Kvalitetna poduzetnička infrastruktura (zone i potporne institucije) na određenom području u velikoj mjeri utječe na unaprjeđenje poslovne klime u Hrvatskoj u cjelini, a istovremeno doprinosi i ravnomjernom regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
Poduzetničke zone infrastrukturno su opremljena i organizirana područja unutar kojih poduzetnici zajednički koriste raspoložive resurse zone te na taj način racionaliziraju troškove poslovanja, a upravo ta racionalizacija troškova usmjerava poduzeća na poslovanje unutar poduzetničkih zona. Poznato je da u Hrvatskoj postoji velik broj zona, no iznova se postavlja pitanje koji je omjer zona koje izvrsno posluju u odnosu na zone slabijeg poslovanja, ili one neprofitabilne.
Kako poduzetničke zone učiniti isplativijima
Iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta navode kako je, u cilju povećanja isplativosti poduzetničkih zona te broja poduzeća koja u njima posluju, potrebno istaknuti ulogu jedinica lokalne i/ ili područne samouprave koje su u pravilu osnivači poduzetničkih zona i raspolažu najkvalitetnijim informacijama s terena, odnosno prvi imaju saznanja što poduzetnici na ‘njihovom’ području trebaju.
Jedinice lokalne ili područne samouprave posvećuju posebnu pažnju unaprjeđenju poduzetničkog okruženja kroz samostalno kreiranje i provedbu programa usmjerenih na razvoj poduzetništva i privlačenje potencijalnih investitora na svom području, uključujući u te programe ne samo razvoj poduzetničkih zona, već i razvoj poduzetničkih potpornih institucija koje osmišljavaju i pružaju razne usluge podrške poduzetnicima na tom području.
Atraktivnost pojedine poduzetničke zone ogleda se kroz njenu infrastrukturnu opremljenost, pri čemu se misli na energetsku, komunalnu, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu unutar obuhvata zone, a izuzetno važan čimbenik za atraktivnost zone je i razina njene lokacijske konkurentnosti koja uključuje kvalitetnu prometnu povezanost zone s glavnim prometnim pravcima unutar Hrvatske, a za pojedine poduzetnike bitna je i blizina stranih tržišta (prvenstveno susjednih zemalja). Nadalje, atraktivnosti pojedine zone doprinosi i dostupnost kvalificirane i kvalitetne radne snage, jer bez radne snage obrazovane za poslove koji su kod poduzetnika unutar zone potrebni teško je očekivati uspjeh.
Zaključno, što je pojedina poduzetnička zona bolje infrastrukturno opremljena, lokacijski konkurentna te se nalazi unutar poticajnog poduzetničkog okruženja, njena isplativost raste povećanjem broja poduzetnika koji u njoj posluju. Kvalitetna poduzetnička infrastruktura (zone i potporne institucije) na određenom području stoga u velikoj mjeri utječe na unaprjeđenje poslovne klime u Hrvatskoj u cjelini, a istovremeno doprinosi i ravnomjernom regionalnom razvoju Republike Hrvatske, zaključuju iz MINGO-a.
Što je pojedina poduzetnička zona bolje infrastrukturno opremljena, lokacijski konkurentna te se nalazi unutar poticajnog poduzetničkog okruženja, njena isplativost raste povećanjem broja poduzetnika koji u njoj posluju.
Na području Osječko-baranjske županije postoji 14 poduzetničkih potpornih institucija i 21 poslovna zona. -Tvrtkama koje su potencijalni korisnici naših zona treba osigurati povoljnije uvjete prema provjerenom receptu koji su iskušali drugi gradovi i općine. Lokalna samouprava mora ponuditi povoljniju cijenu zemljišta te tvrtke koje dolaze u gospodarsku zonu osloboditi komunalnih doprinosa tijekom jednog razdoblja. Iduća stvar koja često odbija potencijalne ulagače je tromost sustava, zato se dozvole moraju izdavati u roku od 15 dana. Povoljnim uvjetima i brzom administracijom zasigurno ćemo privući investitore – kaže Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.
