Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Strateški važna metalska industrija godinama bilježi pozitivan rast
,

Strateški važna metalska industrija godinama bilježi pozitivan rast

Metaloprerađivačka industrija i dalje će biti pokretač razvoja zbog visoke dodane vrijednosti proizvoda, naročito onih u području strojogradnje. Upravo je ova industrija prepoznata kao jedna od ‘pokretačkih’, u Industrijskoj strategiji 2014.-2020. U 2015. godini nastavljen je pozitivan trend u svim pokazateljima – rast proizvodnje za 11% u odnosu na 2014. godinu te rast izvoza za 17% u istom promatranom razdoblju.

Interes investitora za ulaganjem u proizvodno-prerađivačku industriju s naglaskom na sektor proizvodnje i prerade metala apsolutno postoji i ima potencijala za daljnje unapređenje, smatraju u Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK). -Ono što mi u direktnom kontaktu sa samim investitorima vidimo je to da su za investiranje u navedeni sektor podjednako zainteresirani i domaći i strani investitori. Što se tiče same konkurentnosti Hrvatske u metalnoj industriji u odnosu na zemlje u okruženju, možemo reći da je kao i u sličnim proizvodno-prerađivačkim industrijama Hrvatska poželjna ulagačka destinacija. To možemo potkrijepiti činjenicom da Hrvatska investitorima nudi niže inicijalne troškove investicije, konkurentne cijene energenata za industrijske korisnike (struja i plin), zatim poticaje koji su jedni od najkonkurentnijih u Europi te tradiciju u proizvodnji metala, kao i kvalificiranu radnu snagu – navode iz AIK.

U AIK-u naglašavaju i važnost Hrvatskih klastera konkurentnosti, osnovanih na inicijativu Vlade, Ministarstva gospodarstva i AIK-a, kao instrument i podršku jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. -Izdvojit ćemo samo podatke o Hrvatskom klasteru konkurentnosti sektora elektro-energetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija, koji je osnovan prije tri godine, a do danas broji 48 članova, među kojima su istaknutije tvrtke po visini godišnjih prihoda Končar – Elektroindustrija d.d., Končar Energetski transformatori d.o.o., Končar – Inženjering za energetiku i transport d.d., Ericsson Nikola Tesla d.d. te mnoge druge. Od strane Skupštine Klastera usvojeno je osam projekata od nacionalnog interesa u ukupnoj vrijednosti od 57 milijuna eura.

Sjeverozapadna Hrvatska novo središte metalske industrije

Varaždinska, Krapinsko-zagorska i posebno Međimurska županija postale su novo, i to vrlo poticajno, središte metalske industrije u Hrvatskoj, a sve su tvrtke izrazito izvozno orijentirane. U Varaždinskoj županiji djeluju Metalska industrija Varaždin i Univerzal d.o.o., a Krapinsko-zagorska, gdje prerađivačka industrija s najznačajnijom metaloprerađivačkom djelatnosti ostvaruje gotovo polovinu prihoda i zapošljava polovinu zaposlenih, sjedište je tvrtaka  Dundo promet d.o.o., Jedinstvo d.d. i TPK Orometal d.o.o.

U Međimurju djeluju tvrtke Tehnix, Šestan-Busch, TMT, Eko Međimurje, Ferokotao, Komet i dr. U 2015. među prvih deset poduzetnika po dobiti čak je šest metalskih tvrtaka, a TMT je iskazao najveću dobit. Puno se ulaže u školovanje kadrova, plaće metalaca daleko su više od onih u drugim zanimanjima i od hrvatskog prosjeka, a poduzetnici pokazuju i socijalnu osjetljivost. Primjerice, kompanija Tehnix, jedan od najuspješnijih međimurskih izvoznika i najveća ekološka inovativna tvrtka u Hrvatskoj, koja trenutno ima dogovorene poslove u vrijednosti preko 100 mil. eura te izvoze u 30 zemalja svijeta, ima plaće od oko 1000 eura mjesečno, a donirali su i sredstva za dogradnju vrtića u Donjem Kraljevcu s ciljem da vrtić postane besplatan kako bi se i na taj način potaknuo ostanak mladih u Međimurju.

Rast potražnje za hrvatskom vojnom opremom i oružjem

Zadnjih godina izvoz u sektoru obrambene industrije u stalnom je porastu, a oružje i vojnu opremu naše su tvrtke izvezle u preko 40 zemalja. Vrijednost izvoza u 2015. iznosila je preko 1,5 mlrd. kuna, a prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u prvih osam mjeseci ove godine izvoz vojne opreme premašio je milijardu kuna. Pored SAD-a, najvažnijeg tržišta za izvoz pištolja i održavanje vojnih brodova, hrvatske tvrtke sve se više okreću tržištima Bliskog istoka – Kuvajtu, Iraku i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a otvaraju se i tržišta Južne Amerike i Jugoistočne Azije. Najpoznatiji hrvatski izvoznici oružja i vojne opreme su HS Produkt s pištoljem tipa HS, Šestan-Busch sa zaštitnim kacigama te DOK-ING sa strojevima za razminiravanje.

