Porezna i administrativna rasterećenja za poticanje gospodarskog ciklusa

Multiplikativni učinak reforme procijenjen je na 0,5% BDP-a, a rasterećenjem poduzetnika i građana jednostavniji i stabilniji porezni okvir trebao bi pridonijeti gospodarskom rastu i zapošljavanju, socijalnoj pravednosti, jačanju konkurentnosti gospodarstva, poticanju demografske obnove, zadržavanju visokoobrazovnih kadrova u Hrvatskoj te razvoju poduzetništva, obrta i poljoprivrede, navodi se u Obrazloženju državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu.

Nakon uvođenja porezne reforme predstavljen je i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva kao dio reformskog paketa iz Nacionalnog plana reformi u okviru Europskog semestra. Akcijski plan trebao bi kumulativno rasteretiti gospodarstvo za 30% u prosjeku po području, a u planu su sadržane 104 mjere te se procjenjuje ušteda poslovnom sektoru do 1,5 milijardi kuna te povećanje konkurentnosti i slobode tržišta usluga.

Investicijski poticaji lokalnih samouprava

Kako bi potaknule investicije u sredini u kojoj žive, lokalne samouprave sve više truda ulažu u izgradnju poticajne investicijske klime. Grad Čakovec i Grad Velika Gorica dobri su primjeri.

Pročelnik Upravnog odjela za investicije, poduzetništvo i fondove EU Velike Gorice Domagoj Ilečić navodi da u cilju poticanja novog investicijskog ciklusa početna cijena zemljišta u njihovoj radnoj zoni iznosi 75 HRK. Investitorima se nude olakšice u vidu smanjenja komunalne naknade i komunalnog doprinosa te razni programi za poticanje poduzetništva dostupni na službenim Internet stranicama. Izdvajaju i investicijskog pratitelja kao već uhodani model pomoći investitoru.

U protekle dvije godine Grad Velika Gorica priveo je kraju velike investicijske projekte od kojih izdvajaju: Dječji vrtić u Velikoj Mlaki, Osnovnu školu u Novom Čiču, Reciklažno dvorište Mraclinska Dubrava te VG Komunalni centar i izgradnju kružnog toka kao dovršene projekte. Također, izgradnja novog terminala zračne luke na području jedinice lokalne samouprave od posebnog je značaja za daljnji razvoj.

Značajna sredstva Grad Velika Gorica izdvojit će za izgradnju komunalne infrastrukture u tekućoj godini, projekt aglomeracije koji predviđa izgradnju odvodnje u naseljima koji ju nemaju i izgradnju novog uređaja za pročišćavanje. Projekt će se financirati sredstvima Europske unije i vlastitim sredstvima, a vrijedan je 50 milijuna eura. U narednom razdoblju planiraju dovršenje investicijskih projekata otvorenih gradilišta, od kojih posebno izdvajaju  izgradnju gradskog bazena, Centra za posjetitelje u strogom centru grada, Dječjeg vrtića Žirek i Oproštajne građevine Kušanec.

Grad Čakovec uređena je sredina koja svoj razvoj usmjerava prema zacrtanim ciljevima sadržanim u Strategiji razvoja Grada Čakovca za razdoblje do 2020. godine. Gradska uprava s potencijalnim poduzetnicima ostvaruje dobru komunikaciju te im daje informacije i usluge na adekvatan način. Dio informacija može se dobiti u Investicijskom vodiču za ulagače dostupnom u tiskanom i digitalnom obliku, objavljenom na gradskoj Internet stranici (www.cakovec.hr), koji se prema potrebi ažurira. Pročelnik Ninoslav Šipoš, mag.ing.arh. i urb., od uspješnih investicijskih projekata izdvojio je sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracija Čakovec, izgradnju kanalizacije u naseljima dravskog bazena – Kuršanec, Šandorovec, Novo Selo na Dravi i Totovec, izgradnju sportske dvorane OŠ Ivanovec, provedbu projekata energetske učinkovitosti građevina.

U narednom razdoblju planira se izgradnja sjeveroistočne zaobilaznice (ukupan iznos investicije je 120 milijuna kuna), izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje (ukupan iznos investicije je 50 milijuna kuna), izgradnja infrastrukture na području Gospodarske zone Istok – sjeverni dio u Čakovcu – izgradnja magistralnog cjevovoda, razvodne vodovodne mreže, odvodnje sanitarnih otpadnih voda, oborinske odvodnje, izgradnja kabelske kanalizacije (DTK), javne rasvjete i cesta (ukupan iznos investicije je 11 milijuna kuna) te modernizacija dijela prometnice na najopterećenijem prometnom pravcu u Čakovcu u svrhu povećanja sigurnosti i protočnosti prometa (ukupan iznos investicije je 1.399.356,77 EUR).