Nemetin kod Osijeka, prva zelena industrijska zona u Hrvatskoj
U Virovitičko-podravskoj županiji ima ukupno 45 poduzetničkih zona, a nalaze se na području gradova Virovitica, Orahovica i Slatina, te svih 13 općina. -Uz povlaštenu cijenu zemljišta, nudimo popust za komunalni doprinos od 50 posto. U prvoj godini oslobađamo poduzetnika komunalne naknade i poreza na tvrtku. Broj poduzeća u zonama može se povećati i poticanjem novih tehnologija, edukacijama, organiziranim marketinškim nastupima na sajmovima, kao i izgradnjom brze ceste Zagreb-Virovitica – rekao je Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije.
U Varaždinskoj županiji aktivno je 16 poslovnih zona, uz još 11 zona koje su u osnivanju/fazi infrastrukturnog opremanja. Neke od poslovnih zona već su gotovo u potpunosti popunjene, te se rade daljnji planovi njihova širenja. -U pregovorima s investitorima vrlo često je pitanje infrastrukturne opremljenosti poduzetničke zone, odnosno, raspolažu li sve parcele priključcima na vodovod, struju, plin, telekomunikacijsku mrežu (uz naglasak na optička vlakna zbog brzine Interneta). To je ono što smatramo apsolutnim imperativom, da zona bude u potpunosti infrastrukturno opremljena i spremna za prihvat investitora.
Da bi se poduzetničke zone učinilo isplativijim potrebno je povećati ulaganja u infrastrukturu poduzetničkih zona.
Također, vrlo je važno napomenuti da je potrebno odraditi i pripremne radnje u vidu otklanjanja bilo kakvih mogućih ugroza zbog podzemnih voda i sličnih prirodnih katastrofa koje se mogu učinkovito spriječiti na vrijeme. Kako se poduzetničke zone nerijetko nalaze izvan naseljenih mjesta, te govorimo uglavnom o radno intenzivnim djelatnostima (proizvodni pogoni), u svakom je slučaju potrebno i veoma poželjno osmisliti i organizirati javni prijevoz djelatnika koji rade u poduzetničkim zonama, do nekog najbližeg naseljenog mjesta. Razloga za to ima više, no jedan od glavnih je nemogućnost osiguravanja dostatnih parkirnih mjesta za sve radnike, npr. ako govorimo o poduzeću koje zapošljava preko 1.000 djelatnika – kaže Snježana Ljubović iz Ureda za privlačenje investicija Agencije za razvoj Varaždinske županije.
Na području Zagrebačke županije trenutno ima 20 aktivnih poslovnih zona, čija ukupna površina iznosi 1.784 ha. Kako navode iz Ureda župana Zagrebačke županije, da bi se poduzetničke zone učinilo isplativijim potrebno je povećati ulaganja u infrastrukturu poduzetničkih zona. Navedena ulaganja potrebno je financirati putem EU fondova. Ujedno, velik broj investitora zainteresiran je za određene olakšice/poticaje koje može ostvariti kod ulaganja u zone.
Kreću investicije i u industrijskoj zoni Meridian 16 Business Parku u Velikoj Gorici
-Smatramo da bi na razini Republike Hrvatske trebalo definirati atraktivne zone za ulaganje te ih poticajnim mjerama sustavno razvijati. Također, potrebno bi bilo povezati i objediniti podatke o poduzetničkim zonama te znatno više uključiti diplomatska predstavništva Republike Hrvatske u svijetu na promicanju ulaganja. Uz navedeno, potrebno je pojačati poticanje investicija na području cijele Hrvatske, jer po navedenom zaostajemo od država u našoj okolini – navode iz Zagrebačke županije.
Količina i vrsta gospodarskih investicija najbolje govori o uspješnosti sveukupne politike države.
-Svaka zona ima svoje prednosti i nedostatke. No ključ njihovog bržeg razvoja leži u liberalnijoj i konzistentnijoj gospodarskoj i poreznoj politici države i njenih lokalnih uprava. Ako se investiranje u naše poslovne zone ne isplati, to znači da naša cjelokupna poslovna ponuda nije zanimljiva, pa kapital ide u druge zemlje koje nude bolje uvjete. Količina i vrsta gospodarskih investicija najbolje govori o uspješnosti sveukupne politike države – smatra Irvin Badurina, direktor Industrijske zone Bakar.
