U Strategiji razvoja turizma do 2020. ruralni turizam jedan je od deset ključnih turističkih proizvoda koji će u narednih nekoliko godina biti u fokusu. No razvoj se mora odvijati prema načelima održivosti, a najvažniji moraju ostati čovjek, kultura i tradicija, naglasio je Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma na četvrtoj svečanoj dodjeli nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske.
Kako donosi portal Gradonačelnik.hr, čiji su analitičari usporedili 2015. i 2014. godinu i istražili koji su hrvatski gradovi ostvarili najveći turistički rast, ne radi se o velikim turističkim destinacijama, već o malim i srednjim gradovima. Svakako nas raduje podatak kako je rekorder po rastu turističkih dolazaka i noćenja Vukovar. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku za 2014. i 2015. godinu, 7.017 dolazaka u 2014. skočili su za deset tisuća, na 17.811 dolazaka u 2015. godini, što je rast od čak 153,8%. Tek nešto manji je rast u broju noćenja, 135% – s 11.923 u 2014. na 28.015 u 2015. godini. Kada se gleda rast broja noćenja, iza Vukovara je Daruvar, a slijede Belišće, Imotski, Vodnjan, Trilj, Bakar, Slunj, Čabar i Otočac.
Nužno je podići razinu kontinentalnog turizma
Hrvatski kontinent integralni je dio sveukupne turističke ponude Hrvatske i ključan je za razvoj cjelogodišnjeg turizma. U nadi za daljnjim intenziviranjem hrvatskog kontinenta, u Ministarstvu turizma pokrenuli su projekt uvođenja Cro kartice kroz koji žele aktivirati domaće turističko tržište i stvoriti konkurentno poslovno ozračje koje će u budućnosti stvoriti uvjete za veća ulaganja i prepoznatljivost na europskom i svjetskom tržištu.
Hrvatski kontinentalni turizam trenutno zahvaća tek oko 2% turističkog prometa, a cilj je uz primjenu kartice povećanje na oko 8 do 10%. Ovim projektom žele omogućiti i usmjeriti interes za domaća putovanja prema hrvatskim kontinentalnim gradovima, toplicama, ruralnim prostorima i ponudom, prirodnim i kulturnim atrakcijama, avanturama i sadržajima. Time će se stvoriti i pretpostavke za konkurentno poslovanje i privlačenje stranih gostiju. Prema sadašnjim analizama, projekt Cro kartice trebao bi omogućiti ostvarivanje novih ukupnih prihoda do 5,4 milijardi kuna, 10 do 21 tisuću novozaposlenih te do 11 milijardi kuna novih investicija. Punu implementaciju ovog projekta očekuju u 2018. godini.
Istra ima bogatu ponudu i brojne zanimljivosti za turiste koji se interesiraju i za ‘unutrašnjost’ kontinenta, pa tako za primjer agencija Istra Adventure nudi izvrsne programe teambuildinga za privatne i poslovne grupe
Nadalje, Ministarstvo turizma ove godine osiguralo je i dodatnih 5 milijuna kuna iz državnog proračuna namijenjenih za projekte i investicije na hrvatskom kontinentu. Osim toga, poseban fokus u narednom razdoblju stavljat će se i na razvoj posebnih oblika turizma koji su dostupni tijekom čitave godine, a koji su od velikog značaja za razvoj kontinentalnog turizma, kao što su zdravstveni, poslovni, kulturni te bike i gastro turizam. Pri tome je zdravstveni turizam jedan od najperspektivnijih i brzorastućih turističkih proizvoda u svijetu te proizvod za koji u Hrvatskoj imamo sve uvjete kako bi postali jedna od vodećih destinacija.
