Poduzetničke zone

Trend rasta investicija u poduzetničkim zonama je ohrabrujući, no da bi postigli rezultate koje očekujemo, Hrvatska mora postati najpoželjnija investicijska destinacija u regiji.

Premda ima preko 1.300 poduzetničkih zona, od kojih je trećina aktivna, odličan geostrateški položaj, prometnu povezanost, razvijenu IT strukturu, kvalitetnu radnu snagu te sustav poticaja i olakšica za investitore, Hrvatska je i dalje nedovoljno prepoznata kao investicijska lokacija. Osnivanje i opremanje poduzetničkih zona tek je dio posla. Onaj zahtjevniji dio mora uključiti sinergiju svih institucija kako bi se stvorilo pozitivno i sređeno poslovno okruženje koje podrazumijeva stabilnu političku i gospodarsku situaciju, učinkovit rad pravosuđa i javne uprave, reformu obrazovnog sustava i kreiranje jasne vizije u koje sektore i gdje želimo ulagati kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj zemlje.

-U pravilu su poduzetničke zone vrlo slabo popunjene, bar one koje su prvo proglašene zonama i opremane, a tek zatim popunjavane. Stoga teorije i argumenti o opravdanosti osnivanja i opremanja poduzetničkih zona mahom nemaju uporišta u praksi – kaže Nikolina Nežić, autorica poslijediplomskog specijalističkog rada Poduzetničke zone i bivša pročelnica Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU u Velikoj Gorici. Smatra da bi prije izgradnje zone trebalo provjeriti postoji li interes ulagača za određeno područje, a nakon izgradnje dati poduzetnicima poticaje. Naime, upravitelji zona odlučuju se na korekcije, npr. cijene zemljišta, tek kad se zona godinama ne puni.

Promicanje Hrvatske kao atraktivne investicijske destinacije

Hrvatska je prema izvještaju Doing Business Svjetske banke, koji mjeri lakoću poslovanja u 190 zemalja, u odnosu na prošlu godinu nazadovala za 4 mjesta te je sada 43., a na lošiji rezultat utjecali su dodatni porezi i naknade te komplicirane procedure za pokretanje poslovanja, posebno vrijeme potrebno za izdavanje građevinske dozvole. Od zemalja u regiji najbolje je rangirana Slovenija (30.), slijede Srbija (47.), Crna Gora (51.) te BiH (81.).

U Agenciji za investicije i konkurentnost najavljuju da će u 2017. nastaviti kontinuirano provoditi aktivnosti vezane uz privlačenje investicija. -Ovdje prije svega mislimo na mjere i aktivnosti koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti i unapređenje poslovnog okruženja koje će direktno utjecati i na povećanje investicija u Hrvatskoj. Mnogo toga pozitivnog već se napravilo u posljednjih nekoliko godina, međutim, mjesta za napredak još uvijek ima – poručuju iz AIK-a. Dodaju da je Hrvatska prema izvještaju Doing Business Svjetske banke, koji mjeri lakoću poslovanja u 189 zemalja, u dvije godine ostvarila napredak od 49 mjesta te je sada 40., čime se približila Češkoj (36.) i Japanu (34.), a iza sebe ostavila Mađarsku (42.), Belgiju (43.) i Italiju (45.). Također, napravljen je značajan odmak od zemalja u regiji (Crna Gora 46., Srbija 59., Kosovo 66., BiH 79.).

-Osim rada na povećanju konkurentnosti, nastavit ćemo s promocijom Republike Hrvatske kao investicijske destinacije na ciljanim tržištima i ciljano prema investitorima za koje imamo saznanja da su u fazi širenja poslovanja u Europi te im u direktnom kontaktu predstaviti prednosti Hrvatske. Nastavit ćemo i s radom na našoj bazi poslovnih zona, koja se pokazala kao izvrstan alat u radu s investitorima, jer na jednom mjestu omogućuje pretragu poslovnih zona sa svim potrebnim informacijama – kažu u AIK-u.

Poticaji i olakšice investitorima u poduzetničkim zonama

Prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN, br. 102/15), poticajne mjere za investicijske projekte odnose se na investicije u proizvodno-prerađivačke aktivnosti, razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti. Mjerama se želi poticati investicijske projekte koji uvode suvremenu tehnologiju i novu opremu, bave se ekološki prihvatljivim djelatnostima i štede energiju, povećavaju zaposlenost i izobrazbu zaposlenika, razvijaju proizvode i usluge više dodane vrijednosti te povećavaju konkurentnost.

