Festival Dani komunikacija, od 12. do 15. travnja ove godine u Rovinju, donosi primjere svjetskih kampanja koje su ostvarile veliki utjecaj na industriju, ali i način na koji konzumiramo medije te doživljavamo svijet oko sebe. Na festivalu se promoviraju dobre prakse, ali i propitkuju kontroverze koje pomiču granice te utječu na percepciju industrije u javnosti.
Kako organizirati uspješan festival i koliko je zahtjevna priprema Dana komunikacija kao jednog od najeminentnijih marketinških događanja u regiji? Što nam je donijelo novo, digitalno doba, i kako se prilagoditi novih zahtjevima poslovanja, marketinga, oglašavanja?
O ovim zanimljivim i intrigantnim temama razgovarali smo s Andreom Štimac, članicom uprave HURA-e i organizacijskog odbora Dana komunikacija, ujedno i poduzetnicom, osnivačicom tvrtke Collaborative Expertise.
Uz uobičajene izvanredne stručnjake, ove će godine Dani komunikacija ugostiti i nekoliko intrigantnih. Tko su Vaši ovogodišnji ‘favoriti’?
Dani komunikacija su moj favorit među konferencijama i festivalima u ovoj regiji pa mi je ozbiljan izazov izdvojiti samo nekoliko predavača. Preporučila bi da svatko od posjetitelja dobro prouči program, ‘izgoogla’ predavače i da napravi ambiciozan raspored dolazaka na predavanja i događanja prema svojim interesima i potrebama. Ja ću sigurno poslušati Susan Credle, Gabriela Lungu, Christoffer Malmer i Sol Rogers. Ali izgleda da ću biti na svim predavanjima kao i prošle godine.
Bit će zanimljivo na PPP koji pripremam za ovo izdanje Dana komunikacija, s vodećim osobama iz naše industrije, direktorima nekoliko agencija i oglašivačima. Cilj je da otvoreno razgovaramo o agencijskim naknadama i problemima koji se vežu za iste. Bit će to zanimljiva i korisna diskusija stručnjaka naše industrije.
Koliko je zahtjevna organizacija ovakvog festivala tržišnog komuniciranja?
Organizacija Dana komunikacija je kompleksa i odgovorna. Kompleksna iz razloga što stručnjacima iz područja tržišnih komunikacija, istovremeno našim kolegama, trebamo osigurati različite vrhunske predavače i događanja tijekom festivala. A odgovorna jer stručnjaci iz industrije organiziraju festival za kolege i sebe same.
Nevjerojatan je entuzijazam i energija kada kolege iz struke i konkurenti u poslovanju rade zajedno na organizaciji ovog festivala. Toliko različitih stručnjaka, različitih osobnosti, rade s istim ciljem – da svake godine imamo vrhunski festival koji je u toku sa temama o kojima se govori i na svjetskim konferecijama, ali i da je sve skupa relevantno iz perspektive potreba tržišta na kojima rade i naši stručnjaci.
Postaje li lakše iz godine u godinu, ili teže, s obzirom na sve veća očekivanja posjetitelja i sudionika?
Svaka godina je novi izazov, kao i nove teme koje odabiremo. Za organizaciju je najvažnije održati kvalitetu, relevantnost i vrhunska predavanja. Mislim da očekivanja čak i manje ubrzavaju od ambicija samih organizatora. Ciljevi organizacije su da iz godine u godinu budemo bolji u smislu različitosti tema i predavanja, a da posjetitelji odlaze motiviraniji i zadovoljniji.
Koje biste svjetske trendove u oglašivačkoj industriji izdvojili, a prezentirat će se na ovogodišnjim Danima komunikacija? U kojoj mjeri hrvatsko tržište prati nove trendove?
Na Danima komunikacija posjetitelji će imati priliku slušati svjetske prakse o primjeni umjetne inteligencije u bankarskom sektoru, korištenju virtualne stvarnosti u prenošenju emocija i storytellingu te važnosti analize podataka i GDPR-u.