Trenutno u Hrvatskoj postoji potencijal za investicije od oko 300 milijuna eura u zdravstvenom turizmu, a za čiju se realizaciju pripremaju nužne regulativne promjene. Današnji prihodi u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj su oko 450 milijuna eura, a već realizacijom postojećih mogućnosti očekivani prihodi bi se povećali na oko 1 milijardu eura. Osim intenziviranja investicija u zdravstvenog turizmu, od ove godine dodatno se ulaže i u promoviranje specifično zdravstvenog turizma. Ministarstvo turizma priprema programe za snažniji razvoj Slavonije, među kojima je i program poticanja cikloturizma na kontinentu, koji će uskoro objaviti. Iz Ministarstva ističu i poslovni turizam, koji je zapravo najviše aktivan van ljetne sezone, a zbog kojeg se u skorom razdoblju otvara i kongresni ured u HTZ-u. To su neki od trenutnih projekata za koje vjeruju da će u narednom razdoblju donijeti rezultate i omogućiti jačanje konkurentnosti hrvatske kao cjelogodišnje destinacije te posebice potaknuti razvoj kontinenta.
-S ciljem jačanja kontinentalnog turizma, odnosno afirmacije turističkih kontinentalnih destinacija, Hrvatska turistička zajednica će tijekom 2017. godine provoditi sajamske nastupe i prezentacije turističkih zajednica kontinentalnih/nerazvijenih županija. U tom se smislu samostalni sajamski nastupi kontinentalnih TZŽ potiču sufinanciranjem 75% troškova zakupa i uređenja do 12m² izlagačkog prostora. Tu je i projekt Buy Croatia, koji se organizira s ciljem izravnog upoznavanja inozemnih partnera s turističkim ponudama pojedinih destinacija i/ili novim turističkim proizvodima. U planu je organizacija četiri Buy Croatia poslovne radionice u skladu s budžetom i interesom tržišta, a sukladno odrednicama Strateško marketinškog plana hrvatskog turizma 2014.-2020. godine, i to za zdravstveni, nautički, kongresni turizam te kontinentalni turizam – navodi direktor Glavnog ureda HTZ-a, Ratomir Ivičić.
Tu su i ostale aktivnosti poput organizacije studijskih putovanja novinara, oglašavanja u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora te program financijskih potpora Hrvatske turističke zajednice koji je namijenjen za razvoj turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima. Za navedeni je program u ovoj godini osiguran budžet od 3 milijuna kuna.
Đakovački vezovi – jedno od najprepoznatljivijih turističkih znamenitosti na kontinentu
-Kroz različite oblike poticanja i županijskih javnih poziva, TZ Osječko-baranjske županije potiče unapređenje turističke ponude dionika u turizmu i nastupe na sajmovima i posebnim prezentacijama dionika u turizmu. Nadalje, razvija i potiče manifestacije na području Županije, te potiče hotelsko-ugostiteljske i druge gospodarske subjekte da kupuju i nude autohtone proizvode u svojim restoranima i smještajnim objektima, unapređuje biciklističke i druge tematske staze i dr. – rekao nam je Antonio Sobol, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.
Aktivnosti TZ Vukovarsko-srijemske županije u suradnji sa sustavom TZ usmjerene su u dva pravca: osmišljavanje, kreiranje i realizacija novih, atraktivnih i zanimljivih sadržaja te podizanje razine kvalitete usluge svih sadržaja.
-Smatramo da je u cilju povećanja turističke prepoznatljivosti ovoga područja ključno postojeće turističke resurse objediniti u prepoznatljiv turistički sadržaj koji će se odmah vezati uz našu destinaciju. Ujedno je iznimno važno svim posjetiteljima pružiti što kvalitetniju razinu usluge koja će opravdati vrijednost za novac kako bi svi naši posjetitelji postali naši najbolji promotori, a turističke agencije, čije aktivnije uključivanje u podizanje razine kontinentalnog turizma još očekujemo, dobile najbolji sadržaj za kreiranje konkretnih paketa za organizirane turističke obilaske, kako Vukovarsko-srijemske županije, tako i cijele Slavonije – navodi Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističkog ureda TZ Vukovarsko-srijemske županije.
S ciljem veće prepoznatljivosti ponude, kao i povezivanja različitih tema i lokacija u putovanje prema vlastitim interesima, kreirali su brojne tematske rute na različite teme, kao što su: Cesta zlatne niti (TZG Županja), Idemo u Srijem i Centar za promatranje ptica (TZO Nijemci), Biciklistička ruta Srijem (TZ VSŽ), Okusi Srijema i Slavonije (TZ VSŽ), Zavičajnici (TZ VSŽ), Put voćne kapi (TZ VSŽ), Iločka vinska cesta (TZG Iloka), Living history programi Stari Vinkovci bana Šokčevića (TZG Vinkovci).
