Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Poticaji i potpore za poduzetništvo

Poticaji i potpore za poduzetništvo

Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta planira kroz nove natječaje staviti poduzetnicima na raspolaganje 1,5 milijardi kuna za istraživanje, razvoj i inovacije. Iduće godine planira se i rasterećenje gospodarstva od 1,2 milijarde kuna ukidanjem dodatnih parafiskalnih nameta te početak potpune digitalizacije poslovanja.

Na 22. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio je plan za izradu Strategije digitalne transformacije gospodarstva koja će donijeti daljnje poboljšanje regulatornog okvira za poticanje inovacija i investicija te mogućnost stvaranja novih poslovnih modela za male i srednje poduzetnike. Izgradnja sustava za pokretanje poslovanja START jedna je od mjera digitalne transformacije koja će omogućiti otvaranje poslovanja iz bilo kojeg dijela svijeta unutra 48 sati od same prijave, a od srpnja 2019. izdavanje e-Računa postat će obavezno.

U pripremi je i Akcijski plan za rasterećenje poduzetnika u 2019. godini. Ministar Horvat najavio je 400 mjera koje će pojednostaviti ili potpuno ukinuti različite administrativne prepreke, čime će poduzetnici uštedjeti 1,2 milijarde kuna. Učinak ovogodišnjeg rasterećenja kroz 128 mjera iznosio je oko 820 milijuna kuna. U procesu izrade je i Strategija Hrvatska 2030 kao nacionalna razvojna strategija koja će odrediti razvojne smjerove i strateške ciljeve u nekoliko tematskih područja u skladu s Agendom 2030 Europske unije.

Aktualni natječaji za sufinanciranje poduzetničkih aktivnosti

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta do kraja godine planira otvoriti nove natječaje kroz koje će poduzetnicima staviti na raspolaganje gotovo 1,5 milijardi kuna za istraživanje, razvoj i inovacije. Natječaji u najavi za mikro, male i srednje poduzetnike su Inovacije u S3 područjima vrijedan 640 milijuna kuna, Integrator 2018 vrijedan 150 milijuna kuna i Inovacije novoosnovanih MSP-ova – II faza vrijedan 150 milijuna kuna.

Prethodno poništenom natječaju Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) povećana je alokacija na 200 milijuna kuna, a novi indikativni datum objave poziva je 30. listopada 2018. U najavi je i poziv Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – Faza 2 na koji će se moći prijaviti MSP-ovi i veliki poduzetnici.

Otvoreni natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava za MSP-ove su Internacionalizacija poslovanja MSPova – Faza 2, pri čemu se visina potpora kreće od 100 tisuća do milijun kuna, odnosno od 65 do 85% prihvatljivih troškova; Certifikacijom proizvoda do tržišta, u kojem je intenzitet potpore od 65% do 85% prihvatljivih troškova te Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom s intenzitetom potpore od 50.000 do 380.000 kuna.

Natječaji u najavi su Inovacije u S3 područjima, Integrator 2018, Inovacije novoosnovanih MSP-ova te Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).

-Za početak možemo najaviti isplatu avansa za izravna plaćanja u studenom i to 1,1 milijardu kuna – što je najviši iznos do sada. Poljoprivrednicima to daje financijsku stabilnost i lakše planiranje proizvodnje. Od ugovorenih investicija iz Programa ruralnog razvoja od 9,4 milijardi kuna, najveći postotak (oko 35%), odnosno 3,23 milijarde odlazi na mjeru 4, što nam pokazuje da upravo mjera za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i ulaganja u fizičku imovinu, odgovara na ključne potrebe naših poljoprivrednika. Čak 95% sredstava ugovorenih u mjeri 4 dodijeljeno je u posljednje dvije godine – kažu iz Ministarstva poljoprivrede te ističu pokretanje financijskih instrumenata Mikro i Mali zajmovi za ruralni razvoj koji su kreirani u suradnji s tvrtkom Hamag-Bicrom, a sufinancirani iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Mikro i Mali zajmovi namijenjeni su poljoprivrednicima, prerađivačima poljoprivrednih proizvoda te šumarima.