Potpore uključuju:

1. porezne potpore za mikropoduzetnike

2. porezne potpore za male, srednje i velike poduzetnike

3. potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja

4. potpore za opravdane troškove usavršavanja povezanih s projektom ulaganja

5. potpore za:

a) razvojno-inovacijske aktivnosti

b) aktivnosti poslovne podrške i

c) aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti

6. potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja

7. potpore za radno intenzivne projekte ulaganja

8. potpore za ulaganje u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 13.000.000,00 eura uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta visoke stručne spreme povezanih s projektom ulaganja:

a) potpore za osiguranje nepromjenjivih uvjeta poslovanja

b) potpore za ulaganja

c) poticaji pola-pola

d) poček plaćanja poreznih obveza.

Poduzetničke zone mogu u svrhu privlačenja investitora dati dodatne poticaje, primjerice, prema veličini investitora, veličini zemljišta koje uzima, veličini objekta kojeg gradi, prema djelatnosti, broju zaposlenih i sl. Iz iskustva, Nežić kaže da su investitorima oslobođenje ili smanjenje komunalnog doprinosa, smanjenje komunalnih naknada te poticaji za zapošljavanje najvažnije poticajne mjere. Često se i korigira cijena zemljišta, npr. prema prioritetnim djelatnostima. Također, mogu se poticati izvozno orijentirani investitori, oni koji otvaraju nova radna mjesta i/ili ulažu preko određenog iznosa.

Umanjenje poreza na dobit ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih

Izvor: www.aik-invest.hr

Poticaji za zapošljavanje

Izvor: www.aik-invest.hr

Poticajne mjere za radno-intenzivne investicijske projekte

Izvor: www.aik-invest.hr

Razvoj poslovne infrastrukture

Ravnomjeran razvoj poduzetništva za pretpostavku ima ravnomjeran razvoj infrastrukture i poslovnih usluga koje stvaraju povoljno okruženje za rast i razvoj novih poduzeća.

-U današnje vrijeme poduzetnicima je bitno imati na jednom mjestu sve prateće sadržaje uz pristupačnu cijenu. Za početnike to znači da kroz jedinstvenu cijenu u inkubatoru dobivaju održavanje, marketing, usluge najma dvorane i opreme, računovodstvene usluge, usluge informiranja i edukacije. Za razvijenije poduzetnike to znači da će kroz funkcioniranje akceleratora ili tehnološkog parka u poduzetničkoj zoni nadopuniti svoju ponudu ponudom susjeda, kao i da će kroz zajednički nastup smanjiti pojedinačne troškove i osnažiti ponudu. Nadalje, to pretpostavlja i da će se izboriti za veće olakšice u poslovanju. Troškovi izgradnje infrastrukture također se smanjuju zajedničkim ulaganjima u, primjerice, biopročistač, trafostanicu, ceste, rasvjetu i sl. – objašnjava Nežić.

Sredinom rujna MINPO i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU objavili su natječaj ‘Razvoj poslovne infrastrukture’, za koji su na raspolaganju sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380 milijuna kuna. Cilj je natječaja razvoj i poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne infrastrukture te povećanje broja proizvoda i usluga koje ona omogućava. Iznos bespovratnih potpora kreće se od 200 tisuća kuna do 20 mil. kuna, a natječaj je otvoren do 31. Prosinca. -Poticanjem ulaganja u poslovnu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za proširenjem postojeće ili izgradnjom nove infrastrukture na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini, doprinijet će se poboljšanju dostupnosti poduzetničko-poslovne infrastrukture MSP-ovima u svrhu njihovog olakšanog rasta i razvoja s ciljem privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta – stoji u priopćenju MINPO-a.