-Često se susrećemo s činjenicom kako je mnogo više truda, aktivnosti, kvalitetnih sadržaja i promidžbenih aktivnosti potrebno za privući i zadržati goste na kontinentu, nego vezano za turizam naših obalnih županija – kaže Ksenija Tomić, voditeljica ureda TZ Krapinsko-zagorske županije.
Krapinsko-zagorska županija destinaciju ‘Zagorje-Bajka na dlanu’ brandira i pozicionira kao turističku destinaciju na domaćem i međunarodnom tržištu, kao visoko vrijednu destinaciju srdačnih i gostoljubivih domaćina u zelenom očuvanom i bregovitom ambijentu središnje Europe, gdje se kroz povijest, kulturu, umjetnost, gastronomiju, terme i brigu o zdravlju nudi suvremeni aktivni odmor u tradicionalnom okruženju.
-Shodno tome, u konzultacijama i sinergiji s našim gospodarskim subjektima zajednički targetiramo kako emitivna, tako i domaća tržišta na kojima se predstavljamo, bilo na sajmovima, bilo na posebnim prezentacijama. Cilj nam je zajedničkim promotivnim aktivnostima upoznati potencijalne turiste na mogućnost dolaska u bilo kojem dijelu godine, s obzirom na turističku ponudu, kao i činjenicu da nismo definirani kao sezonalna turistička destinacija, nego destinacija koja svoju turističku ponudu kvalitetno nudi cijelu godinu. TZŽ uključena je u projekt HTZ-a ‘Hrvatska 365’ – navodi Ksenija Tomić.
Dodijeljene nacionalne turističke nagrade ‘Suncokret ruralnog turizma’
Krajem prosinca prošle godine dodijeljena je četvrta nacionalna turistička nagrada ‘Suncokret ruralnog turizma’, koja je vrhunac akcije ocjenjivanja najboljih programa i projekata u ruralnom turizmu. Najboljima su uručene Zlatne, Srebrne i Brončane plakete te Posebna priznanja u sedam kategorija, a slijedi popis najboljih.
Kategorija I – Turistička seljačka gospodarstva: Seljačko domaćinstvo Toni Brautović / Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija
Kategorija II – Vinski turizam: Seljačko domaćinstvo ‘Podrumi Kolar’ / Suza, Osječko-baranjska županija
Kategorija III – Poduzetnici u ruralnom turizmu: Etno selo Stara Lonja / Lonja, Sisačko-moslavačka županija
Kategorija IV – Hrvatski otočni proizvod: Domaća radinost Mirta / Mali Lošinj, Primorsko-goranska županija
Kategorija V – Tradicijsko ruralna gastronomija: Didin konak / Kopačevo, Baranja, Osječko-baranjska županija
Kategorija VI – Ruralno-turistički projekti: Informativno edukativni centar – Hostel Dravska priča / Noskovci, Virovitičko-podravska županija; Upoznajte i istražite bjelovarsko-bilogorski kraj na konju, Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije u suradnji s Engea Hrvatska / Bjelovarsko-bilogorska županija
Kategorija VII – Ruralno turističke manifestacije: Šokačko sijelo, Grad Županja / Županja, Vukovarsko-srijemska županija
Dobitnici nagrada i priznanja ‘Suncokret ruralnog turizma’, prosinac 2016.
Suncokretom ruralnog turizma promoviraju se tradicijski sadržaji, povezuju se najznačajniji projekti, proizvođači, događaji i zanimljivosti, te se uz očuvanje izvornosti stvaraju novi proizvodi ruralnog turizma. Ideja vodilja u realizaciji projekta je zaštita i očuvanje hrvatske izvornosti te poticanje razvoja turizma u ruralnim područjima Hrvatske.
