Poduzetništvo
Poduzetničke potporne institucije su, uz poduzetničke zone, dio ukupne poduzetničke infrastrukture u Hrvatskoj, a njihov pravni okvir se temelji na Zakonu o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture. Početkom svibnja 2018. godine u JRPI-u su upisane ukupno 163 poduzetničke potporne institucije, od koji su 62 razvojne agencije, 34 poduzetnička centra, 50 poslovnih inkubatora, 4 poduzetnička akceleratora, 9 centara kompetencija, 1 poslovni park te 3 znanstveno-tehnološka parka.
Promatrano po županijama, najveći broj poduzetničke potporne institucije je u Gradu Zagrebu (23) i Splitsko- dalmatinskoj županiji (21), od 10 do 19 PPI-a imaju Osječkobaranjska, Istarska i Primorsko-goranska županija, od 5 do 9 PPI-a imaju Bjelovarsko-bilogorska, Vukovarsko-srijemska, Međimurska, Požeško slavonska, Varaždinska, Brodskoposavska, Sisačko-moslavačka, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Zagrebačka županija, a manje od 5 PPI-a imaju Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Zadarska, Karlovačka, Ličko-senjska i Krapinsko-zagorska županija.
Prema riječima Božene Gajica Uzelac, voditeljice Službe u Upravi za investicije, industriju i inovacije pri Ministarstvu gospodarstva, najveći dio usluga koje PPI pružaju poduzetnicima obuhvaća edukacije (seminare, radionice) na teme koje su interesantne poduzetnicima na terenu koji ta konkretna potporna institucija pokriva. Dvije najčešće edukacije koje se provode temeljem interesa poduzetnika odnose se na pokretanje poslovanja i podršku/izradu projektnih prijava za različite natječaje, neovisno radi li se o natječajima financiranim iz nacionalnih sredstava ili EU fondova. Također, uključeni su u izrade poslovnih planova, cost benefit analiza, marketing planova itd., organizaciju odlazaka na sajmove, konferencije i slična događanja. Pojedine kategorije PPI-a pružaju usluge smještaja za poduzetnike, što je posebno interesantno poduzetnicima početnicima jer im se smještaj uobičajeno nudi po uvjetima povoljnijim od tržišnih uvjeta.
Opravdanost uloge poduzetničkih potpornih institucija
Pri razmatranju opravdanosti osnivanja i postojanja PPI-a te kvalitete njihovog rada, nužno je krenuti od uloge njihovih osnivača. Ulogu osnivača u najvećem broju imaju JLP(R)S-i koje prema potrebama poduzetnika na svom području odabiru kategoriju potporne institucije koju će osnivati, odlučuju o iznosu financijskih sredstava i drugih resursa za rad PPI-a, posvećuju pažnju jačanju kapaciteta zaposlenika PPI-a, podupiru širenje spektra usluga koje PPI pružaju, samostalno osmišljavaju programe poticanja razvoja poduzetništva, jer u konačnici osnivanjem odgovarajuće kategorije potporne institucije i jačanjem njenih kapaciteta, sami osnivači doprinose unaprjeđenju poduzetničkog okruženja, što dovodi do gospodarskog rasta i novih radnih mjesta.
-Razvoj poduzetničke infrastrukture te samim time i PPI-a je značajna tema za gospodarstvo, zbog njene usmjerenosti prema bržem razvoju poduzetništva, te povećanju investicija i zaposlenosti, a to posebno dolazi do izražaja kada se uzme u obzir činjenica da je preko 99% gospodarskih subjekata u kategoriji malih i srednjih poduzetnika, koji u najvećoj mjeri i jesu korisnici poduzetničke infrastrukture. Kvaliteta poduzetničke infrastrukture u Hrvatskoj, uključujući i PPI-e, zadovoljavajuća je, imajući na umu njihov broj i rasprostranjenost te aktivnosti koje provode, tako da se može smatrati da su PPI-i opravdali ulogu koja im je namijenjena u poduzetničkom kruženju – navodi Božena Gajica iz Ministarstvu gospodarstva.