-Zone ne mogu i ne smiju biti profitni centri za sebe, već lokalna zajednica i država poticajnim mjerama trebaju privući investitore i kapital, te kroz nove pogone i tvornice i novo zapošljavanje pokrenuti cjelokupni gospodarski ciklus. Sve je relativno jednostavno, samo nam svima opći interes i razvoj Lijepe naše treba biti na prvom mjestu – rekao je Mladen Stipetić, direktor Poduzetničke zone Ogulin.
Poduzetničke zone u Hrvatskoj – partneri ili konkurencija
S obzirom na vrlo velik broj poduzetničkih zona u Hrvatskoj, a pogotovo ogroman broj praznih, neiskorištenih zona (koje su to samo na papiru), one bi, prema mišljenju Mladena Stipetića, trebale biti jedan od glavnih pokretača razvoja hrvatskoga gospodarstva. S jedne strane, komunalno su opremljene, a s druge strane, poznati su vlasnici zemljišta (uglavnom jedinice lokalne samouprave), što potencijalnim investitorima znatno olakšava sam start u investiciju.
-Vrlo je važna i činjenica da je većina poduzetničkih zona umrežena u Jedinstveni registar poduzetničkih zona i da Agencija za investicije i konkurentnost, kao i samo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, imaju pregled stanja, odnosno sve na jednom mjestu za prezentirati ponudu zona u Hrvatskoj, jer su oni ipak vrata kako stranog, tako i domaćeg kapitala.
Svi zajedno, uz pomoć naše diplomacije, moramo biti partneri i u zajedničkoj sinergiji raditi na ravnomjernom razvoju države bez obzira na stranačke i ine nesuglasice – pojašnjava Stipetić, te dodaje: -Ovdje moram konstatirati dobru stvar – da je Ministarstvo gospodarstva raspisalo (konačno) netom završeni natječaj za opremanje i izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama (ukupno 76 milijuna kuna). Nedostatno, ali ipak nagovještaj aktiviranja potencijala koji zone nose – naglašava Mladen Stipetić, direktor Poduzetničke zone Ogulin.
Natječaj ‘Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona’ – privlačenja investicija i nova radna mjesta
Krajem rujna zatvoren je natječaj ‘Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona’. Po zatvaranju Poziva, nakon 22. rujna, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) započela je postupak ocjene zaprimljenih prijedloga, a čiji sastavni dio predstavlja i ocjena kvalitete. Postupak je u tijeku i ocjenu će biti moguće dati po njegovu završetku, naglašavaju iz MINGO-a. Cilj ovog Poziva je razvoj i poboljšanje kvalitete i dostupnosti infrastrukture poduzetničkih zona s ciljem privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, čime će se otvoriti nove mogućnosti za smještaj poduzetnika u poduzetničkim zonama.
Dodjela bespovratnih sredstava iz projekta ‘Razvoj poslovne infrastrukture’
Budući da je iznos kvalitetnih zaprimljenih projektnih prijedloga za natječaj ‘Razvoj poslovne infrastrukture’ premašio raspoloživu alokaciju, u srpnju su osigurana dodatna sredstva od 260.000.000,00 kn. Kako kažu iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, za poziv ‘Razvoj poslovne infrastrukture’ zaprimljena su 63 projektna prijedloga, od kojih je njih 48 zadovoljilo formalne i kvalitativne uvjete Poziva te su s 45 korisnika potpisani ugovori. Za preostala tri korisnika bit će moguće potpisati ugovore po završetku žalbenog postupka, te navode kako smatraju da su uzrok ovakvom odazivu dobro adresirane potrebe korisnika.
Suradnja potpornih institucija i poduzetnika
Partnerskim odnosom Osječko-baranjske županije i poduzetničkih potpornih institucija i poduzetnika te spremnim projektima, pomoću sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj do 2021. godine najavljeno je stvaranje tri tisuće novih radnih mjesta na području Županije. -U realizaciji je niz projekata, a ovom ćemo dinamikom do kraja četverogodišnjeg mandata realizirati ili barem privesti kraju sve najavljene projekte. Od 1. siječnja krećemo s besplatnom školskom prehranom, projektom čija je vrijednost 21 milijun kuna. Hranu ćemo nabavljati od naših OPG-ova, što znači da ćemo veći dio tog novca imputirati natrag u poljoprivredu. OPG-ovi s našeg područja u ovom trenutku ne mogu proizvesti količinu koja nam je potrebna, ali će tijekom nadolazećeg razdoblja zasigurno osnaživati svoju proizvodnju i time otvarati nova radna mjesta.