Kako učinkovito raditi na promociji destinacije
Već spomenute mjere namijenjene razvoju kontinentalnog turizma bit će i adekvatno popraćene promotivnim aktivnostima. Tako Ministarstvo turizma u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom turističkom zajednicom pokreće poseban portal na kojem će se promovirati najbolji dionici sektora zdravstvenog turizma, i to pod zajedničkim sloganom Croatia – Full of health. Istovremeno kongresni ured u HTZ-u, osim razvoja ponuda poslovnog turizma, bit će usmjeren jačanju prepoznatljivosti Hrvatske kao poslovne turističke destinacije.
Osim toga, trenutno su u pripremi i prijedlozi izmjena zakona u turizmu, kao što su Zakon o turističkim zajednicama i o boravišnoj pristojbi, koji će biti usmjereni stvaranju mogućnosti kvalitetnijeg upravljanja destinacijama, a što podrazumijeva i kvalitetne promotivne aktivnosti. Cilj je da turističke zajednice budu pokretači destinacija i da upravljaju njome.
-Poželjnim smatramo koncept kojeg primjenjujemo u projektu produljenja sezone ‘Hrvatska 365’, a koji podrazumijeva udruživanje destinacija i zajedničke promotivne aktivnosti. Samo se na taj način može učinkovito raditi na razvoju atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću kroz cijelu godinu – rekao je Ratomir Ivičić.
Stvaranje novih turističkih proizvoda – izazov za postizanje još boljih rezultata
Antonio Sobol napominje kako je u Osječko-baranjskoj županiji iznimno značajno ulaganje Blue Suna u kompleks Bizovačkih toplica i na taj način stvaranje novog zdravstvenog-wellness-kongresnog multifunkcionalnog turističkog sadržaja. U planu je i otvaranje novih kušaonica, posebice kušaonica vina, razvoj novih eko, ali i adrenalinskih sadržaja u prirodi, te razvoj mreže biciklističkih staza.
Bizovačke toplice
Od nove turističke ponude, u TZ Vukovarsko-srijemske županije izdvajaju prezentaciju vučedolske kulture kao ishodišta europske civilizacije kroz Muzej vučedolske kulture, ali i kroz cjelokupni projekt Arheološkog parka Vučedol, turističke brodove na Dunavu u Vukovaru i Iloku, kao i sadržaje pogodne za razvoj sportskog turizma (novi bazen u Vukovaru). Tu je i razvoj novih sadržaja vezanih uz boravak u prirodi – Centar za promatranje ptica u Nijemcima, povezan uz sadržaj vožnje brodom po rijeci Spačvi i biciklističke rute Srijem, razvoj novih manifestacija s novim sadržajima i temama – Rimski dani u Vinkovcima, te obnavljanje kapaciteta pogodnih za poslovni turizam i manje poslovne skupove – obnova kongresne dvorane hotela Slavonija u Vinkovcima koje prati i obnova smještajnih kapaciteta.
Već spomenuti Master plan razvoja turizma KZŽ sadrži određene aktivnosti koje će definirati nove turističke proizvode, a samim time obogatiti turističku ponudu destinacije, stvarajući nove motive dolaska. Jedan od takvih je projekt Okusi tradicije-okusi Zagorja, koji je usmjeren na razvoj ponude lokalnih i regionalnih gastronomsko-kulinarskih prepoznatljivosti, te sustavni razvoj turističke ponude u području gastronomije.
Temeljno polazište je u utvrđivanju, označavanju /labelingu/ i brandiranju lokalnih ugostiteljskih objekata s ponudom tradicijske hrane, i pića odnosno jela pripremljenih s tradicijskim namirnicama. -Prvu fazu spomenutog projekta završili smo u ljeto prošle godine i oznakom standarda označili naših 14 ugostiteljskih objekata. Projekt obuhvaća za sada 5 kontinentalnih županija i ove godine širi se dalje – pojašnjava Ksenija Tomić, te dodaje da je Master planom razvoja turizma planirano uspostaviti sustav digitalnih vidikovaca s kojih se pruža pogled na bajkovito Zagorje.
Zagorje nema trenutno niti jedan uređen i označen vidikovac, koji je prirodno gledajući idealan prostor za izgradnju sustava kojim bi se pružila dodatna turistička infrastruktura i dodala vrijednost osnovnim proizvodima. Upravo je u tijeku definiranje nekoliko zaustavnih točaka na kojima bi se uredili i izgradili vidikovci na moderan i inovativan način.
