Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Poslovanje u digitalno doba

Poslovanje u digitalno doba

Prema rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb o ekonomskim učincima digitalne transformacije 17% tvrtaka u Hrvatskoj intenzivno je digitalizirano, a čak 83% neintenzivno digitalizirano. Samo 8% njih koristi Big Data tehnologiju, 16% društvene mreže, a 26% koristi ERP, što je ispod EU prosjeka.

Na 2. Regionalnom digitalnom Summitu održanom krajem siječnja u Budimpešti potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, dr.sc. Martina Dalić, sudjelovala je na ministarskoj panel diskusiji na temu digitalnog gospodarstva, gdje su otvorena pitanja vezana za digitalnu transformaciju, digitalne platforme, usluge e-Gospodarstva te ekonomiju suradnje s posebnim naglaskom na pitanje oporezivanja. Sudionici panela raspravljali su i o ulozi države u kontekstu digitalne transformacije, kao i o Industriji 4.0.

Potpredsjednica Dalić naglasila je kako digitalizacija doprinosi promjenama, kako u gospodarstvu, tako i društvu općenito. -Tehnologija otvara brojne mogućnosti, ali i izazove, te neizvjesnost za tradicionalne sektore i vještine. Zbog toga je kvalitetno obrazovanje krucijalno kako bi pripremilo mlade za poslove budućnosti, ali i sve nas kako bi stjecanjem novih znanja i vještina pratili korak s razvojem tehnologije. To također implicira i nužnost promjena u načinu funkcioniranja državne uprave. Vještine koje će biti potrebne i najtraženije u gospodarstvu 2020. godine također se trebaju odnositi i na državnu upravu – naglasila je potpredsjednica.

Globalna digitalna transformacija – prilagodba poslovanja digitalnim trendovima

Hrvatska udruga poslodavaca i ove je godine u veljači bila organizator konferencije Digitalna (R)evolucija, s glavnom temom osvještavanja potrebe digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva. Kako bi se hrvatska digitalna evolucija pretvorila u revoluciju kojom će se ostvariti kvantni iskorak u kompetitivnosti gospodarstva, Martina Dalić pokreće izradu nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva s nekoliko ključnih ciljeva: poboljšanje regulatornog okvira za poticanje inovacija i investicija u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta EU; stvaranje novih poslovnih modela za male i srednje poduzetnike; poticanje razvoja istraživanja i inovacija u digitalnim tehnologijama; razvoj gigabitnih mreža kao temeljne infrastrukture Interneta stvari; kibernetička i sigurnost podataka; jačanje edukacije digitalnih vještina za sva životna doba te implementacija koncepata Industrije 4.0 u odabrane industrijske grane.

Potpredsjednica i ministrica Dalić posebno se osvrnula na potrebe malih i srednjih tvrtaka te rekla kako je njihova pripremljenost za tehnološku budućnost ne samo hrvatski, nego i globalni izazov, budući da se male i srednje tvrtke nalaze na različitim stupnjevima spremnosti za tehnološke promjene i suočavaju se s različitim mogućnostima investiranja.

Provedba Strategije e-Hrvatska 2020.

Strategija e-Hrvatska 2020 prikazuje pregled razvoja informatizacije i e-usluga u javnom sektoru te ciljeve daljnjeg razvoja. Pripremljena je u skladu  s Digitalnom Agendom za Europu (DAE) te u suradnji sa svim relevantnim tijelima javnog sektora i predstavnicima akademske zajednice, ICT industrije. Glavni cilj Strategije je osigurati povezivanje informacijskih sustava tijela javne uprave iz svih sektora na način da se građanima pruži što veći broj kompleksnih e-usluga i smanji opterećenje građana u interakciji s javnom upravom. Aktivnosti će se provesti sukladno Akcijskom planu za provedbu Strategije i financirat će se prvenstveno iz Europskih fondova te iz nacionalnih sredstava.

Strategija pokriva razdoblje financijske perspektive 2014.-2020. te sredstva za projekte informacijske i komunikacijske tehnologije u iznosu od 2,6 mlrd. kuna, od čega je 1,8 mlrd. kuna iz EU fondova te 800 mil. kuna iz nacionalnih sredstava. Razdoblje 2014.-2016. pokriveno je sredstvima u iznosu od 173 mil. kuna, od čega 67 mil. kuna iz EU fondova te 106 mil. kuna iz nacionalnih sredstava. U proračunskom razdoblju za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 1,9 mlrd. kuna, od čega 1,3 mlrd. kuna iz EU fondova te 600 mil. kuna iz nacionalnih sredstava.