Daljnji razvoj poduzetničke infrastrukture temelji se na sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. U 2016. godini proveden je natječaj za razvoj infrastrukture u PPI-ima u vrijednosti 380 milijuna kuna, a ta je alokacija naknadno povećana na ukupno 640 milijuna kuna, s obzirom da je zaprimljen značajan broj kvalitetnih projekata. U 2017. godini raspisani su natječaji za razvoj infrastrukture u poduzetničkim zonama u vrijednosti 76 milijuna kuna te za pružanje visokokvalitetnih usluga za malo i srednje poduzetništvo putem poduzetničkih potpornih institucija u vrijednosti 22,8 milijuna kuna, a evaluacija zaprimljenih prijava je u tijeku.
Strategija razvoja poduzetništva u Hrvatskoj
U kojoj su mjeri do sada provedeni ciljevi iz Strategije razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013.-2020. pojasnila je Jasminka Keser, načelnica Sektora u Upravi za poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva. Strategija razvoja poduzetništva provodi se kroz 4 cilja.
Cilj 1. Poboljšanje ekonomske uspješnosti odnosi se na unaprjeđenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima prerađivačke industrije i usluga većim ulaganjem u R&D, višim stupnjem inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.
Prema Izvješću EU za Hrvatsku o EU Zakonu o malom gospodarstvu za 2017. velik je doprinos malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskom nefinancijskom poslovnom sektoru sukladan prosjeku EU: MSP u Hrvatskoj generiraju gotovo 60% u ukupne dodane vrijednosti i preko 70% zaposlenosti. Mikro poduzeća su naročito važna za zaposlenost, osigurala su gotovo 1/3 ukupne zaposlenosti. U odnosu na veličinu, MSP u Hrvatskoj nešto su veći po prosječnom broju zaposlenih u odnosu na EU: u Hrvatskoj ih je 4,8 po subjektu, a u EU 3,9. Proizvođački sektori u kojima posluju hrvatski MSP imaju 25,1% u ukupnoj zaposlenosti što je 6 postotnih bodova više od prosjeka EU. U razdoblju 2012.-2016. MSP iskazuju stalni rast dodane vrijednosti od 25,0%.
U odnosu na mjere za R&D i inovacije, uz Strategiju razvoja poduzetništva donesena je i Strategija pametne specijalizacije kao obvezujući preduvjet za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Tematski cilj 1 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija te se njenim usvajanjem za RH otključavaju alocirana sredstva u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u iznosu od 664 milijuna eura, koja će biti usmjerena na poticanje znanstvene izvrsnosti i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je nositelj izrade i koordinator provedbe Strategije poticanja inovacija RH 2014.-2020., usvojene u prosincu 2014. Strategijom se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno potiču inovacije, kao temeljna vrijednost uspješnog gospodarstva i društva u cjelini. U postupku donošenja je Zakon o državnoj potpori za istraživačkorazvojne projekte. Cilj Zakona je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj (a u konačnici povećanje ukupnih ulaganja u RH u istraživanje i razvoj od 1,4% BDP-a do 2020.) i povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj te poticanje suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na istraživačko-razvojnim projektima.
Cilj 2. Poboljšan pristup financiranju – razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo.
Posljednjih je godina Hrvatska uvela nekoliko mjera politike kako bi se olakšao pristup načinima financiranja, među ostalim bespovratna sredstva, poduzetnički kapital i financiranje inovacija. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi Program poboljšanog kreditiranja poduzetništva i obrta „Kreditom do uspjeha 2014.“. Program se provodi kroz dvije mjere – Mjera 1 za investicijske kredite i Mjera 2 za kredite za likvidnost s utvrđenom namjenom kredita i uvjetima kreditiranja.