Ovogodišnji fokus festivala Dani komunikacija stavljen je na simbiozu tehnologije i kreativnosti, a upravo to potvrđuju najavljeni predavači, vrsni stručnjaci – Jayanta Jenkins, Brad Parscale, Susan Credle, Graham Fink, Mr.Bingo, Gabriela Lungu, Hermes Holm, James Kirkham, Christoffer Malmer, Steve Lok, Sol Rogers, i još neki koje ćemo uskoro najaviti. Više informacija o programu Dana komunikacija pogledajte OVDJE.
U čemu je tajna uspješne suradnje agencije i oglašivača, o čemu ćete i govoriti na PPP-u o agencijskim naknadama?
Za većinu poslova i usluga u ovoj industriji samo cijena ne garantira mogućnost realizacije projekta, niti je osnova za uspješan partnerski odnos u marketing eko-sustavu. A satnice uglavnom nemaju smisla za većinu usluga i poslova u ovoj industriji. Zapravo, oglašivači trebaju partnera koji će im pomoći ostvariti određene ciljeve i biti spremni za to platiti pravu cijenu.
Cilj određivanja cijena je vrijednost, a ne trošak – upravo zato u određivanju cijena trebaju sudjelovati različiti stručnjaci, a ne samo tim zadužen za financije. Tomu možemo pridodati činjenicu da se cjenici rada u drugim djelatnostima pružanja profesionalnih usluga (npr. u odvjetništvu, računovodstvu, savjetodavnim djelatnostima) obično ne razlažu na komponente troška i dobiti. Spremni smo razgovarati na tu temu.
Bit će to otvorena diskusija o agencijskim naknadama o kojim industrija treba početi otvoreno pričati. Vodeći ljudi iz agencija, kao i oglašivači, dat će odgovore na ‘teška’ pitanja kao na primjer: Što oglašavače interesira: najniža cijene ili agencija s kojom može osigurati relevantnost brenda i progresivni poslovni rezultat? O čemu raspravljate kada dogovarate agencijsku naknadu? Troškovi agencije ili vrijednost usluge i rješenja koji agencija osigurava? Čiji je zadatak pokrenuti pitanje novog načina obračuna agencijske naknade?
Na festivalu ima puno govora o tehnologiji i kreativnosti. Što je, po Vama, digitalna revolucija donijela oglašivačkoj industriji?
Poslovanje u tržišnim komunikacijama razvija se nevjerojatnom brzinom, da je već i teško sjetiti se vremena kada nije bilo digitala u našoj industriji. Ono što je sigurno, digitalnom revolucijom i transformacijom, oglašavanje je postalo fragmentirano i složenije, a organizacijski modeli i tehnološko mogućnosti znatno su se promijenile.
Činjenica je da se količina posla povećala, znanje i stručnost su nedovoljni, agencijske naknade smanjene, mjerenje i analize složenije… a agencije posluju po starom organizacijskom modelu. Zato su Dani komunikacija odlično mjesto gdje se može slušati, razgovarati i diskutirati o tim temama. A što je još važnije, potrebno je biti motiviran i donijeti odluke za promjene na bolje te imati hrabrosti za inovacije u industriji.
Da bi industrija dobila novi zamah i zauzela veću ulogu u inovacijama, agencije i oglašivači moraju prihvatiti promjene u smislu da održe kvalitetu outputa bez obzira na brze organizacijske promjene, da upravljaju kreativnošću na svim razinama interakcije sa tržištem, i društveno odgovorno sagledavaju vlastite rezultate.
Sad je pravo vrijeme za odvažne kreativne umove i one koji ne žele prihvatiti ‘ok, preživjet ćemo’ situaciju. Nesumnjivo je da industrija oglašavanja može bolje ako vidimo industriju kakva može biti, a ne kakva je ona sada – da svaki nedogovoren posao neproduktivno opterećuje agenciju; da se agencije mogu uključiti u rani i ravnopravni dijalog u vođenju brenda; da oglašivači budu hrabriji za inovativne prijedloge koje dolaze od strane agencija; da agencije mogu naplaćivati svoja rješenja te na kraju da se može odabrati ili kombinirati više modela agencijske naknade.