-Također, turistička kartica ‘Zagorje card’, koju planiramo aktivirati kao marketinški alat, bit će još jedna aktivnost u izgradnji imagea destinacije, a objedinjavat će ponudu iz više kategorija. Rutom ‘Najbolje od Zagorja’ nastojat će se omogućiti realizacija tematskih individualnih i grupnih tura koje gostu pružaju tematski obilazak turističkog područja, a time i potencijalno duže zadržavanje u samoj destinaciji. Rute će predstavljati zbroj najboljih atrakcija Zagorja po kojima je i poznato, a koje su spremne za uključivanje za tržišno promoviranje – zaključuje Ksenija Tomić.
Kao novinu u turističkoj ponudi Zagorja ističu aktivnosti na razvoju konjičkog turizma. Krajnji cilj spomenutog projekta je uključivanje konjičke staze KZŽ u ponudu inozemnih tour-operatora, kao i promocija staze na domaćem tržištu.
Ovogodišnji, 9. Dani vina i turizma Osječko-baranjske županije počinju 15. travnja u Belom Manastiru i završavaju 13. svibnja u Dalj planini, dok je centralna manifestacija planirana u Osijeku 6. svibnja.
Osječko-baranjska županija, jedna od najvećih potencijala kontinentalnog turizma, predstavila je nedavno Masterplan razvoja turizma.
-Masterplan obuhvaća Analizu internog okruženja, te Analizu tržišta i SWOT analizu, kao i Strategiju razvoja turizma OBŽ – viziju, tržišno pozicioniranje OBŽ kao turističke destinacije, strateške ciljeve do 2025. i model rasta, proizvode i tržišne segmente i turističko strukturiranje OBŽ. Tu je također Plan investicija te Aktivnosti razvoja destinacijske konkurentnosti i Plan razvoja sustava marketinga i prodaje. U konačnici se nalazi Terminski plan izvršenja – pojasnio nam je Antonio Sobol.
Projekt umrežavanja turističke ponude kontinentalne Hrvatske
Sredinom veljače predstavljen je projekt umrežavanja turističke ponude kontinentalne Hrvatske u suradnji s gradovima i turističkim zajednicama, uz promociju lokalnih poduzetnika i njihovih proizvoda i usluga. Projekt Vision turizam i Vision One mobilnih aplikacija započeo je suradnjom sa sedam županija središnje Hrvatske (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Karlovačka i Međimurska), s ciljem da obuhvate i ostale županije kontinentalne Hrvatske.
Vision One mobilna aplikacija povezuje i umrežuje dionike u turizmu na jedinstvenu platformu, što uvelike podiže vidljivost svih aplikacija partnera, a krajnjem korisniku omogućuje brzu informaciju i komunikaciju s partnerima na jednom mjestu.
Nastavak povoljnijih uvjeta kreditiranja turističkih projekata
Hrvatska banka za obnovu i razvitak ove godine nastavlja s programima povoljnog kreditiranja ulaganja u turizam, uz produženje mjere sniženja kamatne stope za jedan postotni bod te smanjene naknade za obradu kreditnih zahtjeva s 0,8 na 0,5%.
HBOR je u 2016. odobrio ukupno 7,6 milijardi kuna kredita, od čega je 21% bilo društvima iz turističkog sektora. Podržana su 274 projekta u turizmu s ukupnim iznosom od 1,8 milijardi kuna, što je porast od 17% u odnosu na 2015., ističu iz HBOR-a, dodajući da je više od 90% kreditnih sredstava odobreno za ulaganja u jadranskoj regiji, a ostatak na kontinentu.
U kontinentalnom dijelu zemlje podržano je 76 turističkih projekata s ukupno 127,4 milijuna kuna, od čega najviše u Zagrebu za ulaganja u hostele, dok se ostali podržani projekti nalaze u Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji, i to su većinom ulaganja u razvoj ruralnog turizma.