Za razdoblje od 2020. nadalje planirano je utrošiti sredstva u iznosu od 570 mil. kuna, od čega 486 mil. kuna iz EU fondova te 84 mil. kuna iz nacionalnih sredstava. Usluge sustava e-Građani koristi 512.653 građana, a Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom uprave i ostalim resornim ministarstvima radi i dalje na digitalizaciji javne uprave. Nova usluga prijave djeteta ‘e-Novorođenče’ predstavljena je i puštena u rad 31. siječnja, a omogućava prijavu djeteta digitalnim putem s bilo kojeg mjesta putem elektroničke osobne iskaznice.

Riječ je o trenutno najsloženijoj e-usluzi u Hrvatskoj kojom je ostvarena integracija Ministarstva uprave sa sustavima Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Prema procjeni Ministarstva uprave, građani će novom uslugom uštedjeti na godišnjoj razini preko 137.000 sati koje bi proveli čekajući na šalterima. Također, za svaku prijavu uštedjet će se na godišnjoj razini približno 1.6 milijuna kuna. S novom e-uslugom ‘e-Novorođenče’ u sustavu e-Građani dostupno je ukupno 45 elektroničkih usluga.

Sustav se kontinuirano razvija te se implementiraju nove usluge. Ministarstvo uprave priprema i kurikulum novih projekata među kojima su digitalno potpisivanje, projekt e-Pristojbe, te Centar dijeljenih usluga unutar kojeg je namjera povezati sva tijela državne uprave, čime će se postići ogromne uštede. Samo unutar Ministarstva uprave ove godine potpisat će se ugovori u vrijednosti preko 500 milijuna kuna, od kojih je 85% financirano sredstvima Europske unije, nedavno je najavio ministar Lovro Kuščević.

Izazovi digitalne transformacije u poslovnom sektoru Hrvatske

Na konferenciji Digitalna (R)evolucija u veljači okupilo se više od 500 poduzetnika, pokretača digitalne ekonomije, predsjednika i članova uprava nekih od najsnažnijih kompanija, predstavnika Vlade, akademika i stručnjaka, koji su zatražili nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske kao temelj rasta gospodarstva, zaposlenosti i standarda građana. Boris Drilo, predsjednik ICT udruge HUP-a, podržao je izradu te strategije i poručio kako tvrtke koje se digitalno transformiraju ostvaruju brži rast prihoda, trostruko veće profitne marže, a plaće u takvim tvrtkama dvostruko su više nego u tvrtkama koje su nedigitalizirane.

Omogućavanje povoljnog investicijskog okvira, poput uvođenja jedinstvene i niže stope poreza na dohodak, poticanje pokretača investicija, razvoj digitalnih vještina, neka su od rješenja koja je Drilo predložio za poticanje digitalne transformacije Hrvatske. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, na konferenciji je predstavila rezultate istraživanja o ekonomskim učincima digitalne transformacije, prema kojima je 17% naših tvrtaka intenzivno digitalizirano, a čak 83% neintenzivno digitalizirano. Samo 8% njih koristi Big Data tehnologiju, 16% društvene mreže, a 26% koristi ERP, što je ispod EU prosjeka.

-U slučaju ubrzanja digitalizacije poslovanja za 10% godišnje, rezultati digitalne revolucije bili bi sljedeći: godišnje bi BDP po stanovniku bio veći za 11%, odnosno 1.150 eura, imali bismo 4,7 milijardi eura veći BDP, izvoz bi rastao za 200 milijuna eura, mogli bismo zaposliti 120.000 novih radnih mjesta te 40.000 novih radnih mjesta za visokoobrazovane – rekla je Vizek.

Kako će GDPR (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka) utjecati na vaše poslovanje

Opća uredba za zaštitu osobnih podataka pripremala se na razini EU više godina i donosi puno stroža pravila korištenja osobnih podataka u cilju stvaranja većeg povjerenja građana u informacijske sustave i podatke pohranjene u njima. Ova važna regulativa bit će u potpunosti prihvaćena u domaće zakonodavstvo. Kako poručuju iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, zajedno s AZOP-om rade na osvješćivanju tijela javne vlasti, kao i građana i poslovnih subjekata o novom pristupu koji donosi uredba i pripremi za punu primjenu 25. svibnja 2018. godine.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva nositelj je više projekata koji su financirani iz fondova EU: modernizacije Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske, unaprjeđenja Portala otvorenih podataka i standardizacije eusluga, čime se građanima omogućava besplatna ponovna uporaba informacija svim korisnicima.

Ovi će projekti biti od velikog značaja za potpunu digitalizaciju Hrvatske i veliki su koraci ka ostvarivanju digitalnih ciljeva koje je postavila ova Vlada. Pripremat će i Strategiju informacijske pismenosti te sustavnu edukaciju za građane o ispravnom komuniciranju putem Interneta. Naglašavaju kako su ponosni na suradnju s Europskom komisijom oko pripreme Zakona o pristupačnosti web stranicama i mobilnih aplikacija javnog sektora čime grade inkluzivno digitalno društvo.

IT sustavi za upravljanje poslovnim dokumentima i procesima

Trinaesti po redu SAP Forum, održan krajem prošle godine u Beogradu, globalni je događaj koji se održava u 40 zemalja svijeta, a mjesto je gdje SAP zajednica razmjenjuje iskustva i informira se o novim trendovima. Glavne teme Foruma bile su SAP tehnologije koje možemo očekivati u budućnosti. SAP evangelist Tom Raftery u intervjuu za PC Press je, između ostaloga, predstavio SAP Leonardo platformu. SAP postoji već 45 godina i ideja je da se koristi raspoloživa velika količina podataka kako bi se poboljšali poslovni procesi.

Primjerice, njihov klijent Train Italia implementirao je prediktivno održavanje korištenjem SAP Leonardo platforme, i njihov godišnji budžet za održavanje je 1,8 milijardi eura. Samo implementacijom prediktivnog održavanja ova kompanija štedi 10% tog budžeta, a uz sve to, 20 milijuna eura uštedi se samo na odštetama koje ne moraju plaćati svojim putnicima i regulatornim tijelima. Dodatno, tu je i 5-8% bolje efikasnosti, na kojima se ostvaruje ozbiljna godišnja ušteda. U konačnici je to ušteda od preko 150 milijuna eura godišnje investicijom u platformu od oko 15 milijuna eura.

Početak rada platforme Digitalna Hrvatska – promicanje novih tehnologija i poslovnih modela

Nedavno je u Zagrebu osnovana Digitalna Hrvatska, udruga koja za cilj ima promicati nove tehnologije i poslovne modele nastale njihovom uporabom. Osnivači Digitalne Hrvatske su Tele2, Uber, M+ Grupa i DOK-ING, četiri kompanije koje, svaka u sklopu vlastite industrije, promiču viziju i vrijednosti Digitalne Hrvatske, čiji su ključni smjerovi djelovanja promicanje novih tehnologija i poslovnih modela koji nastaju njihovom uporabom, poticanje razvoja infrastrukture – primarno infrastrukture za e-mobilnost i telekomunikacijske infrastrukture, promicanje tržišnog natjecanja kao ključnog faktora razvoja, poticanje poboljšanja investicijske i općenito poduzetničke klime te poticanje prilagodbe obrazovnog sustava potrebama gospodarstva i zahtjevima budućnosti.

Unatoč napretku gospodarstva proteklih godina, Hrvatska i dalje zaostaje za europskim zemljama, što pokazuje DESI (Digital Economy and Society) indeks Europske komisije koji prati stanje i napredak zemalja članica EU u digitalnoj konkurentnosti, a prema kojem se nalazimo gotovo na začelju. Posebno zabrinjava činjenica da je, prema Europskoj komisiji, Hrvatska najlošija u Europskoj uniji u odnosu na razvoj širokopojasne komunikacijske infrastrukture i njegove kvalitete.

Budući da su prema relevantnim istraživanjima sve tri hrvatske mobilne telekomunikacijske mreže među najboljima u Europi, na ovako loš rezultat utječe uglavnom loše stanje infrastrukture u nepokretnim telekomunikacijama, gdje ne postoji zadovoljavajuća razina tržišnog natjecanja koja bi mogla potaknuti na dodatna ulaganja, unaprjeđenje kvalitete i smanjenje cijena u fiksnim komunikacijama. Također, prema najnovijoj Doing Business ljestvici Grupe Svjetske banke, Hrvatska je na 51. mjestu, a ispred nas su, primjerice, Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora, Kosovo.

Prihvaćeni standardi za 5G – jeste li spremni za sljedeću generaciju mobilnih mreža?

Kako prenosi portal digitalno.hr, 3GPP, grupacija koja ujedinjuje telekomunikacijske grupacije koje propisuju standarde i vodeće tvrtke u tom sektoru, ostvarila je obećanje s plenarnog sastanka održanog u Dubrovniku u ožujku prošle godine: ubrzala je usvajanje novog standarda. Krajem 2017. godine na sastanku u Lisabonu objavljeno je prihvaćanje specifikacije 5G standarda. Dovršetak 5G standarda šest mjeseci ranije nego što je prvobitno bilo predviđeno značajan je korak koji postavlja temelje gigabitnoj zajednici. Nova generacija mobilne mreže najavljuje 20 do 50 puta veće brzine te nove primjene u upravljanju dronova i robota preko mreže, jednostavnijem dijeljenju vozila, parkiranju, nosivim uređajima.

Digitalno poslovanje i banke

Raiffeisen Bank International (RBI) od listopada 2017. godine intenzivno radi s pet novoosnovanih poduzeća na programu za ubrzanje razvoja financijskih tehnologija „Elevator Lab“. Naglasak je na područjima analitike velikih podataka (Gauss Algorithmics), poslovnica budućnosti (Moxtra), platni promet i transakcijsko bankarstvo (SONECT), regulacijske tehnologije (360kompany) te SME bankarstvo (Asteria). U fazi provjere inovativnog koncepta razvijeno je pet projekata, koji su uspješno testirani u Austriji te na četiri tržišta srednje i istočne Europe (SIE).

„Nastavljamo s uspješnom suradnjom koja je započela projektom ‘Elevator Lab’. Sada s pilot faze prelazimo na provedbu projekta, a ove inovacije planiramo učiniti trajno dostupnima za 16,5 milijuna naših klijenata u Austriji i SIE-u. Naša je organizacija putem „Elevator Laba“ stekla dragocjeno iskustvo, koje nam pomaže da se već danas idealno pozicioniramo za bankovno poslovanje sutra“, opisao je sljedeće korake Johann Strobl, predsjednik Uprave RBI-ja.

-Privredna banka Zagreb je tehnološki i inovacijski lider u segmentu poslovanja s malim i srednjim poduzećima, što je potvrđeno i lansiranjem Online kredita – kroz tri klika. Radi se o kreditima za mala poduzeća i obrte koji se u potpunosti odobravaju online, bez suvišne dokumentacije i papira, bez instrumenata osiguranja i javnobilježničkih troškova, a korištenje sredstava moguće je kroz svega nekoliko sati pa klijenti štede i vrijeme i novac – rekao je Vedran Stanojević, glavni manager za Mala poduzeća, dodavši kako upotreba digitalnih certifikata, odnosno elektroničkog potpisa više nije budućnost bankarstva nego sadašnjost. Online kredit prvi je takav proizvod na našem tržištu kojim su ostvarene pretpostavke za ugovaranje i drugih usluga online. Poslovni subjekti, klijenti PBZ-a, tako imaju mogućnost online ugovaranja Visa Business Electron debitne kartice za poslovne subjekte i mPBZCOM sluge mobilnog bankarstva za poduzetnike.

Zagrebačka banka u ponudi ima digitalni vodič za poduzetnike, praktični i interaktivni vodič u formi dinamičkog ebooka koji sadrži sve što je potrebno digitalnom početniku ili naprednom korisniku. Početnici mogu naučiti sve: od postavljanja profila na društvenim mrežama, izrade web stranice i oglašavanja na Googleu, do korištenja Zabinih internetskih usluga kao što su e-zaba, m-zaba i e-poslovnica. Poduzetnicima koji su već savladali početne korake vodič može pomoći da steknu ili poboljšaju znanje o digitalnoj strategiji, digitalnom identitetu, važnosti sadržaja, e-commerceu ili digitalnom oglašavanju. Vodič je besplatan za sve klijente Zagrebačke banke.

Početkom godine u Zagrebu je otvorena Addiko Express poslovnica, prva visoko digitalizirana poslovnica u Hrvatskoj. Moderno opremljena, Express poslovnica je konceptualno i sadržajno osmišljena kako bi klijentima omogućila brze i kvalitetne usluge. Klijenti u njoj mogu sami podnijeti zahtjev za gotovinski Blic kredit – u slučaju zadovoljavanja uvjeta, odobrenje i isplata odvijaju se odmah, tako da cijeli proces od predaje zahtjeva do odobrenja i isplate kredita traje svega nekoliko minuta.

Također, mogu otvoriti tekući račun, uz pomoć djelatnika poslovnice obaviti bezgotovinske transakcije, isprobati demo verzije mobilnog i internetskog bankarstva te provjeriti koliko su ‘straightforward’ na interaktivnom kiosku. Na interaktivnom stolu odigrati kviz, pogledati video demonstracije mobilnog bankarstva i Addiko Chat Bankinga, saznati informacije o uslugama i zabaviti se.

Projekt ‘Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske’ – potpuna digitalizacija svih papirnatih sadržaja

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić i ravnatelj Hrvatskog za zavoda za zapošljavanje Ante Lončar potpisali su u siječnju Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 12.856.124,93 kn koji će se financirati iz Europskog socijalnog fonda, a predviđeno vrijeme provedbe projekta je 36 mjeseci.

Integralni sustav za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske omogućit će potpunu digitalizaciju svih papirnatih sadržaja prikupljenih na jednome mjestu, automatizirano ažuriranje svih službenih dokumenata, učinkovitije prikupljanje i obradu dokumenata Vlade i službene dokumentacije tijela javne vlasti sukladno standardima, bolju transparentnost rada tijela javne vlasti, smanjit će troškove i povećati broj korisnika kojima su podaci dostupni, pružit će veće mogućnosti informiranosti svim građanima pod jednakim uvjetima i nepristrano, i postati digitalno središnje mjesto koje na standardizirani način prikuplja i objavljuje službenu dokumentaciju. Korisnicima će se omogućiti viša razina dostupnosti svih informacija na jednome mjestu i na jedinstven, lagan i brz način pretraživanja kroz tražilicu Cadial, jedinu tražilicu koja je prilagođena oblicima hrvatskoga jezika.

Saznajte svoj digitalni kvocijent i budite lider digitalnog doba

Tvrtka ManpowerGroup, koja svojim inovativnim pristupom uspješno spaja ljudsku genijalnost i najbolje od onoga što danas pružaju nove tehnologije, na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu krajem siječnja predstavila je nekoliko inovacija: rješenje Digital Room – alat za procjenu digitalne pismenosti, avatar Zara i kviz DigiQuotient, znanstveno utemeljen test koji pomaže u procjeni liderskih vještina u digitalnom dobu. Kviz je dostupan na mrežnom odredištu digiquotient.io. Utjecaj tehnologije na rad organizacija svih veličina sve je brži i opsežniji – do 2020. godine, 30% prihoda industrije dolazit će od novih, na tehnologijama utemeljenih poslovnih modela. Brzina i remetilački utjecaj tih promjena zahtijevaju od današnjih lidera da budu spremni za brzu, digitalnu transformaciju poslovanja – žele li ostati konkurentni i iskoristiti sve prilike koje im se ukazuju na tržištima na kojima rade.

Digitalizacija gradova

Kroz projekt nazvan e-Bjelovar, Grad Bjelovar sljedeće godine postat će prvi i jedini potpuno digitalizirani grad u Hrvatskoj. Stotinjak poslovnih procesa odvijat će se digitalnim načinom, čime će se ostvariti uštede u poslovanju, transparentnost gradskih procesa u trošenju novca, brži procesi unutar Gradske uprave, ali i brže rješavanje poslova s građanima. Očekuje se da će se digitalizacijom upravo učinkovitost u radu službenika povećati za 30% te smanjiti troškovi.

Gradonačelnik Hrebak istaknuo je kako Grad Bjelovar kreće od sebe, postaje brži i učinkovitiji kako bi stvorili okruženje za stvaranje i rast, za dinamično gospodarstvo Grada Bjelovara. Tom je prilikom naveo primjer obrade dokumenta koje građani dostavljaju u pisarnicu Grada, a na koje se potom udara štambilj, skenira se te se digitalno prosljeđuje službenicima koji ga rješavaju. Dodaje i kako na taj način šalje snažnu poruku gospodarstvenicima i potencijalnim investitorima da se smanjuje nepotrebna administracija i birokracija te da Grad postaje otvoreniji za javnost.

Do kraja godine u Gradu Bjelovaru očekuje se gotovo potpuna implementacija sustava, a potom još oko šest mjeseci da bi se on implementirao u svim gradskim ustanovama. Osim učinkovitijeg i bržeg rada, što je i primarni cilj, digitalizacija procesa također će značiti manje novca za hladni pogon, a više novaca koji će se vraćati građanima. Također, sam gradonačelnik ističe kako će imati potpunu kontrolu rješavanja poslova unutar Gradske uprave, kao i situaciju unutar proračunskih korisnika, odnosno gradskih ustanova.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se