-Ovim programom poljoprivrednicima osiguravamo najpovoljnije kredite za njihove investicije, po znatno povoljnijim uvjetima od onih koji bankarski sektor trenutno nudi u Hrvatskoj. Za zajmove i jamstva osigurana je alokacija od 35,2 milijuna eura. Proizvođačima mlijeka omogućili smo nevjerojatno nisku kamatu od svega 0,1% – naglasili su iz Ministarstva poljoprivrede. Mikro i Malim zajmovima moguće je financirati i troškove koji nisu prihvatljivi za bespovratna sredstva, npr. kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg bilja, rabljene opreme ili obrtnih sredstava.

Mikro zajmovi mogu se zatražiti u iznosima od 1.000 do 25.000 eura uz mogućnost korištenja do 6 mjeseci, nakon čega je moguć poček do 12 mjeseci te rok otplate do 5 godina. Iznos Malih zajmova kreće se od 25.000 eura do 50.000 eura, uz rok otplate do 10 godina, s uključenim počekom do 12 mjeseci te istim rokom korištenja. Visine kamatnih stopa kreću se od 0,5 do 1,0%. Zbog faktora multiplikacije jamstva, Hamag-Bicro predviđa da će ovi zajmovi potaknuti investicije preko 100 milijuna eura.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU prvi Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema potpisalo je u srpnju ove godine i to na inicijativu pet županija: Brodsko-posavske, Osječkobaranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije: -Na osnovi ovog Razvojnog sporazuma koji uključuje 29 projekata, plan je uložiti 699,7 milijuna kuna i to primarno u projekte gospodarske prirode ovoga područja, a uz to dodatnih 50 milijuna kuna planira se dodijeliti za pripremu projekata. Lanci vrijednosti u fokusu 1 Razvojnog sporazuma su poljoprivreda, drvna industrija, metaloprerađivačka industrija, turizam te „opći“ projekti neophodni za gospodarski razvoj – ističu iz resornog ministarstva.

MRRFEU planira i daljnje poticanje poduzetništva na otocima. Novi zakonodavni okvir za otoke uvest će nove mjere pokretanja gospodarske aktivnosti na otocima. Nove mjere bit će prvenstveno usmjerene na smanjenje troškova poslovanja otočnih gospodarstvenika, lakše zapošljavanje novih djelatnika, unaprjeđivanje poslovanja i razvoj otočnih tvrtki čije su djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka.

Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte omogućuje dodatno umanjenje osnovice poreza na dobit od 50.000 do 300.000 eura.

Potpore za proizvođačke organizacije i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Stupanj organizacije poljoprivrednih proizvođača u svim sektorima vrlo je nizak, a 15 priznatih proizvođačkih organizacija još uvijek nema značajniju pregovaračku snagu na tržištu. Kroz proizvođačke organizacije udruženi proizvođači lakše mogu izaći na tržište i ponuditi svoje proizvode, nabaviti repromaterijale potrebne za proizvodnju. Sredstvima koja su na raspolaganju svaka proizvođačka organizacija može olakšati svoj rad i ojačati položaj svojih članova na tržištu.

Kroz raspisani natječaj Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija na raspolaganju je 26,2 milijuna kuna za proizvođačke organizacije, a ukupan iznos potpore koji se može dodijeliti jednoj proizvođačkoj organizaciji iznosi 500.000 eura kroz pet godina, odnosno najviše 100.000 eura za poslovnu godinu u kunskoj protuvrijednosti. Rok prijave je 19. studenoga 2018.

-Prihvatljivi korisnici potpore su priznate proizvođačke organizacije, priznate od 01. siječnja 2014. godine, a koje po svojim uvjetima pripadaju kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća te prije podnošenja zahtjeva za potporu imaju odobren poslovni plan od strane Povjerenstva za odobravanje poslovnih planova proizvođačkih organizacija Ministarstva poljoprivrede. Potpora se odobrava s ciljem prilagodbe proizvodnje i proizvoda zahtjevima tržišta, zajedničkog plasiranja proizvoda na tržište, utvrđivanja zajedničkih pravila o podatcima o proizvodnji, razvoja poslovnih i marketinških vještina te organiziranja i olakšavanja inovativnih procesa – navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Posebne potpore za žensko poduzetništvo

Žensko poduzetništvo u Hrvatskoj razvija se nešto brže nego u regiji jugoistočne Europe, ali ženama u poduzetništvu i dalje nedostaje institucijalne i financijske potpore. Na tržištu nema dovoljno financijskih instrumenata prilagođenih poduzetnicama, posebno onih za pokretanje poslovanja. Do kraja ove godine poduzetnice mogu koristiti jamstveni program EU početnik Hamag-Bicroa. Iznos potpore kreće se od 160.000 do 10 milijuna kuna, a jamstva se izdaju za pokriće kredita za investicije, obrtna sredstva, inovacije i leasing.