Stanje na domaćem i regionalnom dioničkom tržištu

Analitičari banke Goldman Sachs procjenjuju da bi europske dionice ove godine mogle donijeti značajno veći prinos investitorima od američkih, i to ponajprije zbog slabog eura, snažnog globalnog rasta te oporavka cijene nafte. Prethodna godina na Zagrebačkoj burzi zaključena je s vrlo dobrim trgovinskim pokazateljima, što se ogledalo u dvoznamenkastom rastu gotovo svih indeksa, navedeno je u publikaciji Zagrebačke burze Pregled trgovine u 2016. godini.

Siječanj je donio rast svih ključnih trgovinskih pokazatelja. Indeksi su nastavili svoj uzlazni niz, rastavši uglavnom u rasponu od 6% do 8%. CROBEX i CROBEX10 probili su nove granice od 2.100, odnosno 1.200 bodova – CROBEX je ojačao +7,4%, a CROBEX10 +6,6%. Iznimku predstavlja indeks građevinskog sektora CROBEXkonstrukt, koji je ostvario izuzetan rast, zabilježivši u mjesec dana porast veći od +48%, navodi se u Mjesečnom izvještaju za siječanj. Ipak, u prvoj polovici veljače Crobex je zaustavio svoj rast.

Kretanja i trendovi fondovske industrije

Prinosi mirovinskih fondova tijekom 2016. godine kretali su se između 6 i 13,5%, a najbolje prinose imali su fondovi A kategorije. Dobre rezultate fondovi prvenstveno mogu zahvaliti dobroj situaciji na tržištu kapitala.

Na kraju 2016. godine najveće prinose kod investicijskih fondova ostvarili su dionički fondovi, nešto manje prinose ostvarili su mješoviti fondovi, dok su najniže prinose ostvarili novčani fondovi, a nešto veće prinose obveznički fondovi. I početak 2017. godine nastavio je uzlazan trend, no sredinom veljače ovaj trend je prekinut, pri čemu su neki fondovi zadržali uzlazan trend, a neki fondovi su zabilježili pad. Određeni fondovi umanjili su upravljačke naknade na određeno razdoblje, nastojeći na taj način privući veći broj ulagača.

Najveći prinosi investicijskih fondova na kraju 2016. godine (izvor: Hrportfolio.hr)

Novosti u ponudi banaka – investicijski bankarski proizvodi

Osim redovnih komercijalnih, Privredna banka dio investicijskih kredita financira iz linija, lokalne i EU razvojnih banka, koje imaju nešto povoljnije uvjete. Međutim, sve djelatnosti i svi projekti nisu prihvatljivi za financiranje iz ovih izvora. Ključni preduvjeti su dobra informiranost i priprema prije donošenja odluke o izboru kreditnog proizvoda, a djelatnici PBZ-a uvijek su spremni pružiti kvalitetnu profesionalnu podršku i u tom pogledu. Privredna banka Zagreb je s Europskom investicijskom bankom u studenom 2016. zaključila kreditnu liniju namijenjenu financiranju investicijskih projekata malog i srednjeg poduzetništva (do 250 zaposlenih) i MidCaps klijente (do 3000 zaposlenih).

Banka s HBOR-om ostvaruje uspješnu dugogodišnju poslovnu suradnju po HBOR-ovim programima kreditiranja koji su posebno strukturirani za pojedina područja hrvatskog gospodarstva (izvoz, turizam, poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo, EU fondovi, zaštita okoliša, infrastruktura, žene poduzetnice…). Osim navedenog, Banka surađuje s HBOR-om po okvirnim kreditima za investicijska ulaganja malih i srednjih poduzetnika, te po Modelu podjele rizika, razmjerno dijeleći rizik investicije u klupskim kreditima. Kao novitet iz Privredne banke preporučuju sredstva okvirnog kredita uz izrazito povoljne uvjete za krajnje korisnike čije se odobrenje, odnosno realizacija, ostvaruje u kratkom roku.

Iako je posljednjih godina bio vidljiv prevladavajući trend potražnje za kreditima za obrtna sredstva (kratkoročnim i dugoročnim) te restrukturiranje postojećih kreditnih obveza poduzeća, u posljednje vrijeme, posebno pod utjecajem natječaja za financiranje projekata iz europskih fondova, primjetan je nešto veći interes za projekte u poljoprivredi i projekte u turizmu, te banka aktivno s poduzetnicima sudjeluje u pripremi projekata i dogovorima o financiranju, navode iz Erste banke. Erste banka u svojoj ponudi ima različite vrste kratkoročnih i dugoročnih investicijskih kredita. Zahvaljujući dosadašnjem radu i iskustvu te osobnom kontaktu s klijentima koji se bave različitim djelatnostima, njihovi stručnjaci znaju prepoznati potrebe pojedinog klijenata.

