Gospodarstvo
Europsko se gospodarstvo oporavlja već petu godinu zaredom, a počele su se oporavljati i sve države članice EU-a. Očekuje se da će se taj oporavak ove i sljedeće godine nastaviti uglavnom ustaljenim tempom.
Europska komisija prekjučer je objavila proljetnu prognozu prema kojoj očekuje da će BDP euro područja 2017. porasti za 1,7 %, a 2018. za 1,8 % (prema zimskoj prognozi 1,6 % i 1,8 %). U cijelom EU-u rast BDP-a trebao bi 2017. i 2018. ostati jednak, odnosno 1,9 % (prema zimskoj prognozi 1,8 %).
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog te za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Prema današnjoj gospodarskoj prognozi rast u EU-u jača, a nezaposlenost se i dalje smanjuje. No situacija u pojedinačnim državama članicama vrlo je različita te su gospodarstva u kojima su provedene ambicioznije strukturne reforme uspješnija od drugih.
Za ponovnu uspostavu ravnoteže trebaju nam odlučne reforme u cijeloj Europi, od otvaranja naših tržišta proizvoda i usluga do modernizacije tržišta rada i sustava socijalne skrbi. U doba demografskih i tehnoloških promjena i naša se gospodarstva moraju razvijati kako bi građanima pružila vise mogućnosti i bolji životni standard.
Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Europa već petu godinu zaredom bilježi rast, potkrijepljen prilagodljivom monetarnom politikom, većim povjerenjem poduzeća i potrošača te poboljšanjem svjetske trgovine. Dobra je vijest i to da je velika neizvjesnost kojoj smo svjedočili proteklih dvanaest mjeseci možda konačno na izmaku. No oporavak euro područja u pogledu zapošljavanja i ulaganja i dalje je neujednačen. Uklanjanje uzroka tih razlika glavni je izazov s kojim ćemo se suočavati sljedećih mjeseci i godina.
Očekuje se ubrzanje globalnog rasta
Krajem prošle i početkom ove godine svjetsko je gospodarstvo dobilo zamah, a istodobno se povećao rast mnogih razvijenih gospodarstava i onih koja su u usponu. Budući da će kinesko gospodarstvo kratkoročno i dalje biti otporno, a ponovni rast cijena robe pomaže drugim gospodarstvima u usponu, očekuje se povećanje globalnog rasta (bez EU-a) s 3,2 %, koliko je iznosio 2016., na 3,7 % ove i 3,9 % sljedeće godine (sto odgovara podacima iz zimske prognoze). Kad je riječ o gospodarstvu SAD-a, prognoza je, u usporedbi sa zimskom, uglavnom nepromijenjena. Općenito se očekuje da 2017. i 2018. neto izvoz neće utjecati na rast BDP-a euro područja.
Privremeni porast ukupne stope inflacije
U proteklim je mjesecima inflacija znatno porasla, uglavnom zbog viših cijena nafte. Međutim, temeljna je inflacija, koja ne obuhvaća nestabilne cijene energije i neprerađene hrane, ostala relativno stabilna i znatno niza od dugoročnog prosjeka. Predvide se da će inflacija u euro području, koja je 2016. iznosila 0,2 %, 2017. porasti na 1,6 % te da će, zbog slabljenja učinka rasta cijena nafte, 2018. pasti na 1,3 %.
Smanjenje osobne potrošnje zbog inflacije, a ulaganja ostaju stabilna
Osobna se potrošnja, koja je posljednjih godina bila glavni pokretač rasta, 2016. povećala vise nego ikad u zadnjih deset godina, ali će ove godine biti umjerena jer inflacija djelomično umanjuje kupovnu moć kućanstava. Budući da se sljedeće godine očekuje smanjenje inflacije, osobna bi se potrošnja trebala ponovno blago povećati.
Očekuje se prilično stabilan rast ulaganja, no otežavaju ih skromni izgledi za rast i potreba za daljnjim razduživanjem u nekim sektorima. Brojni čimbenici pridonose postupnom oporavku, medu ostalim sve veća iskorištenost kapaciteta, profitabilnost poduzeća i privlačni uvjeti financiranja, a pridonosi mu i Plan ulaganja za Europu.
Nezaposlenost i dalje pada
Nezaposlenost se nastavlja smanjivati, ali je u mnogim državama i dalje visoka. Očekuje se da će nezaposlenost u euro području 2017. pasti na 9,4 %, a 2018. na 8,9 %, sto je najniža razina od početka 2009. To je posljedica sve veće domaće potražnje, strukturnih reformi i drugih državnih politika kojima se u nekim državama snažno potiče otvaranje radnih mjesta. Sličan se trend očekuje i na razini EU-a te se predvide da će se 2017. nezaposlenost smanjiti na 8,0 %, a 2018. na 7,7 %, sto je najniža razina od kraja 2008.
Poboljšava se stanje javnih financija
Očekuje se da će 2017. i 2018. u euro području i u EU-u smanjivati udio deficita opće države u BDP-u i udio bruto duga u BDP-u. Plaćanjima nižih kamata i ograničavanjem placa u javnom sektoru trebalo bi se osigurati daljnje smanjenje deficita, no nešto sporije nego posljednjih godina. Procjenjuje se da će se udio deficita opće države u BDP-u u euro području, koji je 2016. iznosio 1,5 %, 2017. smanjiti na 1,4 %, a 2018. na 1,3 %. U EU-u je taj udio 2016. iznosio 1,7 % te bi se 2017. trebao smanjiti na 1,6 %, a 2018. na 1,5 %. Predvide se da će udio duga u BDP-u u euro području, koji je 2016. iznosio 91,3 %, 2017. smanjiti na 90,3 %, a 2018. na 89,0 %. U cijelom EU-u taj je udio 2016. iznosio 85,1 % te bi se 2017. trebao smanjiti na 84,8 %, a 2018. na 83,6 %.
Rizici za prognozu su uravnoteženiji, ali još uvijek povećani
Gospodarski izgledi i dalje su vrlo neizvjesni. Rizici su općenito postali uravnoteženiji nego prema zimskoj prognozi, ali su i dalje povećani. Vanjski su rizici primjerice povezani s budućom gospodarskom i trgovinskom politikom SAD-a i sirim geopolitičkim napetostima. Gospodarska prilagodba Kine, stanje bankarskog sektora u Europi i predstojeći pregovori s Ujedinjenom Kraljevinom o istupanju iz EU-a u prognozi se također smatraju mogućim negativnim rizicima.
Kompletnu procjenu za Hrvatsku pogledajte OVDJE.