Gotovo 95% proizvoda HS Produkt izvozi, a iako u proizvodnji koriste suvremenu tehnologiju i robote, direktor Željko Pavlin smatra da je za uspjeh njihovog oružja zaslužno iskustvo inženjera i radnika koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. U 2017. očekuju da će ostvariti još veći izvoz, pogotovo što se tiče puške. Šestan-Busch ove je godine krenuo u osvajanje tržišta Afrike, Južne Amerike, Malezije i Indonezije, a već sada kacige, kojih proizvedu oko 700 komada na dan, izvoze u preko 60 zemalja. Nedavno su s Azerbajdžanom dogovorili isporuku 20.000 zaštitnih kaciga.

Među najuspješnije izvoznike obrambene industrije trebao bi se vratiti i Đuro Đaković Specijalna vozila, koji je u prvoj polovini ove godine potpisao ugovor vrijedan 26 mil. eura s finskom Patrijom o proizvodnji i isporuci borbenih oklopnih vozila Patria AMV 8×8 za treća tržišta.

Obrambena industrija od ove godine može koristiti bespovratna sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, ukupno vrijednih 305 mil. eura, a potpore su namijenjene isključivo financiranju razvojnih i istraživačkih projekata koji obavezno moraju imati dvojnu civilno-vojnu namjenu.

Oporavak hrvatske brodogradnje

Restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta 3. Maj, Brodotrogir, Brodosplit započelo je u razdoblju znatnog pada potražnje na svjetskom tržištu te u tim uvjetima ugovaranje novih poslova nije bio lak zadatak. No, i u tim nepovoljnim okolnostima, hrvatska su brodogradilišta uspjela u znatnoj mjeri zaposliti svoje proizvodne kapacitete, rekao nam je Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod. Europska brodograđevna industrija drži oko 1,9% svjetske knjige narudžbi, dok je Hrvatska 9. s oko 0,3% te u europskim razmjerima 2. s oko 16,8%. -U početku privatizacije 2013. Hrvatska je brodogradnja bila 15. na svijetu s 0,08% udjela te je vidljiv značajan porast uposlenosti kapaciteta. Aktualne aktivnosti hrvatskih brodogradilišta usmjerene su ka popunjavanju knjige narudžbi za razdoblje od kraja 2018./početak 2019. i nadalje i to s profitabilnim poslovima, tj. s poslovima koji imaju veliku dodanu vrijednost. U hrvatskoj brodograđevnoj industriji postoji dovoljno znanja i kvalitetnih projekata, što se kroz dugi niz godina prisutnosti na svjetskom tržištu opetovano potvrđuje s isporukama raznih tipova i veličina brodova – kaže Ostojić.

Brodogradnja zapošljava oko 8 tisuća ljudi, ali to pokreće i aktivira multiplikativni faktor jer se zapošljavaju mali i srednji poduzetnici kao kooperanti brodogradilišta, dobavljači i proizvođači opreme, osiguravajuća društva, razne financijske i obrazovne institucije. Također, za dio rasta izvoza i industrijske proizvodnje svakako je zaslužna i brodogradnja.

Da bi se nastavio ovaj pozitivan trend, treba do kraja provesti reforme, smatra Ostojić, ma kako one bile teške, jer u protivnom hrvatska brodogradilišta neće moći opstati na tržištu. -U cilju opstanka na tržištu, brodogradilišta se trebaju fokusirati na projekte s većom dodanom vrijednosti i tražiti svoje mjesto u profitabilnim tržišnim nišama. Treba kontinuirano ulagati u nove tehnologije, znanje i prije svega ljude. U ovom trenutku, dok traje restrukturiranje, brodogradilišta, osim Uljanika, ne mogu koristiti druge potpore osim onih odobrenih programima restrukturiranja. Međutim, jednom kad restrukturiranje završi, brodogradilištima se otvara mogućnost apliciranja na natječaje EU fondova. Prije svega, tu se misli na razvoj novih rješenja koja smanjuju emisije štetne okolišu, bolju povezanost morskim putevima, inovativne projekte i ideje te rješenja koja povećavaju sigurnost plovidbe – navodi Ostojić. Dodaje da je u posljednje vrijeme na tržištu uočen trend rasta narudžbi brodova za polarna putovanja od kojih su neki i istraživačkog karaktera. -Također, treba spomenuti i niz tzv. vanbrodograđevnih projekata koji se ne mogu nazivati brodovima, ali se proizvode u brodogradilištima – razne čelične konstrukcije, dizalice, energetski kontejneri, stupovi vjetroelektrana, itd.