Bespovratna sredstva za razvoj poduzetništva  

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. mikro, mali i srednji poduzetnici do kraja godine imaju mogućnost iskoristiti bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 867 milijuna kuna. Vrijednost pojedinačnih potpora kreće se od 300 tisuća do 30 milijuna kuna, a cilj im je ojačati konkurentnost MSP-a stvaranjem i proširenjem kapaciteta za razvoj procesa, roba i usluga, održavanjem i povećanjem zaposlenosti, dodane vrijednosti, izvoza i usvajanjem novih rješenja i tehnologija. Poziv Ministarstva poduzetništva i obrta za dostavu projektnih prijava ‘Kompetentnost i razvoj MSP’ traje do 31. prosinca, a sredstva su namijenjena poticanju investicija u početna ulaganja poduzetnika.

Poduzetnički centri za mikro i male poduzetnike 

Mikro i male tvrtke te obrti često su u vlasništvu ranjivijih društvenih skupina (mladi, žene, dugotrajno nezaposlene osobe) kojima nedostaje iskustva i financijskih sredstava za poslovanje. Županijski ili lokalni poduzetnički centri potpora su provođenju mjera za razvoj i poticanje poduzetništva kroz pružanje stručne i edukativne pomoći gdje se mogu dobiti potrebne informacije o otvaranju tvrtke, edukaciji, dodatnim izvorima financiranja, natječajima i programima potpore.

Mali poduzetnici početnici mogu u ranoj fazi poslovanja koristiti usluge poduzetničkih inkubatora, gdje će dobiti stručnu i tehničku pomoć za brži i održivi razvoj tvrtke. Inkubatori nude niz poslovnih usluga i resursa poput poslovnih prostora po povoljnim uvjetima od prve do treće godine poslovanja. Primjerice, Poduzetnički centar Solin inkubira žene poduzetnice-početnice te ih u prvoj godini poslovanja oslobađa troška plaćanja poslovnog prostora i režija, omogućuje savjetovanje i oglašavanje te besplatno korištenje Interneta i dvorana za sastanke.

Osječki poduzetnički inkubator BIOS poduzetnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru nudi usluge virtualnog inkubatora, čiji stanari također mogu koristiti niz beneficija.

Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP ove jeseni primio je 10. generaciju startup timova. Svoj intenzivni startup program u trajanju od 4 mjeseca naplaćuje 3.000 kn + PDV, ali po završetku programa timovi mogu dobiti seed investicije od ZIP-a do 100.000 kn. ZIP-ov novi akceleratorski program, nastao u suradnji s jednom od najvećih hrvatskih kompanija, namijenjen je tvrtkama koje već imaju proizvod, prototip ili su u završnoj fazi razvoja s ciljem ubrzanja razvoja proizvoda i plasmana na tržište. Svaka tvrtka u programu prima investiciju od 100.000 kn.

Karakteristike najaktivnijih zona

Investitori će prvenstveno uzeti u razmatranje poduzetničku zonu koja ima dobar geostrateški položaj u blizini većega grada, potpunu infrastrukturnu opremljenost, prometnu povezanost, prometnice unutar zone, raspoloživu kvalitetnu radnu snagu, blizinu stručnih i visokoobrazovnih institucija te lokalnu i regionalnu vlast angažiranu u privlačenju investicija i spremnu na suradnju.

Industrijska zona Bakar na Kukuljanovu godinama slovi za hrvatsku najopremljeniju zonu u kojoj posluje 150 tvrtaka (51% uslužnih, 26% proizvodnih, 23% trgovačkih) s više od 3.500 zaposlenih. U deset godina kontinuirano i planski u zonu je uloženo 128 mil. kuna te je ostvaren cilj da postane centralna zona Primorsko-goranske županije. U prvom kvartalu ove godine IZ Bakar ostvarila je prihod od 3,7 mil. kuna i dobit od 2,3 mil. kuna, a interes za nove investicije i gradnju raste jer su poduzetnici prepoznali sve pogodnosti koje zona nudi, mogućnost investiranja uz potpore europskih fondova i rad na daljnjem razvoju. Do zone uskoro dolazi i željeznica, a u izgradnji je plato s internom prometnicom i pratećom infrastrukturom za potrebe intenzivnijeg razvoja poduzetništva te malih i srednjih poduzeća.