U okviru Mjere 1 kredit u visini od 100.000 do 5 milijuna kuna može se iskoristiti za kupnju gospodarskih objekata i nove opreme, uz kamatnu stopu do najviše 7% i rok otplate do najviše 10 godina. U okviru Mjere 2 krediti se mogu iskoristiti za financiranje tekuće likvidnosti i trajnih obrtnih sredstava u vrijednosti do 200.000 kuna. Na dan 31.12.2017. za Mjeru 1. subjektima malog i srednjeg poduzetništva odobreno je 413 kredita u iznosu od 608.073.869,89 kuna, a za Mjeru 2. subjektima malog i srednjeg poduzetništva odobreno je 1,944 kredita u ukupnoj vrijednosti od 290.410.531,51 milijuna kuna. Također se servisiraju subvencije kamata za ranije provedene kreditne linije Ministarstva za razvoj malog gospodarstva na regionalnoj razini. Ministarstvo isplaćuje državne potpore u obliku subvencionirane kamate te je u 2017. godini isplaćeno 24,738 milijuna kuna.
U 2016. godini potpisan je Sporazum o financiranju između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i HAMAG-BICRO-a za financijske instrumente temeljem Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ tj. Program ESIF mikro i malih zajmova. Inicijalno je za financijske instrumente alocirano 105 milijuna eura iz ESI fondova, te 45 milijuna eura nacionalnih sredstava, što je ukupno činilo alokaciju od 150 milijuna eura. Zbog izuzetnog interesa za instrumentom ESIF mali zajam, gdje je većina alokacije potrošena u prvih 5 mjeseci provedbe, u ožujku 2017. godine HAMAG-BICRO-u je dodijeljena dodatna alokacija od 20 milijuna eura. U objavljenim programima ESIF mikro i malih zajmova u 2017. zaprimljeno je 1.315 zahtjeva. HAMAG-BICRO je u 2017. godini odobrio 631 ESIF zajam, a ukupni iznos odobrenih zajmova u 2017. godini iznosi 175 milijuna kuna.
ESIF zajmovi su osigurali brz i efikasan izvor financiranja, a programi su se pokazali iznimno uspješni te će se nastaviti i tijekom 2018. godine. HAMAG-BICRO je u 2017. godini nastavio provedbu jamstvenih programa. Od zaprimljenih zahtjeva 62% se odnosi na jamstveni program EU Početnik, dok se 37 % odnosi na jamstveni program Rastimo zajedno, a svega 1% zahtjeva odnosi se na jamstveni program Poljoprivrednici.
U Hrvatskoj su i dalje glavni izvori financiranja malih i srednjih poduzeća bankarski sektor i Vladini programi. Sudjelovanje subjekata malog gospodarstva na financijskim tržištima i neformalni oblici financiranja kao npr. poslovni anđeli, grupno financiranje (crowdfunding) i posebni oblici financiranja kroz fondove kapitala još uvijek su izrazito slabo zastupljen i malo korišten izvor financiranja razvoja i rasta malih i srednjih poduzeća.
Cilj 3. Promocija poduzetništva – cilj je usmjeren pružanju potpore osnivanju novih poduzeća, rastu broja aktivnih poduzeća i jačanju institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija.
U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine ukupno je putem servisa HITRO.HR otvoreno 7.081 trgovačkih društava i obrta. Od toga je otvoreno 245 obrta i osnovano 2.575 društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 4.261 jednostavnih društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Putem servisa HITRO.HR u 2017. godini ukupno je otvoreno 7.081 poslovnih subjekata, što predstavlja povećanje od 522 jedinice odnosno 8% u odnosu na 2016. godinu.
Nastavlja se partnerstvo s poslovnim sektorom i poduzetnicima u poticanju olakšanja poslovanja i tržišne konkurencije. Kratkoročni cilj je rasteretiti poslovni sektor od suvišnih administrativnih troškova za barem 30% u prosjeku do kraja 2018. Pokreće se razvoj brzih i jednostavnih e-usluga za pokretanje posla i e-dozvola za pristup tržištu usluga u nizu sektora, bez papira i biljega tijekom procedure. E-usluge će biti dostupne putem već uspostavljene Jedinstvene kontaktne točke za usluge psc.hr.
Prema podatcima Obrtnog registra MINGPO, broj obrta u razdoblju od 2014. do 2017. pokazuje da ih u prosjeku na godišnjoj razini u 4 promatrane godine ima 76.611 (najmanje 2015., 2014. bilo je aktivno 77.605, 2015. bilo je aktivnih 76.024, 2016. aktivno je 75.653 obrta, a 2017. aktivno je 77.162 obrta). U 2017. godini broj zaposlenih u obrtu (bez vlasnika obrta) je 97.609 (od toga 46.889 žena i 50.720 muškaraca, udio zaposlenih žena je 48%).