HBOR u ponudi ima kredite za žene poduzetnice, a kao osiguranje prihvaća se jamstvo Hamag-Bicroa. Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstva. Najniži iznos kredita je 80.000 kuna, a najviši 700.000 kuna, poček je 2 ili 5 godina s rokom otplate do 12 godina. Kamatna stopa iznosi 2% godišnje i može se dodatno sniziti za zapošljavanje mladih, za inovativna mala i srednje kapitalizirana poduzeća te za inovativne MSP-ove.

Potpore za istraživačko-razvojne projekte

Uskoro na snagu stupa pravilnik kojim će se omogućiti provedba Zakona o državnoj potpori za istraživačkorazvojne projekte čiji je cilj povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, povećanje broja poduzetnika koji ulažu u I&R i poticanje suradnje poduzetnika s organizacijama za istraživanje i širenje znanja na IRI projektima. Davatelj potpore je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a prihvatljivi prijavitelji su mikro, mala, srednja i velika poduzeća.

Zakon poduzetnicima omogućuje ostvarenje potpore u obliku dodatnog umanjenja osnovice poreza na dobit za troškove nastale uslijed istraživačkih aktivnosti, primjerice troškovi zaposlenih, istraživača, nabave opreme i sl. Iznosi potpore su 50.000 eura za studije izvedivosti, 100.000 eura za eksperimentalni razvoj, 200.000 eura za industrijsko istraživanje i 300.000 eura za temeljno istraživanje. Izmjena Zakona o poticanju ulaganja uvela je povoljnije uvjete i više mogućnosti korištenja poticaja za poduzetnike u ICT industriji. Prihvatljivi projekti za ostvarivanje potpora su oni u kojima su ulaganja veća od 50.000 eura, umjesto prijašnjih 150.000 eura, uz uvjet otvaranja 10 novih radnih mjesta.

ICT industrija moći će koristiti olakšicu sniženog poreza na dobit u razdoblju od 10 godina, a oslobođenje od poreza kreće se od 25 do 50%, ovisno o veličini poduzetnika. Zakon dozvoljava i mogućnost da se rabljena oprema i strojevi do 5 godina starosti priznaju kao prihvatljiv trošak za ostvarivanje poticaja, čime bi se malim poduzetnicima trebala olakšati modernizacija i digitalizacija poslovanja.

HBOR je objavio opsežan Vodič za izvoznike, dostupan na web-stranici https:// izvoz.hbor.hr.

Kako poticanjem poduzetništva povećati izvoz i smanjiti uvoz

Daljnji razvoj gospodarstva najviše ovisi o inovacijama, digitalizaciji i privlačenju novih investicija koje omogućuju inovativnost, konkurentnost, rast i otvaranje novih radnih mjesta. Jačanje mikro, malih i srednjih poduzeća može se postići dobro usmjerenim natječajima koji prate potrebe poduzetnika, a većina otvorenih i natječaja u najavi usmjerena je upravo na poticanje inovacija, digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja. Također, potpore za istraživanje i razvoj trebale bi pozitivno utjecati na učinkovitiju suradnju gospodarskog i znanstvenog sektora. No, potrebno je i povećati izdvajanje iz BDP-a za aktivnosti I&R te značajnije osigurati poticaje i potpore za poduzetnike u sektoru proizvodnje.

HBOR je objavio opsežan Vodič za izvoznike, dostupan na web-stranici https://izvoz.hbor.hr/, namijenjen prvenstveno poduzetnicima koji razmatraju mogućnost izvoza ili su tek nedavno postali izvoznici. U Vodiču se mogu pronaći informacije o procesu pripreme izvoznih projekata, o pojedinim zemljama i uvjetima izvoza. Omogućuje i procjenu izvoznog potencijala poduzeća, pripremu izvoznog plana te odabir i istraživanje inozemnih tržišta. Vodič nudi i upitnik koji potencijalnim izvoznicima može pokazati što treba poboljšati za uspjeh na stranom tržištu.