Poduzetnička zona Podi kraj Šibenika površinom je najveća u Hrvatskoj, a smještena je blizu autoceste, morske luke i željeznice. Smatra se najperspektivnijom zonom sa snažnom potporom lokalne zajednice koja sudjeluje u pribavljanju potrebnih dozvola za investitore, proizvodne djelatnosti oslobođene su komunalnog doprinosa, a infrastrukturno opremljeno zemljište prodaje se za 5 EUR/m². U zoni radi 16 tvrtaka s 900 zaposlenih, a investitori su iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije i Nizozemske.

Poduzetnička zona Kneginec kraj Varaždina investitorima nudi djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade i doprinosa te aktivno sudjeluje u svim fazama projekata kako bi investitore povezala s institucijama i poslovnom zajednicom. U zoni aktivno radi 18 tvrtaka sa 750 zaposlenih. Namijenjena je za proizvodne i prerađivačke djelatnosti, servisne i zanatske radionice, skladišta te kao lokacija za velike trgovačke centre, a 2007. proglašena je najboljom zonom.

Najuspješnije županije u privlačenju investicija

U posljednje vrijeme sjeverozapadna Hrvatska, a posebno Varaždinska županija, najuspješnije su u privlačenju novih investicija. Poduzetničku zonu Jalžabet kraj Varaždina za svoja ulaganja odabrale su tvrtke Wollsdorf, Press Glass, Calzedonia, Boxmark, a sve se bave proizvodnim djelatnostima. U poduzetničkoj zoni Ludbreg zemljište je kupila tvrtka Ameropa, a izgradit će skladište za poljoprivredne proizvode i sušare u vrijednosti oko 12 mil. kuna. U istoj zoni posluju i indijska kompanija ACG Lukaps, koja proizvodi kapsule za lijekove, i Ducati Components.

U poduzetničkoj zoni Prelog u Međimurskoj županiji njemački CWS Boco uložio je 12 mil. eura u greenfield investiciju. Tvrtka se bavi iznajmljivanjem i prodajom radne i zaštitne odjeće, otirača i sanitarnog pribora. U zoni je i jedan od najvećih europskih proizvođača ženske modne obuće Paul Green te također njemačka tvrtka Haix, specijalizirana za proizvodnju obuće za vojsku i policiju.

Istra bilježi znatna nova ulaganja u turizmu, primjerice, nekoliko novih Maistrinih projekata. Maistra je, uz do sada uloženih 3 mlrd. kuna, nastavila započeti investicijski ciklus i planira dodatno ulaganje koje se procjenjuje na 1,6 mlrd. kuna, s ciljem podizanja kategorizacije hotelskih kapaciteta.

Poduzetničke zone – temelj razvoja lokalnog gospodarstva

Razvoj poduzetničkih zona izravno utječe na razvoj lokalnog gospodarstva jer se javlja potreba za razvojem dodatnih usluga za poduzetnike. -Paralelno s otvaranjem pogona i novim zapošljavanjem događa se ekspanzija drugih gospodarskih aktivnosti i pratećih djelatnosti – građevinarstvo, čišćenje, održavanje zelenih površina, sve vrste usluga za novozaposlene, i sl. – nabraja Nežić.

Ličko-senjska županija prepoznata je kao top-destinacija u turizmu, ali realni sektor je neiskorišteni potencijal. Najavljena izgradnja Razvojnog centra Ličko-senjske županije trebala bi revitalizirati poljoprivredu, šumarstvo i razvoj drvne industrije, a u sklopu projekta razmatra se i razvoj poduzetničkog inkubatora i akceleratora u Gospiću.

Gospodarska zona Čaporice – zapad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s 15 mil. kuna europskog novca krenula je u izgradnju novog centra agropoduzetništva u Županiji. Unutar zone djelovat će Poslovno-uslužni centar, Centar kompetencija za prehranu i zdravlje, poduzetnički inkubator te niz poduzetničko-potpornih i uslužno-servisnih službi. Cilj projekta je poticanje razvoja agroindustrije na cijelom području Cetinske krajine i Dalmacije.

Prema Programu regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u proizvodne tehnologije, Ministarstvo gospodarstva objavilo je natječaj za dodjelu bespovratnih državnih potpora namijenjenih proizvodnim gospodarskim sektorima za ulaganje u nove tehnologije. Za potpore je osigurano 40 mil. kuna, maksimalni iznos pojedinačne potpore ograničen je na 1,5 mil. kuna,  a natječaj je otvoren do 31. prosinca.

Suradnja poduzetničkih zona i obrazovnih institucija

Poduzetničke zone i dodatne usluge imaju velik potencijal zapošljavanja lokalnog stanovništva, posebno u slabije razvijenim krajevima. No, namjena zone trebala bi biti usklađena s obrazovnim programima kako ne bi dolazilo do nesklada između potreba investitora i ponude na tržištu rada.

Kao veliku prednost Hrvatske u odnosu na druge zemlje u AIK-u ističu zadovoljstvo investitora, prvenstveno stranih, kvalitetom naše radne snage te dobro služenje engleskim, njemačkim i talijanskim jezikom. Problem je što kvaliteta kadra ne odgovara kvantiteti te specifičnim potrebama na suvremenom tržištu rada. Razvijene zemlje u EU ističu STEM područje kao ključno za znanstveno-tehnološki i održivi gospodarski razvoj, a STEM predmete kao ključna temeljna znanja. Ako želimo konkurirati kao lokacija za investicije u industriju, moramo popularizirati STEM zanimanja među učenicima, ulagati u ravnomjeran razvoj obrazovnih ustanova u svim sredinama te prilagođavati obrazovne programe potrebama na tržištu rada.

Dobar primjer takve prakse je strukovna škola Knez Branimir u Benkovcu, koja sama istražuje tržište rada, kreira kurikulum za obrazovanje učenika i odraslih za zanimanje CNC operatera te surađuje sa šibenskim TLM-om, a za svoje projekte koristi sredstva iz europskih fondova.

Krajem rujna tehnička Vlada donijela je Program razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od 2016. do 2020. koji je, u sklopu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, preduvjet za korištenje 85 milijuna eura iz europskih fondova. Definirano kao pokretač gospodarstva, strukovno obrazovanje i osposobljavanje do 2020. bit će usmjereno na kvalitetu i učinkovitost, a istodobno bit će privlačno, inovativno, povezano s tržištem rada te omogućiti stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje. -Programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja planirano je izraditi novi sektorski kurikulum, ojačati model učenja temeljenog na radu, unaprijediti sustav osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kao i sustav trajnoga profesionalnog razvoja nastavnika te podići privlačnost strukovnog obrazovanja i povećati mobilnost te zapošljivost učenika – stoji u priopćenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Poduzetničke zone u Sloveniji, BiH i Srbiji

Slovenija ima oko 300 poslovnih zona, a najveći interes investitori pokazuju za zone Komenda, Aeropolis, Mirna Peč, Hrpelje Kozina, Tris Kanižarica i Murska Sobota. U zonama su poduzetnici iz Italije, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a, Austrije i Slovenije, a velik interes pokazuju investitori iz Indije, Rusije, Poljske i Hrvatske, rekla nam je Suzana Zagorc iz slovenskog Ministarstva za gospodarski razvoj i tehnologiju. Hrvatske zone ne smatraju konkurencijom, već one u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Agencija Spirit Slovenija, u sklopu koje djeluje portal www.investslovenia.org na kojem se mogu pronaći sve potrebne informacije o 200 zona, baze podataka te mogući poticaji i olakšice po regijama, investitorima osigurava potpunu uslugu pri realizaciji investicijskih projekata. Ove godine Spirit provodi javni natječaj za poticanje izravnih stranih ulaganja u Sloveniji, posebno za sektore s većom dodatnom vrijednošću koji će otvoriti nova radna mjesta, osigurati prijenos znanja i tehnologije i pridonijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju. Iznos osiguranih sredstava je 4.640.000 eura, a natječaj je otvoren do 27.03.2017.

U Federaciji BiH poslovne zone razvijaju se od 2005. i do 2014. u njih je uloženo više od 7 mil. eura. Najviše je poduzetničko-zanatskih zona (80%), zatim industrijskih (17%) te 3% specijaliziranih zona. Prema strateškom planu razvoja malog i srednjeg poduzetništva u BiH, postavljeni ciljevi odnose se na smanjenje administrativnih prepreka, promociju poduzetništva, uspostavu i jačanje mreže razvojnih ustanova, financijsku podršku, jačanje poslovne infrastrukture, tehnološki razvoj i stručno usavršavanje. U 2016. kroz natječaje EU za unapređenje poslovnih zona osigurano je oko 700 tisuća eura. U BiH djeluje pet regionalnih razvojnih agencija, a poticaji i olakšice ovise o regiji. Sarajevska regionalna razvojna agencija Serda kao atraktivna područja ulaganja za strane investitore izdvaja poljoprivrednu, prehrambenu, automobilsku, metaloprerađivačku i tekstilnu industriju, bankarski i financijski sektor, građevinarstvo, energetiku, šumarstvo, ICT, rudarstvo i turizam.