Cilj 4. Poboljšanje poduzetničkih vještina – pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.
Pored mjera koje se temeljem Strategije razvoja poduzetništva provode iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi i mjere iz Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ koje se financiraju iz Europskog socijalnog fonda. Ministarstvo je podnijelo prijavu na Poziv tijelima za dostavu prijedloga operacija koje će se financirati kao izravna dodjela sredstava u okviru Prioritetne osi 1 „Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage. Ukupno odobrena sredstva iz Europskog socijalnog fonda iznose 67.850.000,00 kuna i odnose se na provedbu projekata „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ i „Naukovanje za obrtnička zanimanja“ za 3 školske godine od 2016. do 2019.
Kao rezultat provedbe mjera za jačanje sustava strukovnog obrazovanja i potpore zanimanjima potrebnima na tržištu rada, broj stipendija se u zadnje 2 godine višestruko povećao. U 2017. godini dodijeljeno je 2.389 stipendija u iznosu od 21,5 milijuna kuna. Već duži niz godina Ministarstvo iz nacionalnih sredstava kroz Program „Cjeloživotno obrazovanje u obrtništvu“ sufinancira bespovratnim potporama troškove pripreme i polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti, priprema i polaganje majstorskog ispita, prekvalifikacije za zanimanja u sustavu vezanih obrta, polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti za zanimanje pogrebnik te izdavanje dozvola (licenci) mentorima za izvođenje praktičnog dijela naukovanja. Programu je cilj poticanje usvajanja ključnih vještina i kompetencija za obrtnička zanimanja te poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja u obrtništvu.
Poduzetnički inkubatori za suvremene specijalizirane industrije
Novska bi uskoro trebala postati regionalno središte industrije videoigara zahvaljujući specijaliziranom Poduzetničkom inkubatoru PISMO. Za taj je projekt Sisačko-moslavačke županije, Razvojne agencije SIMORA i Grada Novske odobreno 25 milijuna bespovratnih kuna iz europskih fondova. Inkubator će biti smješten u centru Novske, a otvorit će urede za 16 tvrtaka iz gaming industrije. Uređenje zgrada kreće ove godine, kao i edukacija stotinu mladih informatičara koji će se moći specijalizirati za rad u industriji videoigara. Gaming industrija u svijetu, pa i u Hrvatskoj, ima najveću stopu rasta, a procijenjena vrijednost zarade već se penje iznad 100 milijardi dolara.
Mario Mihoković, direktor tvrtke Intercorona, jedne od najuspješnijih hrvatskih kompanija u ovom sektoru, kaže da hrvatska gaming industrija raste nevjerojatno brzo, te da su hrvatski proizvođači računalnih igara prepoznati na svjetskom tržištu. Po ukupnoj vrijednosti i prometu industrija računalnih igara nadmašuje filmsku ili glazbenu industriju.
Poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi u izgradnji
Do srpnja 2019. godine s radom bi trebao početi prvi biogradski poduzetnički inkubator. Projekt gradnje i opremanja inkubatora vrijedan je više od 37 milijuna kuna, a s maksimalnih 20 milijuna kuna nepovratnih sredstava bit će sufinanciran iz fondova Europske unije. Inkubator će se graditi u istočnom dijelu biogradske industrijske zone na Kosi – Torovima. Dubrovačko-neretvanska županija otvorila je javni natječaj za posao izgradnje Poduzetničkog inkubatora
u Pločama, za koji je dobila bespovratna sredstva iz europskih fondova u visini od 99,84 posto. Za poduzetničku infrastrukturu osigurano je više od 10 milijuna kuna, osigurano je zemljište dogovorom Županije i Grada Ploča, te potrebne dozvole za realizaciju projekta. Procijenjena vrijednost radova izgradnje inkubatora je 8,3 milijuna kuna.
