Financije
Predstavljeni prijedlog mirovinske reforme, koju je krajem lipnja prezentiralo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, nailazi na brojne upitnike i nedoumice, ali i posljedice, s obzirom na nedovoljan broj različitih projekcija budućeg stanja, te uzimajući u obzir i migracijske te demografske trendove. Tumačenja prijedloga većinom su slabo ocijenjena iz više razloga te ostaje nada da bi se prijedlog trebao koncipirati i koncentrirati na brojne druge elemente i faktore koji bi donijeli pravednije i smislenije rješenje.
Ovo mišljenje dr. sc. Danijela Nestića s Ekonomskog instituta Zagreb predstavlja blago revidiranu verziju očitovanja o prijedlogu mirovinske reforme koje je dostavljeno Radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Radnu skupinu osnovalo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava krajem svibnja 2018., a autor je jedan od njenih tridesetak članova koji su izabrani kao predstavnici ministarstava, državnih zavoda, sindikata, udruga i akademske zajednice.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava krajem lipnja 2018. godine javnosti je predstavilo prijedlog mirovinske reforme koji je uključivao prijedlog da se pitanje nižih mirovina umirovljenika obvezno osiguranih u oba obvezna stupa “riješi” omogućavanjem izbora u trenutku umirovljenja između pripadajuće mješovite mirovine i mirovine koja bi im pripala da su bili osigurani samo u prvom stupu (tj. omogućavanjem „povratka“ u prvi stup). Ako izaberu mješovitu mirovinu iz prvog i drugog stupa onda u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima nemaju pravo na dodatak od 27% na dio mirovine iz prvog stupa.
Ako izaberu mirovinu pod istim uvjetima kao osiguranici isključivo prvog stupa tada ti uvjeti uključuju i pravo na dodatak na mirovinu od 27% na cijelu mirovinu. No, u tom slučaju nemaju pravo na dio mirovine iz drugog stupa, a svoju mirovinsku štednju u drugom stupu u trenutku umirovljenja moraju prenijeti u državni proračun. Ministarstvo je naknadno predložilo da se stopa mirovinskog doprinosa za drugi stup za osiguranike obaju mirovinskih stupova postupno poveća sa sadašnjih 5% na 6%, a stopa doprinosa za prvi stup smanji s 15% na 14%.
Prijedlog reforme koji se tiče izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju uključivao je i ubrzavanje izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce, ubrzanje podizanja dobi na 67 godina života za starosnu mirovinu, povećanje/umanjenje polaznog faktora u slučaju kasnijeg/privremenog umirovljenja te proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Ova se analiza, međutim, neće baviti tim aspektima reforme.
Je li prijedlog mirovinske reforme pravičan i pošten?
Autor smatra da se radi o izrazito lošem prijedlogu iz tri razloga:
- Njime se gubi smisao postojanja drugog mirovinskog stupa, poništava se reforma iz 1999. i 2002. godine i poništavaju se napori prethodnih vlada da se osuvremeni hrvatski mirovinski sustav,
- Uz ovakav će se prijedlog primjerenost mirovina nastaviti smanjivati u budućnosti,
- Postoje značajni troškovi provedbe koji se prebacuju na buduće generacije, što je neodgovorno s obzirom na demografske i migracijske trendove.
Navedene negativne posljedice prijedloga detaljnije se objašnjavaju u nastavku. Analiza učinaka prijedloga Ministarstva uključuje i dugoročne projekcije visine mirovina te ukupnih izdataka mirovinskog sustava. Paralelno se prikazuju i projekcije u slučaju alternativne reforme za koju se dr. sc. Nestić zalaže i za koju smatra da pruža daleko veći potencijal za rast budućih mirovina te stabilniji mirovinski sustav. Radi se proširenju dodataka od 27% na mirovinu iz prvog stupa na osiguranike obaju mirovinskih stupova bez potrebe „povratka“ u prvi stup i bez narušavanja cjelovitosti i svrhovitosti postojećeg mirovinskog sustava.
Zaključak i rješenja?
No, kakva je to mirovinska reforma u kojoj je državni proračun u višku od 87 milijardi kuna, a istovremeno se smanjuje adekvatnost mirovina i teret isplate mirovina sve više se prebacuje na buduće generacije? To nije dobro. Potrebno je još jednom ozbiljno razmotriti sve posljedice sadašnjeg prijedloga Ministarstva i potražiti bolja rješenja.
Jedno od mogućih rješenja je ovdje predloženo proširenje dodatka od 27% i na dio mirovine koju se osiguranicima obaju mirovinskih stupova isplaćuje iz prvog stupa, a bez potrebe otvaranja mogućnosti „povrataka“ u prvi stup. Uz to, za one s najnižim mirovinama može se uvesti isplata posebnog korektivnog dijela mirovine čime bi najvećem broju osoba s niskim plaćama bilo omogućeno da njihova ukupna dvostupna mirovina (zbroj mirovine iz prvog i drugog stupa) ne padne ispod mirovine koji dobivaju usporedive osobe osigurane samo u prvom stupu. Ovakvom reformom bi se i u prvom razdoblju i još više u budućnosti osigurao rast primjerenosti mirovina za najveći broj budućih umirovljenika, a otvara se potencijal da se reformama u drugom stupu on stabilizira, a potom ojača i osigura veće mirovine od onih koje su ovdje projicirane.
Moguće su i neke druge opcije u pokušaju rješavanja pitanja nižih mirovina „dvostupaša“, a bez uništavanja drugog stupa. Jedna je isplata dodatka koji bi s vremenom imao sve manji postotak. No, tu se radi o rješenju koje bi po svom učinku bilo između prijedloga Ministarstva i prijedloga o proširenju dodatka od 27% na sve. Tako bi verzije s padajućim postotkom dodataka imale manje fiskalne troškove, ali bi i manje utjecale na razinu mirovina, odnosno bilo bi nastavljeno smanjivanje stupanja primjerenosti mirovina.
Također, moguće je razmišljati i o varijanti promjene formule za osnovnu mirovinu za „dvostupaše“ uz proširenje dodatka, no u tom je slučaju moguće da se pojave nove neravnoteže između „jednostupaša“ i „dvostupaša“ zbog kojih bi trebalo raditi dodatne korekcije kako bi se postigao željeni učinak u smislu primjerenosti. Zbog svega toga autor analize smatra da je proširenje dodatka uz korekciju za najniže mirovine uz postojeću mirovinsku formulu najjednostavnije i najučinkovitije rješenje.
U svakom slučaju, prilikom razmatranja reformskih učinaka treba pripremiti veći broj projekcija budućih mirovina za osobe različitih radnih karijera. Dr. sc. Nestić nada se da će se mjere predložene od strane Ministarstva još jednom ozbiljno propitati i zaključiti kako se odgovori na sadašnji problem razlika u mirovinama za različite generacije umirovljenika trebaju potražiti uz bitno drugačija rješenja. Traže se rješenja koja će garantirati stabilnost mirovinskog sustava, pojačati dosadašnje dobre strane mirovinske reforme iz 1999. i 2002. godine i popraviti uočene slabosti, te osigurati veću primjerenost mirovina u budućnosti, u uvjetima nepovoljnih demografskih te naročito migracijskih kretanja.
Problematiku i kompletnu analizu Ekonomskog instituta Zagreb aktualnog prijedloga mirovinske reforme pročitajte OVDJE.
Interesantnu analizu iz još jednog kuta možete pogledati i na portalu Ekonomski Lab.