Didin Konak – restoran, apartmanski i pansionski smještaj, vinski podrum i seosko imanje na dlanu Kopačkog rita
Tranzitni turisti velik su potencijal – kako zadržati goste koji su u prolazu
Kvalitetan je proizvod početak priče, razlog zbog kojeg će se gosti vraćati, i zato je potrebno kontinuirano unapređivanje kroz sadržajno obogaćivanje te povećanje kvalitete smještajne i uslužne ponude, a što je i definirano u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine.
Već prethodno spomenuti projekti te drugi programi i potpore Ministarstva turizma upravo su zato usmjereni prema razvoju turističkih proizvoda i ponuda koji su dostupni te koji mogu privući goste tijekom čitave godine. Realizacijom takvih ponuda te omogućavanjem raznolikih poslovnih aktivnosti tijekom čitave godine stvara se i preduvjet koji je potreban kako bi se gosti zadržali tijekom dužeg vremenskog razdoblja, odnosno ostvarili više noćenja.
-Goste koji su primarno u tranzitu mogu zadržati snažne atrakcije i kvalitetno pripremljeni programi koji odgovaraju tom tipu potencijalnih turista. Takva ponuda također mora biti kvalitetno komunicirana, odnosno predstavljena ovoj ciljnoj publici. Zalažemo se za učinkovit destinacijski management model po kojem svaka destinacija zna koji proizvod želi razvijati i kojem ga segmentu turista nudi – navodi Ivičić.
Sobol kako će se ovo pitanje pred njih postaviti stavljanjem u punu funkciju koridora Vc, za sada tog problema u značajnoj mjeri nemaju. -Taj se problem rješava u 3 koraka: putnika treba dobro informirati u mjestu njegovog polaska, prije svega kroz Internet, društvene mreže i druge digitalne kanale o događanjima i sadržajima. Nadalje, putnika treba skinuti s brze ceste-autoceste: tablama, kartama, mobilnim aplikacijama i drugim sadržajima, te mu pružiti vrhunski doživljaj po silasku i na taj način on postaje najbolji promotor regije – pojašnjava Sobol.
Državna ergela lipicanaca, Ivandvor
-S obzirom na poziciju naše Županije, za koju često kažemo da su ‘Zelena vrata Hrvatske’ kroz koju AC A2 preko graničnog prijelaza Macelj turisti prolaze prema obali, prošlo ljeto, u Outlet centru Rosses u Svetom Križu Začretje, otvorili smo TIC, u kojem turisti mogu dobiti sve potrebne informacije o destinaciji, a do početka ljeta isti će biti opremljen modernom multimedijom, koja će zasigurno biti mamac za sve goste koji će TIC posjetiti, te na moderan i inovativni način dati informaciju o destinaciji. Na samoj AC A2 od graničnog prijelaza u pravcu Zagreba, kao i u kontra smjeru, na benzinskim postajama postoje Info panoi gdje je uz turističku kartu Zagorja gostima dostupan sav promidžbeni materijal destinacije – objasnila je Ksenija Tomić.
Riječni turizam – za veću potrošnju putnika s kruzera nužna je bolja i originalna ponuda
Prema riječima Rujane Bušić Srpak, putnici s kruzera zadržavaju se na destinacijama uz obalu prema ranije kupljenim izletima. Većina izleta je na temu boravka na seoskim domaćinstvima i posjeta Parku prirode Kopački rit. Formiranje i odabir izletničkih programa za putnike s kruzera u suštini je poslovni dogovor dviju agencija.
Park prirode Kopački rit – nova šetnica
Glavni ured HTZ-a u suradnji sa sustavom TZ na području Hrvatskog Podunavlja u zadnjih je nekoliko godina realizirao brojne aktivnosti upravo prema agencijama koje dovode riječna kružna putovanja u Hrvatsku kako bi im pokazao sve mogućnosti sadržaja i ponude koji se mogu nuditi putem izleta te time povećao i broj putnika koji na hrvatskim pristaništima ulaze i posjećuju Hrvatsku. Ujedno su organizirane i poslovne radionice na terenu kako bi se izravno povezalo brodare i naše domaće agencije i potaknulo ih na što bolju i širu suradnju. Broj pristajanja i putnika otprilike se zadržao na brojkama od zadnjih godina, a koje bi bile i veće da nije bilo prirodnih pojava koje izravno utječu na promet riječnih kruzera.