S obzirom na to da je postojeći inkubator od svoje izgradnje 2007. godine konstantno popunjen, te se bilježi stalni porast zanimanja za ovakvom vrstom infrastrukture, javila se potreba za izgradnjom još jednog inkubatora, naveli su iz Inovativnog Zadra. Za realizaciju investicije na raspolaganju je oko 29,4 milijuna kuna, a većina sredstava, 35 milijuna eura, dolazi iz EU fondova odobrenih gradu Zadru za ITU mehanizme.
Zahvaljujući 17 milijuna kuna koliko je sredinom prošle godine Ministarstvo poduzetništva i obrta u sklopu programa Razvoj poslovne infrastrukture dodijelilo Tehnološkom parku Varaždin (TPV), njihovi će se prostorni kapaciteti povećati za oko tri tisuće kvadrata. Sedam je varaždinskih IT tvrtaka izrazilo želju za ‘useljavanjem’ u TPV, a osim novih generacija poduzetnika vratiti se mogu i tvrtke koje su već prošle proces inkubacije.
Kako pridobiti investitore u poduzetničkim zonama?
Atraktivnost pojedine zone ogleda se kroz razinu njene infrastrukturne opremljenosti, pri čemu se misli na energetsku, komunalnu, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, a izuzetno važni faktori su i kvalitetna prometna povezanost zone s glavnim prometnim pravcima unutar Hrvatske, a za pojedine poduzetnike i blizina stranih tržišta (prvenstveno susjednih zemalja) te dostupnost kvalificirane i kvalitetne radne snage.
Ključnu ulogu u povećanju isplativosti PZ-a i broja poduzeća koja u njima posluju, imaju JLP(R)S-i kao osnivači koji samostalno kreiraju i provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva i privlačenje potencijalnih investitora na svom području, a ti programi uobičajeno sadrže određene povlastice iz nadležnosti JLP(R)S-a za osnivanje i poslovanje poduzetnika unutar poduzetn ičkih zona. Poduzetnicima u poduzetničkim zonama također su na raspolaganju i poticajne mjere temeljem Zakona o poticanju ulaganja. Zakonodavni okvir za poticanje ulaganja, kao sustav potpora za ulaganje, u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom EU iz područja državnih regionalnih potpora za ulaga nje.
Zakon o poticanju ulaganja (NN 102/15) omogućava postojećim i novoosnovanim trgovačkim društvima korištenje potpora za ulaganje, pri čemu je minimalna visina ulaganja za koju se odobravaju poticajne mjere 150.000 €, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u razdoblju od tri godine nakon početka ulaganja – trogodišnje razdoblje realizacije u kojem se priznaju prihvatljivi troškovi.
U okviru sustava poticajnih mjera, najizdašnija i za ulagače izuzetno privlačna poticajna mjera je porezna povlastica koja predstavlja umanjenje stope poreza na dobit za 50-100% u razdoblju od 10 godina, odnosno do iskorištenja max. intenziteta potpore.
Ostale potpore predviđene Zakonom su:
• bespovratne novčane potpore za nova radna mjesta (max. od 3.000-9.000
eura),
• bespovratne novčane potpore za usavršavanja povezana s ulaganje m,
• potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti – povećanje potpore za nova radna
mjesta za 50% te bespovratna potpora za kupnju opreme/strojeva za R&D –
max. do 0,5 mil. eura,
• potpore za aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane
vrijednosti – povećanje potpore za nova radna mjesta od 25%,
• bespovratne novčane potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja (max. od
0,5 – 1 milijun eura),
• potpore za radno intenzivne projekte ulaganja – povećanje potpore za nova
radna mjesta od 25-100%.
Pri dodjeli potpora posebno se uzima u obzir kriterij registrirane stope nezaposlenosti u županijama gdje se predmetno ulaganje realizira. Potpore se dodjeljuju za projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačke aktivnosti, razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti.
