Industrije
Zbog oblika Hrvatske i zahtjevnosti pokrivanja cijelog područja, vrlo je izazovno posložiti logističke procese kako bi se moglo pratiti sve zahtjevnije klijente. Dodatni izazov je sezonalnost na obali, gdje u svega 2-3 mjeseca imate velike potrebe, a nakon toga ostatak godine kapaciteti stoje neiskorišteni. Stoga, nema lakog i jednoznačnog rješenja u distribuciji i logistici, kaže direktor Insaka, Saša Cvetojević.
Trgovina na veliko Republike Hrvatske u ukupnoj distributivnoj trgovini zauzima značajan udio i u njoj je ostvaren najveći ukupni prihod u distributivnoj trgovini. Tako je u trgovini na veliko u 2015. godini ostvaren ukupni prihod od 111,13 milijardi kuna. Također, važno je istaknuti da je trgovina na veliko drugi najveći poslodavac u ukupnoj distributivnoj trgovini te je u 2015. godini, prema podatcima Financijske agencije – FINA-e, u njoj bilo ukupno 74.196 zaposlenih, a u istoj je godini u njoj poslovalo 15.698 tvrtaka. Ukupna distributivna trgovina u Hrvatskoj uključuje trgovinu na malo i veliko te trgovinu motornim vozilima.
Izravno umrežavanje proizvođača i krajnjih kupaca
Kada je riječ o trgovini, posebice maloprodaji, ulazak Hrvatske u EU nije donio bitne promijene, jer valja istaknuti da je ona već ranije u svom razvoju dosegnula europske i svjetske standarde, i u ponudi proizvoda i po izgradnji suvremene maloprodajne mreže, rekli su nam iz Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore. Uvažavajući i makroekonomske pokazatelje, kretanja u trgovini su u skladu s kretanjima trgovine na razini Europske unije. No, valja istaknuti kako je područje Republike Hrvatske, njenim pristupanjem u punopravno članstvo EU, postalo dio jedinstvenog carinskog područja Unije. Ulaskom Hrvatske u EU porasla je i razina zaštite potrošača u Hrvatskoj, pa u skladu s europskom i svjetskom praksom u trgovini koja nastoji što učinkovitije i uspješnije odgovoriti na potrebe kupaca valja istaknuti kako i domaća trgovina prati sve trendove, o čemu svjedoči gradnja suvremene trgovačke mreže koja asortimanom, kvalitetom ponude i usluga te cijenama može ravnopravno sudjelovati u tržišnoj utakmici u kojoj je izložena brojnoj konkurenciji.
S druge strane, preko inozemnih trgovačkih lanaca, koji već godinama djeluju na tržištu Hrvatske, tijekom 2015. Plasirao se raznovrstan asortiman hrvatskih proizvođača u vrijednosti od nekoliko desetina milijuna eura. Uz brojne poznate hrvatske brandove na tržištima zemalja EU svoje su mjesto preko trgovačkih lanaca našli i brojni manji proizvođači sa svojim proizvodima ili kao proizvođači tzv. privatnih brandova trgovačkih lanaca.
Za doprinos zajedničkom tržištu EU Vijeće i Parlament Europske unije izradili su prijedlog uredbe o prekograničnoj trgovini, čime bi se uklonile brojne preostale prepreke zajedničkog tržišta Unije, posebno u e-trgovini. Naime, samo 15% kupaca kupovalo je 2014. na Internetu iz druge države EU-a, dok je njih 44% to činilo na domaćem tržištu. Više od tri četvrtine (84%) prodaje na Internetu tijekom 2014. potjecalo je iz zemlje u kojoj se nalazilo trgovačko društvo prodavač. Mogući doprinos europskom BDP-u od postizanja potpunog funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta iznosio bi otprilike 415 milijardi eura, zaključak je Vijeća EU. Procjenjuje se da će koristi od prekogranične e-trgovine iznositi 0,27% BDP-a, a građanima i poduzećima će donijeti niže cijene različitih roba i usluga zbog povećanog cjenovnog tržišnog natjecanja.
Uvažavajući značaj trgovine na veliko i njen mogući utjecaj na ukupno gospodarstvo, HGK je, u okviru svoje akcije Kupujmo hrvatsko, pokrenula dodatno i specijaliziranu akciju Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, koju su prvi put predstavili u proljeće 2015. godine u Poreču i koja je polučila dobre rezultate. Višestruki značaj tog projekta jest u izravnom umrežavanju proizvođača i krajnjih kupaca, a uključuje poticanje kvalitetnije suradnje i boljega plasmana domaćih proizvoda na domaćem tržištu, potom utjecaj na konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, čineći turizam nositeljem hrvatskog identiteta putem ponude hrvatskih proizvoda, očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, promicanje kvalitetnih domaćih proizvoda – nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.