U pripremi je 12 sustava za navodnjavanje, a prema hektaru navodnjavane površine statistički dolazi jedna zaposlena osoba. U pripremi je dokumentacija za izgradnju Regionalnog distributivnog centra te novog Sajamskog prostora. Dodamo li tome i osnaživanje poduzetničkih zona, realno je očekivati porast broja zaposlenih nu Osječko-baranjskoj županiji – naglašava župan Anušić. Ključni problemi s kojima se poduzetnici susreću su administrativne barijere, otežan pristup financiranju, visoki troškovi poslovanja, centraliziranost, nedostatak edukacija.
Županijskom potporom poduzetnički će uvjeti biti jednako dostupni svima, na cijelom prostoru Županije, naglasio je župan Andrović, te dodao: -U punom kapacitetu, projektom ‘Mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije’ omogućit će se povoljan smještaj za 47 poduzetnika. Cilj je povećati konkurentnost sektora malog i srednjeg poduzetništva na području Županije, doprinijeti regionalnoj konkurentnosti, poduzetničkom okruženju i održivom razvoju, poticanje startup poduzeća i otvaranje novih radnih mjesta.
Poduzetnička zona grada Lepoglave, u Varaždinskoj županiji, otvorena za popunjavanje zadnjih slobodnih parcela
Ured za privlačenje investicija Varaždinske županije usko surađuje s ministarstvima, gospodarskim i trgovinskim komorama te agencijama, kao što je Agencija za investicije i konkurentnost, i to u svrhu same izrade, pa tako i redovnog ažuriranja baza podataka o poslovnim zonama te ostalim potrebnim informacijama, kao što su gospodarska kretanja u zoni, tržište radne snage i sl.
-Sve te informacije tada možemo prezentirati investitoru na jednom mjestu, tako da investitor nema potrebe gubiti vrijeme na samostalno istraživanje tržišta. Tako se npr. investitoru izradi prezentacija o mogućim lokacijama ulaganja, infrastrukturnoj opremljenosti, dostupnosti radne snage te eventualnim poticajnim mjerama koje investitor može ostvariti, a nakon eventualnog donošenja odluke o pokretanju investicije, Ured pregovara sa svim potrebnim akterima u ime investitora kako bi se sama investicija realizirala optimalno, na najbrži mogući način.
Isto tako, Ured je izradio katalog poslovnih zona Varaždinske županije, u kojem se na vrlo pregledan i sažet način nalaze poentirane najvažnije informacije o svakoj zoni te se katalog koristi kao promotivni materijal prigodom prisustvovanja raznim poslovnim forumima i konferencijama u zemlji i inozemstvu. Osim zona Varaždinske županije, Ured promovira i ostale poduzetničke zone koje iskažu interes za suradnjom na tom području – pojašnjava Snježana Ljubović.
Zone ne mogu i ne smiju biti profitni centri za sebe, već lokalna zajednica i država poticajnim mjerama trebaju privući investitore i kapital.
Zagrebačka županija je u sklopu svoje Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije osnovala One stop service centar, namijenjen potencijalnim investitorima koji traže dodatne informacije ili su zainteresirani za ulaganje na području Županije. U sklopu One stop service centra investitoru se pružaju sve potrebne informacije o potencijalnim lokacijama za investiranje te mu se pruža sva logistička pomoć od samog upita do završne realizacije njegove investicije. Također, Županija kontinuirano promovira svoje poduzetničke zone u cilju pružanja informacija o istima.
Za potrebe promocije poduzetničkih zona Zagrebačke županije izrađena je Multimedijalna razglednica Zagrebačke županije na četiri jezika (hrvatski, engleski, njemački i talijanski). Smisao multimedijalne razglednice je da pruži informacije o svim aktivnim zonama na području Zagrebačke županije. Uz navedeno, Razvojna agencija Zagrebačke županije ima i otvoren web za promociju poduzetničkih zona, www.invest-croatia-zg-county.com.
Županija kontinuirano sudjeluje na gospodarskim sajmovima na kojima promovira poduzetničke zone. Također, u posljednjih 10 godina Zagrebačka županija uložila je gotovo 35 milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje infrastrukture u poduzetničkim zonama na svom području, zaključuju iz Ureda župana.