Banka već godinama posebnu pozornost polaže na razvoj i korištenje usluga mobilnog i internetskog bankarstva, koje, osim privatnim korisnicima, nudi i poslovnim korisnicima. Usluga mobilnog bankarstva – mBanking za iPhone i Android mobilne uređaje, osim potpisivanja pripremljenih naloga i datoteka i zadavanja novih, pregleda stanja i prometa po računu te korištenja mTokena kao brzog i sigurnog načina prijave, omogućava i korištenje opcije ‘Slikaj i plati’. Usluga mBanking nudi i inovativne funkcionalnosti, kao što su parcijalni sken i učitavanje fakture, a koje su razvijene kako bi se klijentima pojednostavilo podmirivanje faktura primljenih e-mailom, odnosno nestandardiziranih ponuda za plaćanje.

Visoka kunska likvidnost koja nas prati već neko vrijeme i izrazito ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke i većine ostalih središnjih banaka, u prethodnom razdoblju nose sa sobom niske kamatne stope gdje depoziti (kunski i EUR) nude povijesno niske prinose. -U takvim uvjetima primjećujemo da pravne osobe sve više pokazuju interes za ulaganja u druge vrste fondova, osim novčanih. Pri tom prvenstveno mislimo na obvezničke fondove koji su umjerenoga rizika, ali zahtijevaju i duži vremenski horizont ulaganja u odnosu na novčane fondove – navodi Ozren Tabaković iz RBA. U praksi pravne osobe prvenstveno ulažu u novčane fondove koji su niskoga rizika te služe za ulaganje viškova likvidnosti na kraće rokove. Neki od glavnih razloga odabira ovih vrsta fondova su fleksibilnost ulaganja (primjerice, putem Internet bankarstva) i dostupnost sredstava bez naplate izlazne naknade. Kod Raiffeisen Cash fonda izlazne naknade nema, dok se kod fonda euroCash ona ne naplaćuje za ulaganja dulja od 15 radnih dana. Osim Raiffeisen zaštićene glavnice, niti jedan fond Raiffeisen Investa nema ulaznu naknadu.

Raiffeisen Invest d.o.o., društvo za upravljanje UCITS fondovima upravlja s 9 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondovi), od kojih su dva fonda novčana: kunski Raiffeisen Cash i eurski Raiffeisen euroCash, dva obveznička: Raiffeisen Bonds i Raiffeisen Classic, te pet posebnih fondova: Raiffeisen Harmonic, Raiffeisen Dynamic, FWR Multi-Asset Strategy I, FWR Multi-Asset Strategy II i Raiffeisen zaštićena glavnica.

Uloga kontrolinga u upravljanju poslovnim rezultatom

Uloga kontrolinga u dinamičnim uvjetima poslovanja i razdobljima ekonomskih kriza sve je izraženija. Njegova osnovna funkcija usmjerena je na postizanje što veće efikasnosti poslovanja, a samim time i na bolji poslovni rezultat.

Kontrolna funkcija kontrolinga povezuje parcijalne organizacijske funkcije u jedinstvenu cjelinu s prvenstvenim ciljem ostvarivanja maksimalne efikasnosti i efektivnosti poduzeća, a zahvaljujući kontrolingu management tvrtke treba biti informiran o svemu što se događa u tvrtki s ciljem donošenja kvalitetnih poslovnih odluka koje se u konačnici odražavaju na poslovni rezultat.

Važnost analize financijskih izvještaja

Korisnici osnovnih financijskih izvještaja su brojne interesne skupine, od investitora, managementa, zaposlenika, kupaca i dobavljača, kreditora, državnih tijela, raznih agencija… Analiza financijskih izvještaja provodi se pomoću pokazatelja i sustava pokazatelja (likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, profitabilnosti, ekonomičnosti i sl.). Pokazatelji poslovanja ukazuju na probleme u poslovanju ili na uspješnost poslovanja, stoga je analiza financijskih izvještaja unutar tvrtke iznimno važna. Sažeta analiza financijskog izvještaja pokazatelj je managementu koje poslovne poteze učiniti u budućnosti ili koje korekcije napraviti u budućnosti.