Europski natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava

Projekt KET4CleanProduction, financiran sredstvima EU u okviru programa Obzor 2020, nudi mugućnost dodjele bespovratnih sredstava u maksimalnom iznosu od 50.000 eura, odnosno 70% ukupnih troškova. Strateški cilj projekta je pružanje pomoći MSP-ovima iz proizvodnog sektora u povezivanju s KET tehnološkim centrima u inozemstvu i rješavanje izazova česte proizvodnje čime se unaprjeđuje održivost, inovativnost i kompetitivnost. KET tehnologije uključuju mikro i nanoelektroniku, nanotehnologiju, industrijsku biotehnologiju, napredne materijale, fotoniku i napredne proizvodne tehnologije. Hrvatski partner projekta KET4CP je Tera Tehnopolis.

U okviru programa Obzor 2020 do 4. studenog 2020. mikro, mala i srednja poduzeća mogu prijaviti projekte za dodjelu bespovratnih sredstava na natječaj Instrument za mala i srednje velika poduzeća koji se sastoji od faze 1, 2 i 3. U Fazi 1 predstavlja se projekt i ako komisija procijeni da je ideja inovativna i ima visoki potencijal rasta odobrit će sufinanciranje do 70%, odnosno maksimalno 50.000 eura. Na Fazu 2 mogu se prijaviti poduzetnici koji su zaključili Fazu 1 ili imaju razrađeni poslovni plan. U Fazi 2 moguće je dobiti sredstva od pola milijuna eura do 2,5 milijuna eura. Faza 3 obuhvaća potporu prilikom promocije i komercijalizacije proizvoda na tržište, ali bez dodjele bespovratnih sredstava.

Jačanje poduzetničkog duha Slavonije – izgradnjom Poduzetničkog inkubatora i akceleratora Antunovac do podrške razvoju poduzetništva

Nakon što je prije nekoliko mjeseci svečano položen kamen temeljac, Poduzetnički inkubator i akcelerator Antunovac (PIA Antunovac) svakodnevno napreduje u izgradnji. Smješten u Gospodarskoj zoni Antunovac, PIA Antunovac pružat će podršku razvoju poduzetništva na području Općine Antunovac i Osječko-baranjske županije, a riječ je o objektu koji će obuhvaćati 3.179 četvornih metara opremljenog prostora. Malim i srednjim poduzetnicima tako će uz mogućnost najma poslovnog prostora od sljedeće godine na raspolaganju biti usluge novih tehnologija i mreže partnera poduzetničkih potpornih institucija, a sve uz dodatnu podršku kroz provedbu intenzivnih seminara i usluga mentoriranja.

Nositelj projekta „Poduzetnički inkubator i akcelerator Antunovac KK.03.1.2.01.0012.“ financiranog bespovratnim sredstvima iz EU fondova je Općina Antunovac, a partner Agencija za održivi razvoj Općine Antunovac RODA d.o.o. za održivi gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva.

Edukacijske aktivnosti započele su već tijekom aktivne faze izgradnje PIA Antunovac. U rujnu je Agencija RODA d.o.o. u okviru projekta održala dvodnevnu edukacijsku radionicu „Kako napisati poslovni plan i izrada marketinške strategije“ na kojoj su sudjelovali poduzetnici početnici. Izlaganja su održali renomirani stručnjaci, što je sudionicima bilo izuzetno korisno kako bi od početka pravilno usmjerili svoju poslovnu strategiju te na svoja pitanja dobili odgovore iz prve ruke.

Umrežavanjem poduzetničkih potpornih institucija poduzetnicima će se pomoći i u pripremi te razvoju novih projekata, kao i prijavi na natječaje Europske unije, Ministarstva gospodarstva i ostalih nadležnih tijela kako bi lakše došli do sredstava, s ciljem poticanja razvoja poduzetništva u Osječko-baranjskoj županiji. Aktivnosti PIA Antunovac već su na to usmjerene – na internet stranici projekta redovno se objavljuju novi natječaji i javni pozivi za dostavu prijedloga za razne financijske potpore na državnoj, regionalnoj i EU razini.

Uspješno realizirani EU projekti pokazatelj su izvrsnog rada konzultantskih tvrtki

Porast broja uspješno odobrenih projekata pokazuje da su poduzetnici sve bolje informirani o funkcioniranju fondova te da se među njima podiže svijest o potrebi suradnje s konzultantskim tvrtkama. Važno je pronaći konzultante s referencama koji će znati odabrati pravi javni poziv za projektnu ideju, znati predvidjeti probleme koji se mogu javiti prilikom provedbe i već u pripremi projektnog prijedloga utjecati na iste. Svaki javni poziv ima kriterije ocjenjivanja koji mogu povećati šanse za povlačenje sredstava. Konzultant će također znati kako se mogu ostvariti dodatni bodovi, a iz iskustva znat će i procijeniti konzistentnost i opravdanost projektnog prijedloga te njegovu održivost.

