prioriteti su rad na projektima koji bi omogućavali samozapošljavanje žena, tu prvenstveno mislim na edukacije, zatim proširenje mreže suradnje u regiji, Europi i svijetu. Pristupanjem Europskoj uniji mnoge su se granice otvorile. Dobivamo upite i pozive za suradnju od naših kolegica iz inozemnih udruga. Nedavno objavljeni statistički podatci pokazuju da pomalo izlazimo iz recesije, za nadati se da će i žene uspjeti naći svoju poduzetničku priliku.
