U Hrvatskoj raste potražnja za luksuznijim odmorima, ne samo među stranim, nego i među domaćim turistima. Iako vlada prilična besparica, sve je više ljudi s višim primanjima koji su voljni potrošiti novac na vrhunsko iskustvo odmora.
Ljeto je započelo, a mi se u ovoj temi osvrćemo na ponude na našoj obali i u blizini, ali i diljem svijeta. Gdje ići, što vidjeti i raditi, kako do tamo stići, tek su neka od pitanja kojima smo se pozabavili u ovom broju. Budući da je turizam itekako važan u ukupnom gospodarstvu Hrvatske, okrenuli smo se i problemima koji tište naše turističke djelatnike, državne institucije, ali i goste.
Ovisimo li previše o turizmu?
Povećanjem broja turista, ponajprije stranih, i rastom njihove potrošnje, samim tim i utjecajem na ukupno gospodarstvo, tim bi se pitanjem danas trebali baviti više nego ikada prije. Procjenjuje se da turistički prihodi u ukupnom BDP-u sudjeluju s više od 15 posto, što je doista mnogo. Samo jedan nemili incident veći dio tog prihoda mogao bi izbrisati, a mnogi među nama ne žele ni pomisliti kako bi se to odrazilo na sve poslovne grane. Drugi vrlo važan segment odgovora na ovo pitanje jest održivost turizma. Svjesni smo kako se većina tih prihoda ostvaruje u razdoblju od početka lipnja do polovine rujna. Ipak, nismo previše toga učinili kako bismo na najatraktivnije lokacije privukli turiste već od ožujka pa sve do kraja godine, niti smo iskoristili potencijal koji leži u kontinentalnom turizmu.
Istina je da se to polagano popravlja, no taj je proces jako usporen. Ne koristimo sav potencijal brojnih toplica, sela, hrane, vina i popratnih događaja. Uostalom, ne moramo predaleko ići kako bismo se upoznali s pozitivnim primjerima dobrog iskorištavanja turističkog potencijala. Austrija je, primjerice, dobro poznata po zimovalištima i skijalištima, no zimska je sezona sve kraća. Ipak, i prije nego su se klimatske promjene snažno odrazile na zimu, Austrija je imala velik dio turističkih prihoda izvan skijališta. Beč je recimo grad koji je još u prvoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća donosio blizu 70 posto prihoda od turizma.
Rast turizma
U rastu kod nas prednjači Zagreb, koji postaje sve popularnija opća turistička destinacija, wellness ponude se šire, sela ugošćuju sve više stranih i domaćih turista. No odemo li na kakav veliki turistički sajam i pogledamo prezentacije domaće ponude, one s kontinenta i izvan ljeta u drugom su planu. Jasno je da su jadranska obala, sunce, more, festivali i hoteli na obali najprivlačniji strancima, ali vremena i navike se mijenjaju. Manje zračne luke diljem Hrvatske izvan vrhunca turističke sezone služe kako bi Hrvati putovali izvan granica i novac ostavljali dalje, ili kako bi otišli zarađivati za kruh izvan granica domovine. Jednostavno ih nismo iskoristili.
Puno je stvari koje možemo popraviti, a dobrih primjera ne manjka. Zašto nismo u stanju jednostavno prekopirati druge? Jedan od načina na koji turizam može dodatno pomoći gospodarstvu, ponajprije malim poduzetnicima, jest povezivanje obale i kontinenta ili, kako to političari često vole reći, ‘plave’ i ‘zelene’ Hrvatske. Ipak, rijetki su se odlučili nešto konkretno učiniti po tom pitanju. Najbolji primjer koliko to može biti dobro za sve je lošinjska grupacija Jadranka. Nakon dugogodišnje suradnje s OPG-ima s Cresa i Lošinja, posljednjih su godina ostvarili suradnju i s nekoliko malih proizvođača s kontinenta, ponajprije iz Slavonije i Baranje. Sada ponosno mogu reći kako služe ponajbolje domaće delicije, a osim potpore malim proizvođačima uspjeli su dobiti i jako dobru promidžbu. I zaslužili su je.