-Što se tiče ostalih tranzitnih turista, na području Vukovarsko-srijemske županije ih imamo velik broj uz autocestu Zagreb – Lipovac, odnosno granični prijelaz Bajakovo. Riječ je o turistima koji putuju ili kući ili u mjesto u kojem rade, i gotovo ih je nemoguće motivirati za dulje zadržavanje u destinaciji. Ono što je sadržajno učinjeno, a kako bi se broj navedenih putnika povećao, jest to da je hotel uz autocestu uveo Halal certifikat jer je u velikom broju riječ o putnicima islamske vjeroispovijesti. Ovaj poslovni potez izravno je utjecao na broj ostvarenih noćenja, kao i korištenja ugostiteljskih usluga u navedenom objektu – kaže Rujana Bušić Srpak.
Vizija Zagorja do 2025. – postati vodeća kontinentalna turistička regija
Master plan razvoja turizma strateški je direktivni dokument na razini Krapinsko-zagorske županije koji definira strateške smjernice i postavljene operativne strategije, ključne aktivnosti i odgovornost dionika zaduženih za razvoj turizma Županije.
U procesu izrade Master plana razvoja turizma napravljena je situacijska i tržišna analiza, definirana je strateška vizija, pozicioniranje, identitet i ciljevi razvoja do 2025. godine, kao i definiranje strategija za postizanje istih. Shodno tome, definiran je i model rasta, kao i strateški investicijski projekti, programi konkurentnosti, operativni marketing plan te akcijski plan koji prati dinamiku provedbe projekata.
Master plan razvoja turizma Krapinsko-zagorske županije predviđa izgradnju novih smještajnih kapaciteta na temelju čega će biti ostvareni ciljevi u narednih 10 godina: novih 1.500 do 2.000 smještajnih jedinica u turizmu, od čega: 50% u hotelima, 40% u privatnom smještaju, ruralnom turizmu, hostelima i B&B objektima, 10% u kampovima, zatim rast ukupne prosječne zauzetosti kreveta u hotelima na 60%, rast zauzetosti u kampovima i privatnom smještaju na 20%, što je udvostručenje u odnosu na danas i rast prosječne ostvarene cijene noćenja u hotelima za 50%, a 100% u ostalim tipovima smještaja.
Lovni turizam u gotovo svim kontinentalnim županijama Hrvatske može biti značajan izvor povećanja prihoda turističkog sektora
Na temelju postavljenih ciljeva u 2025. godini predviđaju se sljedeći rezultati: ukupno 970.000 noćenja koja bi generirala gotovo 70 milijuna eura prihoda, prihod dnevnih posjetitelja koji danas ne prelazi 5 milijuna eura treba se podići za 5-6 puta, dakle na iznos između 25 i 30 milijuna eura, ukupan bi prihod od hrane i pića u 2025. godini iznosio 22,75 milijuna eura, uz pretpostavku realizacije svih smještajnih i ostalih projekata izravan bi se turistički prihod mogao očekivati na razini od oko 120 milijuna eura, ukupni bi godišnji turistički prihod u KZŽ u 2025. mogao iznositi između 210 i 220 milijuna eura (7 puta više nego danas), oko 2.000 zaposlenih u turizmu i oko 150 milijuna eura investicija u turizmu.
U skladu s osnovnim marketinškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja turizma Krapinsko-zagorske županije identificirani su primarni i sekundarni investicijski projekti. Kao primarni investicijski projekti identificirani su: Golf teren Kumrovec, Regionalni centar kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu, Šemničke toplice, Tematski par i Termalni SPA kompleks Stubaki, a sekundarni su Centar za posjetitelje, Panoramski balon, Bedekovčanska jezera i Hotel dvorac Mihovljan.
Programi konkurentnosti definirani su s ciljem stvaranja preduvjeta za kvalitetniji i sadržajniji boravak posjetitelja. Također definiran je operativni marketing plan u kojem je postavljena marketinška vizija i koji ciljevi će omogućiti ostvarenje postavljene marketinške vizije.
Foto: TZ Osječko-baranjske županije, TZ Zagorje, Istra Adventure