Tea Markotić iz poduzeća Tiko Pro, konzultantske tvrtke koja ima niz odobrenih projekata, izdvojila je kao primjer uspješne suradnje s klijentima dva projekta – Inovativno urbano vozilo sa socijalnom notom i CODOBIO – razvoj kompetencija nadarenih istraživača i strateških partnerstva u znanosti. -Projekt za koji sam posebno vezana i ponosna je Gy3o. Prije nekoliko godina prijatelj Roberta Vlašića, osnivača tvrtke Viking d.o.o., stradao je u motociklističkoj nesreći i ostao nepokretan. Robertova privrženost inovacijama dovela je do prototipa Gy3o – električnog vozila, hibrida motora i automobila kojim mogu upravljati i invalidi. Projekt je sufinanciran s gotovo 60% potpore putem natječaja IRI. Zbog kompleksnosti, prijava nije bila jednostavna, no Robertu je u više navrata naglašeno da su upravo entuzijazam i profesionalni pristup tima Tiko Pro i partnera FER-a i FSB-a ključni za uspjeh.

Što se tiče drugog projekta, krajem 2017. ekipa Tiko Pro prihvatila je izuzetno zahtjevnu zadaću jer ne samo da smo pristupili koordinaciji projektnih partnera i pripremi dokumentacije za prijavu na program Marie Skłodowska Curie Action, nego smo se pridružili i kao partner konzorciju od 20 različitih institucija. Ovaj program omogućava istraživačkim institucijama osposobljavanje nadarenih istraživača, a pritom nudi i mogućnost realizacije strateških partnerstva s vodećim organizacijama u cijelom svijetu. Između pristiglih 1419 projekata naš je ocijenjen s visokih 95%. Profesor Alois Jungbauer, jedan od ključnih znanstvenika ACIB-a, vodećeg partnera projekta, ustvrdio je da su trud ekipe i pouzdanost bili motor razvoja projekta i stjecanja potpore – kaže Markotić.

Kojim su aktivnostima uspješne poduzetničke zone privukle investitore

Nakon godina stagnacije, Ogulin je ove godine doživio investicijski boom te popunio dvije poduzetničke zone. Investicije su se zaredale zbog proaktivnog pristupa nove lokalne vlasti koja je uspjela riješiti probleme koji su kočili dolazak investitora u poslovne zone. Riješeni su zamršeni imovinsko-pravni odnosi, a urbanistički plan mijenjan je i prilagođavan potrebama investitora. Riješeni su infrastrukturni problemi, a u tijeku je rješavanje sustava odvodnje otpadnih voda.

U poduzetničku zonu uveden je optički telekomunikacijski kabel koji je preduvjet da bi se u proizvodne pogone uveo sustav daljinskog upravljanja i nadzora proizvodnje. Pokrenut je i projekt izgradnje obilaznice Ogulina, čime će se riješiti prometni problemi investitora. Lipik, Orašje i Garešnica problem privlačenja domaćih i stranih investitora u poduzetničke zone odlučili su riješiti projektom Invest in LOG, najvećim dijelom financiranog EU sredstvima. Kao dio projekta kreirat će se set inovativnog marketinškog i promotivnog materijala za privlačenje investitora poput promotivnih video filmova gradova, virtualne šetnje kroz poduzetničke zone, investicijskih vodiča, vodiča za izvoznike i dr.

Ukupna površina poslovnih zona u bazi Agencije za investicije i konkurentnost veća je od 90 milijuna m2 te je njihova popunjenost na prosječnoj razini od oko 60%. Atraktivnost pojedine poslovne zone, objašnjavaju iz AIK-a, ovisi o nizu čimbenika – riješeni imovinsko-pravni odnosi, kvaliteta infrastrukture (el. energija, plin, voda, kanalizacija, pročistači, sustav oborinskih voda, širokopojasni internet, industrijski kolosijek i sl.), odnosno brzina kojom je potrebnu infrastrukturu moguće dovesti u zonu, zatim lokacija i prometna povezanost, dostupnost radne snage, poticaji i ostale lokalne (regionalne) pogodnosti te cijena samog zemljišta.