Izrada elaborata o transfernim cijenama

Cijene koje se dogovaraju unutar grupacije društva (transferne cijene) često su predmet poreznih nadzora, jer se njima može utjecati na premještanje dobiti iz zemlje gdje je stopa poreza viša, u zemlju gdje su porezne stope niže. Upravo zbog toga porezna uprava posebnu pažnju posvećuje nadzoru transakcija takvih tvrtaka u odnosu na one koje posluju s nepovezanim osobama.

Teret dokaza u postupku poreznog nadzora je na strani poreznog obveznika te je nužno imati dobro pripremljenu i obrađenu dokumentaciju koja se izrađuje u vidu elaborata. Elaborat ili studiju o transfernim cijenama za 2016. godinu dostavlja se na uvid Poreznoj upravi, a elaborat mora biti napravljen u skladu sa smjernicama o transfernim cijenama, internim priručnikom o nadzoru transfernih cijena te sukladno Zakonu o porezu na dobit.

Aktualni natječaji Europske unije za poduzetnike

Iznimno značajan projekt „Projekt Slavonija, Baranja i zapadni Srijem“ pokrenut je kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo na području pet slavonskih županija, a sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020.

U 2017. godini kroz programe Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za razvoj lokalnih zajednica osigurano je 137,5 milijuna kuna. Zajedno s Programom održivog razvoja lokalne zajednice, kojim je ove godine osigurano 73 milijuna kuna za jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. i II. skupinu prema indeksu razvijenosti, Program razvoja otoka za koji je osigurano 19,5 milijuna kuna i s 45 milijuna kuna iz Programa podrške regionalnom razvoju, lokalnim je zajednicama na raspolaganju gotovo tri puta više sredstava za projekte nego prethodnih godina.

Od ostalih aktualnih projekata izdvajamo Program transnacionalne suradnje Interreg MEDITERAN 2014.-2020., Program međuregionalne suradnje INTERREG EUROPE (program INTERREG EUROPE pokrenuo je informativnu kampanju u vezi s trećim pozivom na dostavu projektnih prijedloga koji će biti otvoren u razdoblju 1. ožujka – 30. lipnja 2017.).

Bespovratna sredstva i poticaji u 2017. godini

Trajno je otvoren Poziv za dostavu projektnih prijava koji će se provoditi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritet 2 ‘Poslovna konkurentnost’, Investicijski prioritet 3d „Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima“, Specifični cilj 3d2 ‘Povećana inovativnost MSP-ova’. Cilj poziva je podržati projekte usmjerene ka novim proizvodima i uslugama s višom i visokom dodanom vrijednošću koje imaju pozitivan učinak na poslovne rezultate i rast poduzeća te s tržišnim potencijalom na međunarodnoj razini. Bespovratna sredstva će se dodjeljivati trajno putem otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava, s krajnjim rokom dostave projektnih prijava do 31.12.2017. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 114.000.000,00 kuna. Poziv je namijenjen mikro, malim ili srednjim poduzetnicima.

Od bespovratnih sredstava – darovnica izdvajamo Podmjeru 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava u programu Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EAFRD, a cilj poziva je pružanje potpore poljoprivrednicima u razvoju njihovih malih poljoprivrednih gospodarstava. Podmjera 9.1. ‘Uspostava grupa i organizacija proizvođača u poljoprivrednom i šumarskom sektoru’, provedba tipa operacije 9.1.1. ‘Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija“, Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja, čiji je cilj povećati kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova za provedbu aktivnosti u okviru školskog kurikuluma usmjerenih na razvoj jedne ili više vrsta pismenosti.

Porezno rasterećenje građana

Zakonom o porezu na dohodak smanjeno je opterećenje poreza na dohodak, a utvrđene su i druge porezne olakšice na način da se na propisane primitke ne plaća porez na dohodak ili da se propisane primitke ne smatra dohotkom te druge brojne porezne olakšice koje su dodatno razrađene Pravilnikom o porezu na dohodak. Pretpostavka je da će se potrošnja kućanstava povećati za oslobođena sredstva, te da će biti glavni pokretač rasta domaće potražnje u srednjoročnom razdoblju. Smanjenje opterećenja poreza na dohodak propisano je Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16).

Državna poticajna sredstva za građane

Još uvijek su aktualna državna poticajna sredstva za građane u vidu stambene štednje i dobrovoljne mirovinske štednje. Državna poticajna sredstva (DPS) isplaćuju se prema postotku utvrđenim formulom iz Zakona do iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine.

Država potiče i ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju, isplaćujući članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova poticajna sredstva koja iznose 15% od ukupno uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali maksimalno do uloga od 5.000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine. Maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava koje član fonda može ostvariti u jednoj godini iznosi 750,00 kuna.