Iz Sektora za trgovinu HGK rekli su nam kako su oni uvijek naglašavali važnost sinergije svih grana gospodarstva i važnost spajanja „zelene“ i „plave“ Hrvatske, što se postiže upravo realizacijom smišljenih projekata kao što je akcija Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, koji je ostvario bitan doprinos plasmanu domaćih proizvoda unutar sektora HORECA (Hotel – Restaurant – Cafe).
Nužnost brze prilagodbe
Da veleprodaja u Hrvatskoj predstavlja značajni poslovni sektor koji se razvija i raste kao partner i podrška drugim sektorima, naročito turizmu i malom poduzetništvu, ističe i predsjednik Udruge trgovine Hrvatske udruge poslodavaca, Dražen Kocijan, koji smatra da će se s obzirom na uslužnu orijentiranost našeg gospodarstva veleprodaja zasigurno i dalje snažno razvijati.
-To je sektor koji brzo implementira nove tehnologije, jer je brzi pristup i komunikacija s klijentima preduvjet dobrog i kvalitetnog poslovanja. B2B sektor kao što je veleprodaja traži i sposobnost brze prilagodbe proizvoda i usluga te brzu dostavu proizvoda, odnosno usluga krajnjim kupcima i korisnicima – rekao nam je Kocijan.
I on ističe kako buduću ulogu veleprodaje vidi i u daljnjem razvoju partnerskih odnosa s domaćim proizvođačima i malim poljoprivrednim gospodarstvima, koje bi veletrgovci mogli podržati u razvoju novih brandova koji promiču eko proizvodnju i bolju kvalitetu življenja (domaća vina, eko kozmetika i slično).
Veleprodaja u Hrvatskoj ima snažno izražen sezonalni karakter te je poslovanje najintenzivnije u vrijeme ljeta i turističke sezone. Tada se pojavljuju i veće potrebe za zapošljavanjem radnika i potreba za dodatnim podizanjem efikasnosti poslovanja jer treba se osigurati brza dostupnost i na otocima i u udaljenim mjestima koja nisu tako dobro prometno povezana. Upravo u tom području, ističe Kocijan, važnu ulogu imaju suvremeni IT sustavi i kvalitetno upravljanje logistikom i vozilima, a raste i važnost on line narudžbi.
Kocijan ističe kako se HUP-ova Udruga trgovaca zalaže za daljnje smanjenje troškova poslovanja, rasterećenje od nepotrebnih parafiskalnih davanja, izradu boljih i kvalitetnijih propisa u suradnji s poslovnim sektorom, unapređenje rada inspektorata, daljnju fleksibilizaciju tržišta rada i prilagodbu sustava strukovnog školstva zahtjevima moderne maloprodaje i veleprodaje.
Gospodarski oporavak donosi nastavak konsolidacije
-Ulazak u Hrvatske u EU ubrzao je tijekove robe te smanjio administrativno opterećenje. Uvoz je daleko brži i jednostavniji, kamioni ne stoje na granici satima ili čak danima. Kod izvoza je slično, pa su se počeli javljati i mali kupci koji dolaze sami po određene robe iz Slovenije ili Mađarske, što im se prije, radi carinskih procedura, na manje iznose, nije isplatilo – rekao nam je direktor tvrtke za distribuciju robe široke potrošnje Insako, Saša Cvetojević, dodavši kako usporedno s gospodarskim oporavkom, koji je u Hrvatskoj započeo od polovice prošle godine, raste i prihodovna strana.
Turistička sezona je i ove godine doprinijela oporavku sezonskim povećanjem potrošnje. No Cvetojević upozorava: -I dalje su u tijeku procesi konsolidacije, ali sad ne samo na tržištu maloprodaje. Ove godine su i neki distributeri nastavili širenje preuzimanjima manjih konkurenata, a očekujem da će se konsolidacija u trgovini nastaviti i dalje.
Od najvećih problema s kojima se suočavaju veletrgovci i distributeri, vlasnik Insaka izdvaja: -Pritisak na krajnje cijene i zahtjevi, kako maloprodajnih lanaca, tako i velikih krajnjih potrošača, prisiljavaju nas da stalno budemo u potrazi za novim i inovativnim rješenjima kojima bi povećavali našu konkurentnost, te smanjili troškove distribucije.
