Gospodarstvo
Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala 28. članica Europske unije. Pridruživanjem europskoj obitelji Hrvatska je ostvarila jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva, no kako je Hrvatsko to članstvo u EU iskoristila?
Prilikom obilježavanja postignuća Hrvatske kao članice Europske unije objavljena je i publikacija ‘5 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji’ s nekoliko predstavljenih područja – u donošenju odluka na europskoj razini, gospodarstvu i financijama, značaju europskih fondova, potpori razvoju poljoprivrede i ribarstva, obrazovanju i osposobljavanju te prilikama za mlade, kulturi, obrani. Publikacija predstavlja i buduće djelovanje Hrvatske u okviru EU-a i njezinim ciljevima u sljedećem razdoblju – prvom predsjedanju Vijećem Europske unije 2020. godine te ulasku u schengenski prostor i europodručje.
Publikaciju ‘5 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji’ preuzmite OVDJE.
Što se promijenilo otkada smo ušli u EU?
Reakcije su s različitih strana oprečne, no ipak Hrvatska je u ovih pet godina članstva u EU ostvarila određene ekonomske koristi koje se manifestiraju kroz ekonomske i fiskalne pokazatelje, no potrebno je poduzeti dodatne napore u korištenju EU fondova. Naime, realizirana su 4.912 projekta kojima je ugovoren iznos od 4.8 milijardi eura, što je tek 45% od predviđenih 10,7 milijardi eura.
Najveći utjecaj članstva ogleda u gospodarstvu koje je od otvaranja granica, uklanjanja administrativnih i necarinskih prepreka slobodnoj trgovini ostvarilo velike uštede poslovanja, ali se također suočilo i s jačom konkurencijom iz ostalih zemalja Unije. Hrvatska je od ulaska u EU povećala izvoz za 56%, s time da je izvoz u zemlje EU veći za 70 posto.
Korist od članstva vidimo kroz mogućnost korištenja fondova EU, kako bi se ojačala konkurentnost gospodarstva te potaknuo ravnomjeran razvoj hrvatskih regija, a kao pozitivni učinci ocjenjuju se i slobode kretanja roba, usluga, kapitala i rada.
No hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu većinom su suglasni da Hrvatska u pet godina članstva u Europskoj uniji nije iskoristila mnoge prilike koje su nam bile na raspolaganju.
Do konkretnog povećanja standarda građana ipak nije došlo, a kvaliteta javnih servisa više-manje ostala je ista, zaposlenost i plaće se nisu radikalno povećale, kao ni konkurentnost države i gospodarstva. A odlazak dijela mladog i radno sposobnog stanovništva u potrazi za boljim poslom, državnim i društvenim uređenjem, ponajprije zbog nesređenog stanja u Hrvatskoj i dalje je primjetan. Reforme se ne provode, mirovine su u ‘velikoj opasnosti’… Strani mediji o Hrvatskoj u EU pak većinom ističu: Nebitna, nevidljiva i ekstremno konzervativna. Generalni je zaključak kako Hrvatska svoje članstvo u EU nije dovoljno dobro iskoristila.
No uz provedbu strauturnih reformi koje su sada već neodgodive, uspješnije korištenje financijske perspektive EU fondova, uvođenje eura, znantno efikasnijeg i samostalnog sudstva… nadamo se da ćemo uspjeti isplivati prema boljim ekonomskim, društvenim, političkim i inim okolnostima.