– Kako bi pojedina poslovna zona postala privlačna investitorima, trebaju se zadovoljiti prije navedeni uvjeti, odnosno vlasnik pojedine poslovne zone trebao bi, u okviru mogućnosti i nadležnosti, stvoriti potrebne preduvjete koji su važni za poslovanje. Dodatno, potrebno je ulagati u promociju lokacije, kreiranje privlačnog poslovnog branda i raditi aktivnu prodaju – kažu u AIK-u.

Novi poduzetnički centri i inkubatori grade se u Šibeniku, Rijeci, Vinkovcima, Požegi i Lipiku.

Osnivaju se i opremaju novi poduzetnički inkubatori i zone

Do 2020. godine, najviše zahvaljujući bespovratnim sredstvima EU, mnoga mjesta u Hrvatskoj dobit će poduzetničke inkubatore, čime bi se trebao potaknuti razvoj poduzetništva i u manjim sredinama. Inkubatori se grade u Vinkovcima, Ivanić Gradu, Požegi, Ivancu, Grubišnom Polju i Lipiku. U Šibeniku se gradi Centar za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut koji će se fokusirati na tri skupine – poduzetnike koji žele razvijati svoje startup projekte, djecu i mlade koji žele usvojiti najnovije informatičke vještine te poslovne timove koji posluju prema modelu Holliwork, spajajući rad i odmor na odabranoj lokaciji.

Trokut će se graditi na prostoru Mandaline, a prostirat će se na dvije etaže ukupne površine 2.084 m2. U Centru je predviđeno 28 funkcionalnih, suvremeno opremljenih jedinica, fleksibilni prostori, Fab lab radionice, uredi, kabine i ostali popratni sadržaji. Projekt vrijedi više od 27 milijuna kuna, od čega je 20 milijuna kuna dobiveno iz fondova EU.

U Rijeci će se nekadašnja industrijska hala pretvoriti u Proizvodni park Torpedo koji će djelovati kao tehnološko-edukacijski inkubator za poduzetnike, posebno one koji imaju inovativne tvrtke u sektoru proizvodnje. Park će biti opremljen suvremenom opremom, poput 3D skenera i 3D printera za plastiku, pijesak i metal, a osim lakšeg pristupa visokokvalitetnim uslugama poduzetničkog inkubatora, poduzetnicima će omogućiti i transfer znanja kroz novi program edukacija. Projekt je sufinanciran s 19,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, a ukupna vrijednost opreme iznosi više od 13 milijuna kuna.

U Vrgorcu je otvoren Poduzetnički centar namijenjen razvoju poduzetništva i OPG-ova u poljoprivredi i ruralnom turizmu vrijedan 1,5 milijuna kuna. Centar će subvencionirati zakup poslovnih prostora u 6 potpuno opremljenih radnih jedinica. U Gospodarskoj zoni Ravča prodane su 4 parcele investitorima iz BiH za gradnju hala za potrebe automobilske, farmaceutske, građevinske i elektroindustrije. Zaposlit će se 100 radnika, a investicija je vrijedna 20 milijuna kuna. Lipiku je darovano državno zemljište za proširenje Poduzetničke zone Lipik III. površine 111.016 m2 vrijedno više od 3 milijuna kuna. Zbog potražnje investitora, u planu je širenje poduzetničkih zona i u Krapini, Ogulinu i Šibeniku.

Križevci

Gospodarski najuspješniji gradovi u Hrvatskoj

Po prvi puta portal Gradonačelnik.hr, Hanza media i Ipsos organizirali su Izbor najboljih hrvatskih gradova za 2018. godinu u sklopu Dana regionalnog razvoja i EU fondova održanog 4. listopada. Najbolji gradovi birali su se u kategorijama gospodarstva, demografije, obrazovanja, kvalitete života i korištenja EU fondova na temelju podataka za razdoblje od 2015. do 2017. godine.

Krk, Sveta Nedelja i Varaždin najbolji su gradovi na području gospodarstva, a grad Križevci šampion je EU fondova. Pag, Umag i Čakovec najbolji su u kategoriji demografske i obrazovne politike, a najbolji gradovi za život su Novigrad, Poreč i Dubrovnik.

Nagradu Eco City dobio je grad Jastrebarsko, a titula Smart City dodijeljena je Rijeci.

 

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se