-Svi oblici poslovne infrastrukture koji stoje na raspolaganju poduzetnicima u Srbiji su 14 slobodnih zona, 8 tehnoloških parkova, 32 poslovna inkubatora i hub-a, 15 akreditiranih regionalnih razvojnih agencija, kao i 61 klaster. Također, svaki grad i općina u Srbiji imaju bar po jednu industrijsku zonu koja je namijenjena razvoju lokalne poslovne zajednice – kaže Aleksandar Miloradović iz Razvojne agencije Srbije. Među najaktivnijim slobodnim zonama su Pirot, Kragujevac, Zrenjanin, Subotica i Apatin. Vrlo aktivni inkubatori su Novi Sad, dizajn inkubator Nova iskra, Startit iz Beograda, Biznis inkubator Kruševac, te regionalne razvojne agencije Kragujevac, Užice i Leskovac. U industrijskim i slobodnim zonama zemljište se može dobiti bez ili s minimalnom naknadom, potpuno infrastrukturno opremljeno, a lokalne samouprave mogu dodatno osloboditi investitore od plaćanja raznih naknada koje su u njihovim nadležnostima. Veliki investitori u slobodnim zonama mogu računati na tri vrste olakšica: porezni poticaji (oslobođenje plaćanja PDV-a na uvoz sirovina, repromaterijala i građevinskog materijala, oslobođenje od plaćanja PDV-a na energente koji se koriste u proizvodnom procesu, oslobođenje od plaćanja poreza na dobit za tvrtke u proizvodnom sektoru), carinski poticaji i posebne usluge. -Samo u 14 slobodnih zona širom Srbije radi oko 220 međunarodnih kompanija. One zapošljavaju preko 20.000 domaćih radnika i stvaraju godišnji prihod od 5 mlrd. eura. U kombinaciji s drugim institucijama poslovne infrastrukture, smatramo da je Srbija vodeća zemlja regije u ovom pogledu – zaključuje Miloradović.

Otvorenje Razvojnog centra i Tehnološkog parka Križevci

Dana 28. listopada 2016. Službeno je otvoren Razvojni centar i Tehnološki park u Križevcima i potpisani su ugovor s prvim poduzetnicima koji ulaze u Tehnološki park. Time je završen projekt u okviru kojeg je izgrađen veliki objekt od 8.490 m² i započinje poslovni život institucije od koje Križevci mnogo očekuju.

Razvojni centar i Tehnološki park Križevci jedan je od strateških projekata Grada Križevaca, kojim se potiče razvoj konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i lokalnim potencijalima. Projekt je sufinancirala Europska unija putem Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Uz Grad Križevce, u provedbi projekta sudjelovali su i projektni partneri Visoko gospodarsko učilište u Križevcima te Križevački poduzetnički centar d.o.o.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje RCTP Križevci iznosi 37.577.369,22 kuna. Europska unija je nositelju projekta Gradu Križevcima odobrila bespovratna sredstva u iznosu od 33.817.117,60 kuna, što čini 90% ukupne vrijednosti projekta. Grad Križevci projekt je sufinancirao iznosom od 3.760.251,62 kuna.

Cijeli objekt sastoji se od 4 zgrade s poslovnim i proizvodnim prostorima za poduzetnike i potpuno nove upravne zgrade s pratećim prostorima, kao što su kongresna dvorana, znanstveno-istraživački laboratorij i recepcija. U tom prostoru RCTP Križevci nudi malim i srednjim poduzetnicima proizvodne, izložbeno-prodajne i uredske prostore po subvencioniranoj cijeni, uz korištenje brojnih usluga poduzetničkih potpornih institucija u svrhu unapređenja i razvoja njihovog poslovanja.