Problem koji se zadnje dvije godine javlja je i nedostatak radne snage. I jeftine i kvalitetne. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju tomu je dao doprinos, no ruku na srce, i sami smo krivi. Lokalna radna snaga zasitila se ‘rintanja od jutra do sutra’ i zahvaljujući dijelu neodgovornih poslodavaca, više ne žele raditi na našoj obali. Ove smo godine svjedoci kako je mnogima teško pronaći i pomoćno osoblje, a o obrazovanom i stručnom ne treba niti govoriti. Tomu su velik doprinos dali i lokalni mediji jer, poznato nam je, dobre priče više ne popravljaju nakladu ili ‘klikove’. Ipak, i tu ima pozitivnih primjera itekako dobrih poslodavaca, ponajprije velikih i skupljih hotela, ali Hrvati sve više rade izvan granica. I mnogi se ne planiraju vraćati.
Avanture i aktivni odmor
Dugo smo slušali prigovore kako je premalo mjesta na kojima turisti, posebice oni zahtjevniji i oni ‘dubljeg džepa’, mogu doživjeti nešto novo, uzbudljivo i nezaboravno te potrošiti novac. Tu se posljednjih godina situacija poprilično promijenila, ponuda je sve šira i bogatija i sada Hrvatska definitivno nudi puno više od ‘mora i sunca’. Jedan od novijih trendova je, prvenstveno među mlađim i posjetiteljima srednjih godina, aktivni odmor i adrenalinski turizam. A tu Hrvatska nudi sve više sadržaja.
Već nekoliko godina Istra je prepoznata kao jedna od najboljih lokacija za ljubitelje biciklizma. No i od krajnjeg juga do najistočnijih dijelova zemlje posvuda se mogu pronaći razne ponude za bicikliste. Oni koji vole veće izazove odabrat će planine Like, Gorskog kotara, Dalmacije. Oni malo manje zahtjevni odlučit će se na laganije, brdovite terene kakvih ima u Istri, središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj te zapadnoj Slavoniji. Oni koji žele puno prijeći u jednom danu otići će u ravnice na istoku države. Biciklira se posvuda, a to je možda i najbolji način za aktivni odmor i temeljito razgledavanje brojnih prirodnih ljepota. Za one koji žele veće količine adrenalina, svake se godine, posebice na obali, pojavljuje nešto novo. Posljednjih godina sve su popularniji takozvani ‘zip-lineovi’, odnosno spuštanje dugačkim sajlama iznad prekrasnih krajolika.
Trenutačno najdulji zip-line nalazi se u blizini Omiša, iznad kanjona rijeke Cetine, duži je od dva kilometra, a jedno spuštanje stoji 400 kuna. Oni koji vole biti blizu vode, ili u dodiru s njom, također imaju što birati. Windsurfing, kitesurfing, stand up paddling, kayaking, rafting…iza svih tih engleskih naziva kriju se sinergija čovjeka, vode i sprave između. Rafting i kayaking goste vode na rijeke, posebice brze, krške, ali kayaking se u posljednje vrijeme sve više prakticira i na moru. Za one koji imaju puno kondicije, to je jedan od načina da se aktivno odmore i pritom posjete mjesta na koja najčešće ne mogu doći uobičajenim prijevoznim sredstvima. Ipak, najpopularnija mjesta za ta dva sporta apsolutno su Zrmanja, Cetina i Mrežnica, premda i u ovom slučaju ponuda ima diljem Jadrana i gorske Hrvatske.
Događanja i festivali u Hrvatskoj
Srpanj
11. – 13. | Zrće | Fresh Island |
13. – 17. | Tisno | Beats, Beer & Boogaloo |
13. – 19. | Split | Ultra Europe |
14. – 15. | Šibenik | Regius (Ex Tef) |
17. – 20. | Zrće | Area 4 |
18. – 20. | Novalja | Armada Festival |
19. – 26. | Tisno | Sunce Beat |
20. – 23. | Pula | Seasplash |
21. – 23. | Supetar | Voi’sa Festival |
22. – 28. | Zrće | Love Week Festival |
24. – 26. | Novalja | The Vibe Guide Festival |
27. – 29. | