Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Porezne promjene koje dolaze s početkom 2019. godine

Porezne promjene koje dolaze s početkom 2019. godine

Tvrtka Crowe Croatia objavila kako od 1. siječnja 2019. godine na snagu stupaju porezne promjene.

Od 1. siječnja 2019. godine na snagu stupaju sljedeće porezne promjene:

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

PDV po stopi od 5% plaćat će se na:

  • knjige, osim one koje u većem dijelu sadrže oglase ili se većim dijelom ili u cijelosti sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja. Takve knjige se oporezuju po stopi od 25%. Slične odredbe su uvedene i za novine i časopise,
  • lijekove koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode, neovisno o tome izdaju li se na recept ili ne.

PDV po sniženoj stopi od 13% umjesto 25% plaćat će se na:

  • žive životinje, svježe ili rashlađeno meso i iznutrice,
  • svježe ili rashlađene kobasice i slične proizvode,
  • žive, svježe ili rashlađene ribe, rakove, morske plodove,
  • voće i povrće,
  • orašaste plodove,
  • jaja,
  • dječje pelene,
  • usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.

Porezni obveznik će ući u sustav PDV-a tijekom godine u kojoj ima oporezive isporuke iznad 300.000 kuna. Do sada je ulazak u sustav PDV-a u takvim slučajevima bio tek predviđen od sljedeće kalendarske godine.

Uz PDV prijavu elektronički će se mjesečno podnositi i posebna evidencija o primljenim računima, tzv. Knjiga U-RA, čiji se propisani sadržaj neće mijenjati.

Porezni obveznici će moći odbiti 50% pretporeza za nabavu automobila neovisno o njihovoj vrijednosti (do sada je odbitak pretporeza bio ograničen na 400.000 kuna vrijednosti automobila).

Uvodi se mogućnost oporezivanja elektroničkih usluga koje tuzemni porezni obveznik obavlja u drugim državama članicama EU hrvatskim PDV-om, ako vrijednost tih usluga ne prelazi 77.000 kuna bez PDV-a.

Porezni obveznici koji nemaju sjedište u EU moći će primijeniti posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga, tj. ako pružaju usluge u više država članica EU, moći će plaćati PDV samo u jednoj državi članici EU.

Ako strani porezni obveznik ima hrvatski PDV ID broj u Republici Hrvatskoj te ako fakturira robu i/ ili usluge hrvatskom poreznom obvezniku, neće više moći primijeniti prijenos porezne obveze, već će takav strani porezni obveznik morati zaračunati hrvatski PDV svom kupcu.

Na prodaju betonskog čelika ili željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura) primjenjivat će se tzv. prijenos porezne obveze (isto kao i na građevinske usluge).

Od 1. siječnja 2020. godine smanjuje se opća stopa PDV-a s 25% na 24%.

POREZ NA DOBIT

Otpisi potraživanja na temelju tzv. Lex Agrokora smatrat će se porezno priznatim već u poreznoj prijavi za 2018. godinu.

Porez po odbitku plaćat će se i na naknade za nastupe inozemnih umjetnika, zabavljača i športaša kada se naknada plaća prema ugovoru za te usluge s inozemnom osobom koja je pravna osoba.

Obveza plaćanja porez po odbitku po stopi od 20% proširuje se i na kamate, dividende tj. udjele u dobiti, autorska prava i druge naknade ako se plaćaju pravnim osobama u zemljama koje se nalaze na popisu nekooperativnih jurisdikcija EU u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Uvode se sljedeća pravila protiv premještanja dobiti:

  • Pravilo o ograničenju kamate: troškovi kamata i ostali troškovi zaduživanja na pozajmice koje porezni obveznici primaju iz inozemstva bit će porezno priznati u visini do 3.000.000 eura ili 30% dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), ovisno koji je iznos manji. Ovo pravilo se ne primjenjuje na financijska društva i samostalne porezne obveznike odnosno one koji nisu dio konsolidirane grupe i ne moraju sastavljati konsolidirane financijske izvještaje i koji nemaju nijednu povezanu osobu ili stalnu poslovnu jedinicu te ako ne odobravaju odnosno primaju zajmove od svojih članova/ dioničara.
  • Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima (eng. Controlled foreign companies; CFC): ako se npr. društvo u drugoj državi smatra kontroliranim inozemnim društvom hrvatskog društva te dobit kontroliranog društva ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi, hrvatsko društvo u svoju poreznu osnovicu mora uključiti dobit kontroliranog inozemnog društva koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda: prihoda od kamata tj. financijske imovine, naknada za licence tj. intelektualnog vlasništva, dividende tj. udjela u dobiti, financijskog leasinga te osiguranja, bankarstva i sl.

POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI

Porezni razred za obračun poreza po stopi od 24% povećava se sa 17.500 kuna na 30.000 kuna mjesečno (odnosno 210.000 kuna na 360.000 kuna godišnje). Iznad navedene osnovice, porez se obračunava po stopi od 36%.

Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir odštete od osiguranja zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, stipendije i nagrade za izvrsnost učenika i studenata te potpora djetetu umrlog radnika ili bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti. U dva posljednja slučaja to se oslobođenje odnosi samo na djecu u osnovnoj školi do 15. godine života.

Dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima neće se više oporezivati kao dohodak od nesamostalnog rada (plaća), već kao konačni dohodak od kapitala (takav dohodak se ne uključuje u godišnji obračun poreza na dohodak) po stopi od 24% (uvećano za možebitni prirez). Tržišna vrijednost takvog primitka smatrat će se bruto primitkom koji u sebi već sadrži porez (i možebitni prirez).

Ostali primici

  • Povrat doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena je konačni dohodak (ne uključuju se u godišnji obračun poreza na dohodak) na koji se plaća porez po stopi od 36%.
  • Primici koje ostvare osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi su konačni dohodak (ne uključuje se u godišnji obračun poreza na dohodak) na koji se plaća porez po stopi od 12%.
  • Oporezivim primicima po osnovi povoljnijih kamata na pozajmice fizičkim osobama smatra se razlika između ugovorene niže i kamatne stope od 2% godišnje (umjesto dosadašnje stope od 3% godišnje).

Neoporezive isplate

  • Od 1. prosinca 2018. godine povećava se iznos ukupnih neoporezivih isplata koju poslodavac može isplatiti radniku s 2.500 kuna na 7.500 kuna godišnje, bez obzira o kakvoj vrsti isplate se radi.
  • Ako poslodavac uplati premije dobrovoljnog mirovinskog i životnog osiguranja za radnika to više nije oporeziv dohodak.
  • Primici koje fizičke osobe ostvare po osnovi darovanja za podmirenje troškova prijevoza i smještaja za zdravstvene potrebe ne smatraju se oporezivim primicima, tj. na iste se ne plaća porez na dohodak.
  • Otpisi potraživanja fizičkim osobama na temelju posebnog propisa o stečaju potrošača i tzv. Lex Agrokora ne smatraju se oporezivim primicima.
  • Udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje dijele jedinice lokalne samouprave učenicima osnovnih i srednjih škola odnosno novčane naknade koje isplaćuju iz sredstava planirana njihovim proračunima, ne smatraju se oporezivim primicima.
  • Formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje besplatno organiziraju fizičke i/ ili pravne osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna ili iz programa EU, nisu oporezivi primici.

Doprinosi

  • Ukida se doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7%) i doprinos za zaštitu na radu (0,5%), a doprinos za zdravstveno osiguranje se povećava s 15% na 16,5%. Ukupni doprinosi na plaću iznosit će 16,5%. Sukladno navedenom, ukupno opterećenje plaće doprinosima smanjuje se s 37,2% na 36,5%.
  • Minimalna osnovica za obračun doprinosa za članove uprave, izvršne direktore i likvidatore, ne može biti niža od 0,65 prosječne bruto plaće (razmjerno broju mjeseci obnašanja te funkcije). Eventualna razlika doprinosa za uplatu će se utvrditi godišnjim obračunom po rješenju Porezne uprave. Ukoliko društvo za člana uprave, direktora i likvidatora ne plaća doprinose na tu propisanu osnovicu, razliku moraju to osobno sami doplatiti na kraju godine.

Inozemni dohodak

  • Pri utvrđivanju dohotka iz inozemstva, kao oporeziv dohodak se uzima dohodak koji je iskazan na inozemnim potvrdama i utvrđen sukladno inozemnim porezno pravnim pravilima.
  • Za dohodak od samostalne djelatnosti ostvaren u inozemstvu neće se morati voditi poslovne knjige i u Republici Hrvatskoj.
  • Ostavlja se mogućnost da porezni obveznici kroz godinu plaćaju predujam poreza na dohodak iz inozemstva i u Republici Hrvatskoj te na taj način odaberu da se taj dohodak utvrđuje i prema hrvatskim poreznim propisima.

