Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Povećavanje plaća na uštrb sredstava za razvoj i ulaganja ugrožava održivost poslovanja

Povećavanje plaća na uštrb sredstava za razvoj i ulaganja ugrožava održivost poslovanja

Država i dalje nastavlja trošiti više nego što zarađujemo i samo smo dio skupih kredita zamijenili sredstvima iz EU fondova te su ta sredstva jedini razvojni moment proračuna za 2019. godinu.

– Sastanci s predsjednikom Vlade i ministrima daju ozbiljnost i uvažavaju socijalni dijalog. Cilj je da svi zajedno radimo na kvalitetnim zakonima koji će imati brzu implementaciju u gospodarskom i svakom drugom obliku života – rekla je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, nakon nedavnog sastanka Gospodarsko socijalnog vijeća. S predsjednicom HUP-a razgovarali smo o aktualnim socijalnim i ekonomskim reformama kojima Vlada nastoji potaknuti ekonomski razvoj zemlje i pokušati ga približiti razvoju drugih zemalja srednje i istočne Europe članica Europske unije.

Kako komentirate gospodarsko zaostajanje Hrvatske koje je pokazao i zadnji HUP Skor, zašto ne možemo biti poput drugih zemalja tzv. nove Europe?

HUP Skor analiza temelji se na podatcima HNB-a i Ministarstva financija, Eurostata, Doing businessa i brojnih drugih međunarodno priznatih pokazatelja. U toj se analizi najbolje vide posljedice pozitivnih promjena, ali i izostanak reformi u nama važnim područjima. Hrvatska po svim pokazateljima bilježi slab napredak i stagnira jer se drugi uspješnije i brže mijenjanju te prilagođavaju novim okolnostima i uvjetima.

Iako posljednje porezne izmjene smatramo korakom u dobrom smjeru, one su nedovoljne da bi gospodarstvu dale ozbiljniji pozitivan poticaj, nužan da bismo održali i sadašnje stope rasta. Opterećenje rada i tržište rada, obrazovni i mirovinski sustav te pravosuđe, kritična su područja u koja moramo uložiti maksimalne napore kao država i društvo, kako bismo preokrenuli trendove.

Međutim, kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo i samo smo dio skupih kredita zamijenili sredstvima iz EU fondova, a ta su sredstva jedini razvojni moment proračuna za 2019. Glavni pokazatelji kako rješavati situaciju su odluke Vlade RH u smjeru rasterećenja poslodavaca, poput nedavnog podizanja neoporezivog dijela za prigodne nagrade radnicima, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje doprinosa iz dohotka i povrat trošarina. Međutim, parcijalne aktivnosti nedovoljne su za značajniji iskorak u ostvarivanju boljih rezultata.

Kako ocjenjujete dosadašnje odluke Vlade o rasterećenju poslovanja i najavljene mjere za iduću godinu? Jesu li te mjere dovoljne?

Svako rasterećenje gospodarstva je dobrodošlo i sve dosad učinjene aktivnosti imale su pozitivan učinak na gospodarstvo. Tako je i mjera s povećanjem neoporezivog iznosa isplata za zaposlenike dobrodošla, iako ni ta kao ni neke druge mjere iz zadnjeg vala poreznih izmjena nisu ni približno dovoljne da poslodavcima bitnije olakšaju poslovanje i povećaju troškovnu konkurentnost.

Mi ipak pozdravljamo svaku sličnu mjeru jer smo suočeni sa snažnim pritiskom na rast plaća uslijed iseljavanja ljudi i nedostatka radne snage za koje tražimo sve moguće dodatne izvore sredstava. Povećavanje plaća na uštrb sredstava za razvoj i ulaganja ugrožava održivost poslovanja. HUP je prikupio podatke od 200 tvrtki članica koji su pokazali da je čak 74% njih najavilo povećati iznose božićnica već u ovoj godini.

Kako riješiti sada već zabrinjavajući nedostatak radnika na hrvatskom tržištu?

Nema čarobnog štapića niti samo jedne mjere koja će popraviti dugotrajni nerad i izostanak volje dosadašnjih političkih elita. HUP je na to više puta upozoravao. Možda nisu svi svjesni koliko je nedostatak radne snage ozbiljno pitanje koje nosi jednake posljedice kao i izostanak narudžbi. Stoga treba pokrenuti niz aktivnosti, više simultanih mjera na državnoj razini, ali prije svega – treba volje i opredijeljenosti da se taj problem riješi. Bilo kakve površinske aktivnosti neće donijeti rezultate koji će nam dugoročno biti od koristi.

Koje strukturne probleme Vlada mora pod hitno riješiti kako bi se hrvatsko gospodarstvo razvijalo kao u konkurentnim zemljama? I koji su tu konkretni koraci, aktualni ili u pripremi?