Podsjeća da problemi s naplatom postoje i dalje, ali nekako se čini, da je nakon završetka vala predstečajnih nagodbi, situacija ipak nešto povoljnija.
-Zbog oblika Hrvatske i zahtjevnosti pokrivanja cijelog područja, vrlo je izazovno posložiti logističke procese kako bi se moglo pratiti sve zahtjevnije klijente. Dodatni izazov je sezonalnost na obali, gdje u svega 2-3 mjeseca imate velike potrebe a nakon toga ostatak godine kapaciteti stoje neiskorišteni. Stoga, nema lakog i jednoznačnog rješenja, već će svaki logističar pronalaziti svoj način odgovora izazovima, a koji će biti uvjetovan vrstama roba i tipom korisnika – ističe Cvetojević.
Kako je hrvatsko tržište malo i izloženo jakoj konkurenciji naše otvorene ekonomije, te pojačane otvorenosti nakon ulaska na zajedničko tržište EU, naši su veletrgovci, trgovci i distributeri shvatili kako mogu opstati i na način da poslovanje prošire u regiju, ali i na tržište Europske unije.
-Pokazatelji da je to moguće već postoje. Imamo dobre osnove za dalje širenje, prvenstveno naših distributera. Oni su naučili posao na najteži mogući način, tako da se relativno lako prilagođavaju zahtjevima drugih tržišta – smatra direktor Insaka, navodeći, kako kaže, zanimljiv primjer Konzum Klika, koji je uveo nekoliko naprednih rješenja koja ih spremaju za veći iskorak u e-trgovinu robe široke potrošnje.
Specifičnost veleprodajnog tržišta, prema Cvetojeviću, je i u tome što veliki distributeri imaju prednosti i mane, manji distributeri opstaju prilagođavanjem daleko većem broju zahtjeva i nude fleksibilnost, što za podlogu mora imati i sustave koji takve fleksibilnosti mogu podržavati.
-Veliki sustavi često su kruti i ne dopuštaju previše iznimki, tako da kod izbora poslovnih i organizacijskih rješenja treba voditi računa i o tome. Dodatno, postoje i robe koje su male vrijednosti po težini ili volumenu, te treba voditi i računa o troškovima, jer takva rješenja često, iako ubrzavaju procese, mogu značajno troškovno opteretiti jedinicu proizvoda – objašnjava Cvetojević.
Digitalizacija ili propast
Veleprodajne i distributivne tvrtke brzo se prilagođavaju i tehnološkim promjenama jer su, kako su nam rekli iz Sektora za trgovinu, u Hrvatskoj IT rješenja za unaprjeđenje poslovanja u nabavci, distribuciji i logistici usvojena na razini naprednijih zemalja EU.
U prilagođavanju vanjskoj konkurenciji hrvatski su trgovci i veletrgovci te logističari i distributeri prije desetak godina počeli ozbiljnije uvoditi upravljanje lancem opskrbe (Supply chain management – SCM). Tada se započelo s primjenom suvremenih informatičkih rješenja za sustave upravljanja skladištem, upravljanja distribucijskim kanalima, upravljanja dostavnim vozilima… Takva informatička rješenja donose brži protok roba, usluga i informacija od dobavljača, preko transporta, proizvođača, distributera, maloprodaje do krajnjega kupca. Njihovu primjenu potaknula je i gospodarska kriza u kojoj je nužnost bila smanjenje troškova kroz optimiziranje procesa u distribuciji, sve izraženijom potrebom kontrole zaliha, potrebom brže dostave…
Većina tvrtaka ima informatiziran jedan ili više segmenata dobavnog lanca. Rješenja velikih IT tvrtaka uglavnom se nude u obliku ERP (Enterprise resource planning) rješenja koja pokrivaju višestruke poslovne procese u dobavnom lancu. Pojedina specijalizirana rješenja usmjerena su na automatizaciju upravljanja skladištem ili prijevozom roba.
Domaće tvrtke tradicionalno su od samih početaka razvoja IT industrije prisutne sa svojim rješenjima u tom području te mogu, s obzirom na to da su proizvođači programskih rješenja, pružiti prilagodbu bilo kojem procesu ili specifičnoj industriji. Pojedine domaće tvrtke nude i strana rješenja, ali su ona lokalizirana i sasvim usklađena s hrvatskim zakonodavstvom.