Zaključno, što je pojedina poduzetnička zona bolje infrastrukturno opremljena, lokacijski konkurentnija te se nalazi unutar poticajnog poduzetničkog okruženja, njena isplativost raste povećanjem broja poduzetnika koji u njo j posluju. Kvalitetna poduzetnička infrastruktura, uključujući poduzetničke zone i potporne institucije na određenom području, stoga u velikoj mjeri utječe na unaprjeđenje poslovne klime u Hrvatskoj u cjelini, a istovremeno doprinosi i ravnomjernom regionalnom razvoju, napominju iz Ministarstva gospodarstva.
Podrška razvoju Centara kompetencija
Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Podrška razvoju Centara kompetencija“ je poboljšanje inovacijskog okruženja i povećanje aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u poslovnom sektoru kroz razvoj inovacijske infrastrukture – Centre kompetencija i povezanih projekata istraživanja i razvoja. Potpore se dodjeljuju nositeljima Centara kompetencija sukladno tri planirana organizacijska modela i to poduzetnicima, znanstveno-istraživačkim organizacijama i jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Za dodjelu potpora iz ovog Poziva osigurana su sredstva u iznosu od 785.977.500 HRK. Ta su sredstva namijenjena za 34 prijavitelja koji su sudjelovali u Pozivu za iskaz interesa i koji su ispunili kriterije za javljanje na Poziv. Poziv je bio otvoren od 26. lipnja do 28. prosinca 2017. godine i u tom je razdoblju zaprimljeno 30 projektnih prijedloga.
-Za pristigle projektne prijedloge u tijeku je postupak dodjele bespovratnih sredstava. Postupak dodjele bespovratnih sredstava sastoji se od 4 faze u kojima se provjera usklađenost projektnih prijedloga s definiranim odredbama Poziva. Prijavitelji se o statusu projektnih prijedloga obavještavaju pisanim putem na kraju svake faze postupka dodjele bespovratnih sredstava – kaže Angela Paleka, voditeljica Službe u Upravi za programe i projekte EU.
Jačanje poduzetničkog okruženja u Općini Antunovac kao pozitivan razvojni primjer
Nakon provedenog postupka javne nabave, potpisan je ugovor s izvođačima radova na izgradnji najvećeg i tehnološki najmodernijeg poduzetničkog inkubatora i akceleratora u Osječko-baranjskoj županiji, smještenog u Gospodarskoj zoni Antunovac, s rokom izgradnje od 12 mjeseci.
Poduzetnički inkubator i akcelerator Antunovac dizajniran je u svrhu jačanja poduzetničkog okruženja u Općini Antunovac sa širim područjem te jačanjem regionalne konkurentnosti kroz poboljšanje dostupnosti poduzetničko-poslovne infrastrukture. Osim same izgradnje objekta i usluga koje će se pružati stanarima objekta, planira se i umrežavanje poduzetničkih potpornih institucija na području Osječkobaranjske županije.
Projekt će nastojati povezati usluge poduzetničke infrastrukture i poduzetničkih potpornih institucija kako bi pripomogli poduzetnicima u pripremama i razvojima projekata. Također se planira poticanje i usmjeravanje pri prijavama na natječaje ministarstava i Europske unije te na natječaje svih ostalih nadležnih tijela u svrhu lakšeg dolaska do sredstava koji bi služili razvoju poduzetništva. Po završetku izgradnje bit će raspisan javni natječaj za korištenje uredskih i poslovno-proizvodnih prostora unutar inkubatora te će se također osigurati i korištenje konferencijske dvorane za 150 osoba, kao i co-working prostori.
Inovativnim poduzetnicima u inkubatoru će biti osigurano i korištenje tehnologije 3D printera, a uz poslovne susrete, mentoriranje i aplikaciju za virtualnog asistenta pri pokretanju poslovanja, olakšat će se ulazak mladima i ženama poduzetnicama u svijet poduzetništva.
Nositelj projekta je Općina Antunovac, a partner je Agencija za održivi razvoj RODA d.o.o., koja će upravljati novoizgrađenim projektom te održavati stručne seminare, tečajeve i poduke iz gospodarstva s ciljem razvoja poduzetništva i istraživanja tržišta pri uspostavi međunarodne suradnje i razvoja poduzetničkih ideja. Vodič za poduzetnike odnedavno se nalazi i na službenim web stranicama PIA Antunovac.