Projekt je realiziran pod vodstvom voditelja Projekta pročelnika za gospodarstvo Darka Masneca, dok  sada upravljanje preuzima mladi, stručni tim, direktor mr.sc. Tihomir Hodak i njegova zamjenica Kristina Vrhovec-Žohar, koja je do sada vodila Križevački poduzetnički centar d.o.o.

Razvojni centar i Tehnološki park želi biti pokretač gospodarskog razvoja Križevaca, mjesto gdje će se razvijati poduzetništvo, osnivati nova poduzeća, rasti i razvijati postojeća, mjesto koje će privlačiti poduzetnike iz drugih mjesta da dođu u Križevce, gdje će se stvarati inovativni proizvodi konkurentni na svjetskom tržištu, otvarati nova radna mjesta, stvarati veza između obrazovnih i znanstvenih institucija i gospodarstva kroz nove razvojne projekte i stvarati pozitivna klima za dinamičan razvoj Grada.

RCTP želi privući poduzetnike iz ostalih krajeva, posebno iz Zagreba, da dođu u Križevce: pružaju im odlične poslovne i radne uvjete, smanjene troškove poslovanja s manjim prirezom, dobru prometnu povezanost s okolnim gradovima i mjestima (udaljen autoputom 0,5 sati od Zagreba), te punu podršku gradske Uprave.

Primjer modela privlačenja ulagača

Uvažavajući činjenicu da postoji interes strateških investitora koji unutar zona u Hrvatskoj praktički ne mogu osigurati građevinsko zemljište veličine 40-50 ha u jednom komadu, izvršena je rezervacija prostora u neposrednom kontaktu zone prema Odluci o izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Ogulina, prenosi nam direktor Poduzetničke zone grada Ogulina. Temeljem ovog dokumenta planira se akcija prijenosa vlasništva Republike Hrvatske na Grad Ogulin kako bi se zemljište putem javnog natječaja moglo ponuditi velikom strateškom investitoru. I to je, na primjer, samo jedan od modela kako se mrtvi kapital državne imovine može staviti u funkciju.

Osnivanje prava građenja

Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti (članak 280. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

Pravo građenja u pravnom smislu izjednačeno je s nekretninom. Nekretnine u Poduzetničkoj zoni Ogulin u vlasništvu Grada Ogulina u pravnom prometu su, dakle, putem javnog natječaja za prodaju nekretnina i putem javnog natječaja za osnivanje prava građenja na nekretninama u poduzetničkoj zoni u Ogulinu.

Kod nas se pravo građenja osniva na rok od 15 godina od dana zaključivanja Ugovora o osnivanju prava građenja. Godišnja naknada za osnivanje prava građenja iznosi 0,10 eura/m².

Investitor sam odlučuje kada će postati vlasnik predmetnog zemljišta u roku 15 godina. Naime, naša intencija bila je da ovime privučemo potencijalne investitore i da im ujedno olakšamo sam start u investiciju, odnosno da ne mora odmah davati velike novce za zemljište, već da za ‘simboličnu’ naknadu počne svoj poslovni plan. Novac koji ima ostaje mu za, recimo, pripremanje projektne dokumentacije, za nabavu tehnologije itd., a po pokretanju djelatnosti, iz određene stabilnosti, određene dobiti i pozicioniranja na tržištu sam odlučuje kad će to zemljište onda i kupiti, što svakako mora u roku 15 godina. Moram priznati da je ovakva alternativa kupnji odmah naišla na odobravanje svih pristiglih i svih potencijalnih investitora.

Povrat plaćenog dijela kupoprodajne cijene

Ova pogodnost, odnosno olakšica budućim investitorima proizlazi iz činjenice da je nezaposlenost rak rana hrvatskog društva. Uz tu premisu i premisu da poduzetnička zona nije zamišljena kao profitni centar (već kao centar koji će privući investicije), mi smo se odlučili za ovu mjeru povrata plaćenog dijela kupoprodajne cijene ovisno o broju novozaposlenih radnika na neodređeno vrijeme na području poduzetničke zone, a s područja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ispostave u Ogulinu.

Na ovaj način stimuliramo investitore na zapošljavanje ‘naših’ ljudi i time smanjujemo nezaposlenost u našem Gradu. Dakle, osim rješavanja nezaposlenosti, punimo gradski proračun (i državni) preko poreza na dohodak.