Paušalno oporezivanje

  • Paušalni porez po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu ne može biti manji od 150 kuna niti veći od 1.500 kuna.

POREZ NA PROMET NEKRETNINA

  • Smanjuje se stopa poreza na promet nekretnina sa 4% na 3%. Niža stopa primjenjuje se na ugovore sklopljene od 1. siječnja 2019. godine.

TROŠARINE

  • Donesen je novi Zakon o trošarinama koji u bitnome, između ostalog, uređuje sljedeće:
  • Moguć je povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi kod komercijalnog prijevoza roba kamionima nosivosti od najmanje 7,5 BRT.
  • Produljuje se rok za plaćanje trošarine na alkohol i alkoholna pića (od 30 do 60 dana).
  • Ukida se obveza obračunavanja razlike trošarine na cigarete na zalihama koja se je plaćala pri svakom povećanju visine trošarine na cigarete i/ ili povećanju maloprodajne cijene cigareta.
  • Uvode se mjere nadzora raspolaganja energentima, tj. izdavat će se posebna odobrenja za prodaju energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo te na plinsko ulje za grijanje.

FISKALIZACIJA

Ako obveznik fiskalizacije prije izdavanja računa izda dokument na kojem se navode podaci o plaćanju, na tom dokumentu treba navesti napomenu „Ovo nije fiskalizirani račun“.

Produljuje se rok u kojem je obveznik fiskalizacije dužan uspostaviti rad naplatnog uređaja s dva na pet dana.

Od 1. siječnja 2021. godine uvodi se obveza fiskalizacije kod prodaje robe ili usluga putem samoposlužnih uređaja (npr. automati za parkiranje, mljekomat i sl.).

OPĆI POREZNI ZAKON

Obvezujuće mišljenje će se moći zatražiti za bilo koju poreznu temu pod uvjetom da se radi o budućoj (tj. ne već postojećoj) i namjeravanoj transakciji.

Za osobe koje imaju prebivalište (tj. stan u vlasništvu ili najmu više od 183 dana unutar jedne ili dvije kalendarske godine, bez obzira borave li u tom stanu ili ne) u tuzemstvu i inozemstvu (npr. osobe na radu u inozemstvu), osnovni kriterij za utvrđivanje mjesta/ države oporezivanja je mjesto/ država gdje živi obitelj odnosno mjesto/ država rada.

Poduzetniku koji obavlja gospodarsku djelatnost putem interneta protivno propisima te tako ostvaruje nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva štetu za društvenu zajednicu, Porezna uprava može zabraniti rad i blokirati pristup sadržaju internetske adrese.

Definicija stalne poslovne jedinice nerezidenta usklađena je sa Zakonom o porezu na dobit te su u tu definiciju uključeni elementi novog OECD Modela ugovora o dohotku i kapitalu iz 2017. godine. Izmjene su osobito vezane uz pripremne i pomoćne aktivnosti te pojam zavisnog agenta.

Proširena je definicija povezanih osoba tako da uključuje i osobe koje koriste u kontinuitetu iste prostorije, opremu ili djelatnike čime ostvaruju kontinuitet djelatnosti.

Propisuje se da se račun u elektroničkom obliku može ispostaviti ukoliko primatelj računa izričito ne odbije takav način ispostavljanja računa.

Dodana je odredba po kojoj na nastup zastare prava na povrat poreza porezno tijelo pazi po službenoj dužnosti.

OPZ-STAT

Obrazac OPZ-STAT predavat će se jednom godišnje u roku za podnošenje prijava poreza na dohodak ili porez na dobit (umjesto dosadašnjih četiri puta godišnje).

ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

Predložen je novi Zakon o članarinama turističkim zajednicama koji bi se trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine. Novim zakonom određene djelatnosti više ne bi bile obveznici plaćanja članarine (npr. IT kompanije, sportski objekti, itd. ) dok bi banke postale obveznici plaćanja članarine za prihode iz skupine „Prihodi od provizija i naknada“. Nadalje, predloženim zakonom bi se trebao pojednostaviti postupak obračuna članarine (npr. smanjuje se broj stopa za obračun s 28 na 5, ukida se razvrstavanje sjedišta poreznih obveznika u turističke razrede prema kojima se određuje primjenjiva stopa, uvodi se mogućnost jednokratnog plaćanja članarine umjesto plaćanja u predujmovima za određene porezne obveznike i sl.).

 

Izvor: Crowe Croatia

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se