Prednosti poduzetničkih zona
-Glavna prednost Industrijske zone Bakar je odličan geostrateški položaj te izvrsna prometna povezanost svim transportnim putevima i oblicima. 40-godišnji kontinuitet u planiranju gradnje i razvoja Zone, uz kompetentno upravljanje stručnih službi, jamstvo je sigurnosti investitoru za uspjeh projekta i pro- fitabilno poslovanje u propulzivnom poslovnom okruženju. Koristimo sve marketinške metode i alate u privlačenju novih tvrtaka i investitora, no najbitnija reklama su nam postojeće tvrtke u zoni, koje svojim rezultatima i iskustvima najbolje govore o nama – pojašnjava Badurina.
Industrijska zona Bakar-Kukuljanovo, jedna od najvećih i ‘najprometnijih’ poslovnih zona u Hrvatskoj
Poduzetnička zona Ogulin nalazi se u srcu Hrvatske, udaljena 100 km od Zagreba i zračne luke i 100 km od luke Rijeka. Idealno je smještena u odnosu na grad Ogulin, neposredno je uz autocestu A1 Zagreb-Split, te uz željezničku prugu Zagreb-Rijeka. Osim ovih prednosti geografskog smještaja, odnosno lokacije, prednosti poduzetničke zone Ogulin su i njena veličina od 91 hektara (plus 40 ha rezerviranih u urbanističkom planu uređenja, koje se trenutno vode na Republiku Hrvatsku), zatim ravničarski teren, dobro riješena infrastruktura, povoljan kadrovski potencijal te mogućnost formiranja različitih parcela od 3.000m² do velikih od nekoliko desetaka hektara.
Aktivnosti za privlačenje potencijalnih investitora obuhvaćaju sljedeće pogodnosti: oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa, umanjenje plaćanja komunalne naknade 75% prve godine, 50% druge godina, 25% treće godina; nekretnine na lokaciji zone prodaju se u postupku javnog natječaja (početna kupoprodajna cijena iznosi 8 eura/m²); mogućnost obročne otplate do 3 godine uz kamatu od 7% godišnje; mogućnost osnivanja prava građenja na nekretninama na rok od 15 godina uz godišnju naknadu od 0.1 euro/m²; mogućnost besplatnog priključka na elektro mrežu do 170 kw te mogućnost povrata kupoprodajne cijene ovisno o broju novozaposlenih radnika s ispostave HZZO-a Ogulin.
I Poduzetnička zona Ogulin zainteresiranim investitorima nudi brojne pogodnosti za ulaganje
Virtualni inkubator – web platforma za razvoj malog i srednjeg poduzetništva
S ciljem podupiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, sve su zastupljeniji virtualni inkubatori. Namijenjeni su poduzetnicima početnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru. Ovi inkubatori pružaju uglavnom savjetodavne usluge, omogućuju umrežavanje s ostalim poduzetnicima i potpornim institucijama te korištenje co-working prostora, a često i prezentacije i edukacije. Važno je naglasiti da su usluge besplatne za sve virtualne stanare.
20 milijuna kuna iz EU fondova za Inkubator visoke tehnologije u Splitu
Za projekt ‘Razvoj inkubatora za visoke tehnologije Sveučilišta u Splitu’ iz EU fondova dobiveno je 20 milijuna kuna, što je ujedno i najveći pojedinačni iznos do sada odobren za neki javni projekt u Splitu, donosi Dalmatinski portal. Rekonstrukcija počinje ove godine, a prvi se stanari očekuju za dvije godine. Inkubator za visoke tehnologije obuhvatit će oko 2500 m².
Imat će 26 novih modularnih ureda, coworking prostor s 45 radnih mjesta, tri ureda za poduzetničke potporne institucije, ured za akcelerator program, hardver laboratorij s mnoštvom opreme, devet prostorija za sastanke, četiri kuhinje, pet društvenih prostorija, prostor za rekreaciju i tri konferencijske dvorane sa 105, 50 i 25 sjedećih mjesta. Otvorit će se i 140 novih radnih mjesta za mlade start-upove, iz visokih IT i drugih tehnologija.
Foto: Dalmatinski portal