Proizvodnja prijevoznih sredstava i strojeva

Prijevozna sredstva i strojevi ubrajaju se u naše najveće izvozne adute, a u prvih osam mjeseci ove godine najviše smo ih izvezli u Italiju. Tržište Europske unije najveće je i za izvoz naših željezničkih teretnih vagona koje proizvodi Đuro Đaković Transport, a plasira ih u Njemačku, Francusku, Švicarsku, Austriju te zemlje Beneluksa.

Tvrtka DOK-ING je početkom studenoga sudjelovala na NATO vježbi u Crnoj Gori s dva vozila i višenamjenskim robotom MVF-5 za gašenje požara u opasnom i nepristupačnom okruženju. Također, za više od 700 tisuća eura prodali su višenamjenski stroj za razminiranje austrijskoj vojsci, a kamion i stroj sa šmrkom za djelovanje u kriznim situacijama prodali su policiji jedne države u jugoistočnoj Aziji.

Ove godine na InnoTransu u Berlinu, najvećem i najvažnijem europskom sajmu transportne industrije i tehnologije, sudjelovalo je osam hrvatskih tvrtaka. Končar je predstavio trodijelnu dizel-električnu niskopodnu kompoziciju koju su razvili za potrebe regionalnog željezničkog prijevoza u Hrvatskoj. Ovaj suvremeni dizelsko-električni motorni vlak već prometuje na hrvatskim željeznicama. U vlak je ugrađena najsuvremenija oprema razvijena, projektirana i proizvedena u Končaru. Radionica željezničkih vozila Čakovec kao glavni proizvod predstavila je inovativni samohodni vagon za prijevoz rasutog tereta. Ovaj se vagon može kretati sam, bez lokomotive, jer u sebi ima ugrađen vlastiti motor, a konstruiran je tako da omogućuje uštedu energije i skraćuje vrijeme prijevoza i istovara. Hidraulični sustav i prilagodljiva vrata sa strane omogućavaju rasipanje materijala u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Tvornica željezničkih vozila Gredelj, zajedno s partnerom Končarom, predstavila je niskopodni električni vlak izrađen prema narudžbi HŽ Putničkog prijevoza. Samostalno su predstavili i dizel-električnu lokomotivu serije JT. 38 CW-DC, rekonstruiranu i moderniziranu za potrebe Kosovskih željeznica.

Izvoznici iz sektora metalske industrije

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u prvih osam mjeseci ove godine ukupni hrvatski robni izvoz porastao je 3,3% u odnosu na isto razdoblje 2015. i iznosi više od 7,7 milijardi kuna. Najviše smo izvezli strojeva i prijevoznih sredstava, i to na talijansko tržište. Među djelatnostima sa značajnim udjelima u ukupnom izvozu, drugi najveći postotni rast ostvarila je proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za 22,5%, na 611,7 milijuna eura. Znatniji pad izvoza zabilježen je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava  za 17,3%, na 210,6 milijuna eura, pod čime DZS vodi brodogradnju.

Prema podatcima HGK, prvih pet najvećih izvoznika u metaloprerađivačkom sektoru su tvrtke AD Plastik d.d., Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o., Dalekovod d.d., Aluflexpack novi d.o.o. i HS produkt d.o.o. Najznačajnija tržišta izvoza su zemlje Europske unije, prvenstveno Njemačka, Austrija i Italija. Navedene tvrtke izvoze dijelove za automobilsku industriju, strojeve za izradu pneumatika, dalekovode, aluminijske proizvode (folije) te naoružanje (pištolje).

Na nedavno održanom poslovnom skupu udruge Hrvatski izvoznici, njen predsjednik Darinko Bago izjavio je da izvoznici očekuju bolju tečajnu politiku, podršku za inovacije i jačanje gospodarske diplomacije. Traže i veću ulogu HNB-a i HBOR-a u osiguravanju jeftinijih izvora financiranja, snažniju podršku Vlade i državnih institucija te ministarstvo za izvoz.

Metalska industrija u Europskoj uniji

Zbog velikog potencijala zapošljavanja, proizvoda dodane vrijednosti i stalne mogućnosti recikliranja bez gubitka kvalitete uz uštedu sirovina i energije te smanjenja emisije CO2, metalska industrija važna je gospodarska grana u EU, a zbog potencijala istraživanja i inovacija smatra se jednim od glavnih generatora konkurentnosti europske ekonomije u odnosu na svjetsku.