Domaća IT industrija razvila je niz originalnih poslovnih rješenja za domaće tvrtke, neka od tih rješenja pokazala su se prilagodljivim i prihvatljivim i na globalnom tržištu. Odličan primjer takvog domaćeg IT rješenja je Repsly, aplikacija koja je nastala u Hrvatskoj i nudi rješenja za upravljanje prodajnim i distributivnim aktivnostima na terenu. Repsly sada koriste neki od najvećih svjetskih brandova kao što su Adidas, Nike, KIA, Philips, Canon, Danone, Victoria’s Secret i Kimberly Clark. Nakon Zagreba, tvrtka je otvorila svoj ured i u Bostonu, zahvaljujući investitorima Launchpad Venture group i First Beverage group. Repsly se koristi u 54 zemlje, a aplikacija je dostupna na osam jezika.
Dolazi vrijeme e-commerce platformi
Nužnost digitalizacije poslovnih rješenja u veleprodaji i distribuciji te u pratećim logističkim procesima sve se više nameće i zbog sve snažnijeg razvoja online trgovine. Uz strane online trgovine, koje su na našem tržištu sve prisutnije, sve zanimljiviji je i razvoj domaćih tvrtaka. Najozbiljniji iskorak u tom smjeru kod nas razvija Agrokor s projektom online trgovine Konzum klik, te s novim projektom online e-commerce platforme Abrakadabra, po ugledu na kinesku Alibabu.
-Razvoj online trgovine u Hrvatskoj u primjetnom je porastu, i to u svim industrijama. Sve više ljudi okreće se online kupovini prepoznajući prednosti, kako cjenovne, tako i uštedu vremena. Abrakadabra je krenula s radom u travnju ove godine i zadovoljni smo trenutnim rezultatima i pozicijom, kao i brojem posjetitelja na stranici – rekla nam je Ana Ciglenečki, voditeljica Agrokorova odjela za odnose s medijima, dodavši kako je jedna od ključnih snaga Abrakadabre raznovrsnost distribucije – uz kurirske službe dostavljaju i putem velike Tiskove mreže kioska i Paketomata. To Abrakadabru čini jedinstvenim online mall-om u Hrvatskoj, a kupci tu uslugu mogu koristiti besplatno. Kupci tako nisu vezani uz određeno mjesto i vrijeme, već svoj paket mogu preuzeti kada žele i gdje to požele. Ukoliko se kupac eventualno odluči za povrat proizvoda, to može jednostavno i usput napraviti na bilo kojem kiosku Tiska i Paketomatu. Tiskova infrastruktura omogućava Abrakadabri slanje kupljenih proizvoda i u najudaljenija mjesta diljem Hrvatske, uključujući i otoke.
-Takva infrastruktura pokazala se velikom prednošću, jer ju kupci koriste u najvećem obimu. Sada je vrijeme isporuke naručenih proizvoda u pravilu maksimalno 3-4 radna dana na najudaljenija mjesta u Hrvatskoj, a u planu je i dodatno unaprjeđenje dostavnog procesa na kioske Tiska i Paketomate – rekla nam je Ciglenečki.
Razvoj online trgovine donosi i duboke promjene u logistici i distribuciji. Specifični zahtjevi koje nameće online prodaja oblikuju nove trendove na tržištu logističkih nekretnina kako bi se zadovoljila rastuća potreba za prostorima iz kojih se može vršiti brza i učinkovita dostava sve većem broju krajnjih korisnika. Zadnjih je godina na europskom tržištu nagli rast online trgovine, što za posljedicu ima sve veći udio zakupa logističkih nekretnina za tzv. višekanalnu prodaju.
Rast potražnje za logističkim nekretninama koje su u stanju zadovoljiti potrebe skladištenja i dostave online narudžbi također traži dodatne napore i od cjelokupnog lanca opskrbe. Online kupci zahtijevaju brzu dostavu, već idućeg dana ili na sam dan narudžbe, a kao rezultat toga jača potražnja za tzv. crossdokovima, objektima specijaliziranim za rukovanje i sortiranje tereta velikog obujma i otpravu obrađenog tereta do krajnjih korisnika.
U sklopu novih trendova u prodaji i distribuciji umnogome će im pomoći planirani razvoj željezničke infrastrukture, čije se financiranje planira iz EU fondova, te razvoj avionskih cargo centara i lučkih kapaciteta, koji će omogućiti intermodalne oblike distribucije. To su sve preduvjeti za bolju integraciju hrvatskih proizvodnih i uslužnih tvrtaka u zajedničko tržište EU.