Pod hitno je potrebno restrukturirati akutna područja koja sam već spomenula, baš kao što je za vrijeme krize privatni sektor restrukturirao sam sebe. Na taj će način doći do ušteda i bit će prostora za rasterećenje gospodarstva, a samim time će se više izdvajati za investicije, za bolja radna mjesta i veće plaće.

Koliko je poslovna zajednica definirala svoj interesni stav u javnosti? Odnosno na koje prepreke nailazite u pregovaračkoj poziciji s drugim socijalnim partnerima (sindikati, Vlada)?

Vjerujem da smo mi sasvim jasno artikulirali naše stavove, a socijalni dijalog trebao bi biti mjesto kvalitetnog i konstruktivnog razgovora između tri ključna dionika – Vlade, poslodavaca i sindikata. HUP jest i bit će konstruktivan partner Vladi u procesima donošenja zakona i uvijek će biti dio rješenja. S druge strane, upravo smo svjedoci povećanja plaća u javnom sektoru dok još uvijek nema uređenog sustava koji bi omogućio da oni koji dobro rade budu za to nagrađeni, a oni koji ne ispunjavaju ciljeve penalizirani. To nas je i dovelo tu gdje jesmo.

Međutim, kad poslodavac uljuđeno ukazuje na probleme i nudi rješenja, to očito nema jednaku političku težinu kao izlazak na ulicu. Zar je prijetnja i izlazak na ulicu jedino što naša politika uvažava kao argument druge strane!?

Zar nije malo i nedovoljno da se tripartitno socijalno vijeće sastaje samo dva puta godišnje, dakle svakih šest mjeseci? Zar nisu problemi u funkcioniranju društva i njegovih institucija ozbiljniji od takvog ležernog sastajanja samo dva puta godišnje?

Problem je u tome kako tko shvaća taj tripartitni socijalni dijalog. Tko drži figu u džepu, a tko ga stvarno smatra alatom za konstruktivna rješenja.

Nedavno ste ustvrdili kako bi bilo da poslodavac nekoliko mjeseci ne plati doprinose državi, a da ih onda plati sa zakašnjenjem i kamatom. To izgleda kao uvjetno upozorenje Vladi na ozbiljnost uvjeta poslovanja u Hrvatskoj. Koliko su poslodavci, odnosno HUP spremni na takve poteze, s obzirom na česta nerazumijevanja od strane Vlade što se tiče vaših zahtjeva?

To je bilo figurativno rečeno s obzirom na to da smo mi ti koji stvaramo dodatnu vrijednost i višak u državnoj blagajni. Mi ne prijetimo prosvjedima i ulicom i mislimo da to nije način na koji se problemi trebaju rješavati. Mi smo konstruktivan partner i naše su kritike uvijek i isključivo konstruktivne.

Kakav je Vaš stav o mirovinskoj reformi koju predlaže Vlada?

Jedna od reformi koja nam je nužna jest bez sumnje mirovinska reforma. Dobro je da se traži način kako mirovinski sustav učiniti boljim, pravednijim i, ono što je krucijalno, dugoročno održivim. Inicijalni prijedlog s kojim je izašlo Ministarstvo doživio je bitne izmjene uslijed niza primjedbi koje su imali razni dionici.

Pozitivno je što je Ministarstvo bilo otvoreno i spremno na korekcije, ali to je još jedan primjer koji ukazuje na potrebu bolje pripreme i nužnost kvalitetnog socijalnog dijaloga u traženju najboljih rješenja. Jedna od pozitivnih stvari koju bih ovom prilikom istaknula je namjera da mirovinskim fondovima omogući ulaganje u male i srednje tvrtke te start-up-ove, ali se to treba pažljivo regulirati jer su to rizična ulaganja.

Kakav je Vaš stav o zahtjevima proračunskih korisnika za povećanjem plaća značajno većim od onog koja nudi Vlada?

Država bez određenih službi ne može funkcionirati i kvalitetni ljudi u javnom sektoru morali bi biti primjereno plaćeni. No, isto tako treba reći da se u javnim poduzećima isplaćuju vrlo visoke plaće i enormne otpremnine, dok većina njih ne ostvaruje rast i zadovoljavajuće rezultate. Kada bi se racionalizirali ti sustavi bilo bi većih plaća i za učitelje i ostale uslužne djelatnosti koje su od najšireg interesa za građanstvo.

S kojim međunarodnim organizacijama i udrugama surađuje HUP? Kakva su iskustva takve suradnje?

Članovi smo Međunarodne organizacije poslodavac (IOE), Businesseurope-a, UAPME-a, Global Compacta i još 12 europskih industrijskih udruženja. Kroz međunarodne organizacije imamo razmjenu informacija na sektorskim pitanjima i horizontalnim temama, a kroz pojedina poslodavačka udruženja utječemo i otvaramo pitanja koja su od interesa za hrvatske poslodavce.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se