S godišnjom proizvodnjom od preko 177 milijuna tona čelika i udjelom od 11% u ukupnoj globalnoj proizvodnji, EU drugi je najveći proizvođač čelika na svijetu iza Kine. No, ekonomska kriza uvelike je utjecala na metalsku industriju u EU te je potražnja za čelikom pala za 27% u odnosu na vrijeme prije krize, više od 40.000 radnika izgubilo je posao te se povećao uvoz jeftinog čelika iz Kine. Akcijskim planom Europska komisija postavila je cilj do 2020. godine ojačati metalsku industriju, posebno proizvodnju čelika, kako bi udio industrijske proizvodnje u BDP-u na razini EU dosegao 20%.

The World Steel Association predviđa da će u 2017., unatoč nastavku trenda smanjenog interesa za investicije na globalnoj razini, potražnja za čelikom u EU porasti za 1,4%. Na globalnoj razini očekuje se porast od 0,5%, dok Kina može očekivati pad potražnje od 2%.

Usklađivanje tržišta rada s potrebama metalske industrije

Već duže vrijeme Sindikat metalaca Hrvatske upozorava na nedostatak stručne radne snage, posebno u brodogradilištima gdje nedostaje brodomontera, zavarivača i cjevara. Sve se češće spominje i uvoz radne snage čemu se, za sada, opire Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te ustraje na poticanju prekvalifikacije domaće radne snage, najčešće o trošku poslodavaca.

Prema podatcima HZZ-a s kraja listopada 2016., u zanimanjima u metalurgiji bilo je ukupno 7.512 nezaposlenih osoba u evidenciji. U prvih 10 mjeseci 2016. posredstvom Zavoda traženo je ukupno 8.484 radnika u istim zanimanjima. Najviše traženih radnika u istom razdoblju bilo je u zanimanjima bravar, zavarivač, automehaničar, brodomonter, brusač i čistač kovina, strojobravar i limar, a najviše ih je traženo u Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu. Kako se radi o zanimanjima za kojima postoji potražnja, interes za prekvalifikacijom postoji, a HZZ provodi osposobljavanja i usavršavanja za zanimanja bravar/bravar-monter, brodocjevar, brodomonter, brusač pomoćni, CNC programer, limar, monter dizala, monter solarnih toplinskih sustava, rukovatelj CNC strojem, zavarivač (TIG, REL, MIG-MAG, elektro, plamen, PPŽ).

Projekt skillME – jačanje kompetencija u elektro i metalnoj industriji, koji zajednički provode Hrvatska, Slovenija, Slovačka i Latvija s ciljem smanjenja deficitarnih zanimanja, uskoro će dati konkretne rezultate, izvijestila je Hrvatska udruga poslodavaca. Završena je izrada nastavnih materijala za sva četiri kurikuluma te će se u narednom razdoblju provesti pilot osposobljavanje učenika strukovnih škola i radnika iz metalskog i elektro sektora.

Iz školskih klupa na radno mjesto

Uspješno obrazovanje stručnih kadrova za deficitarna metalska zanimanja postignuto je u Međimurskoj županiji partnerstvom između metaloprerađivača i Tehničke škole Čakovec, a konkretni rezultat suradnje je godišnje zapošljavanje 150 novih stručnih radnika u Međimurskoj županiji. Uz pomoć metalskih tvrtaka u školi su uređene i opremljene moderne radionice i laboratorij identični onima u tvorničkim pogonima, s ciljem ubrzanja početka produktivnog rada nakon prelaska učenika iz škole na posao. Tvrtke TMT d.o.o. i Eko Međimurje učenicima nude stipendije od 500 do 1000 kuna, obavljanje stručne prakse za zanimanja CNC operater, bravar, strojobravar i tokar te osigurano radno mjesto nakon školovanja. Suradnja metaloprerađivača i obrazovnih ustanova počinje već u osmim razredima osnovne škole, gdje se kroz edukaciju roditelje i učenike motivira na upis u metalska zanimanja koja, uz siguran posao, u Međimurju nose i veće plaće u odnosu na druga zanimanja.

Budućnost hrvatske metalske industrije

Da bi u budućnosti povećala konkurentnost metaloprerađivačke industrije na stranim tržištima, HGK organizira zajedničko izlaganje na specijaliziranim sajmovima metaloprerađivačke industrije, organizira B2B susrete u zemlji i inozemstvu te organizira gospodarske delegacije. -Najveći problemi hrvatske industrije su nedostatak kvalificirane radne snage, nedostatak inženjera, visoki parafiskalni nameti, visoki izdatci povezani s potrebnim mjerama koje nameću zahtjevi za zaštitom okoliša – navode u HGK. Međutim, smatraju da će metaloprerađivačka industrija i dalje biti pokretač razvoja zbog visoke dodane vrijednosti proizvoda metaloprerađivačke industrije, a naročito proizvoda strojogradnje.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se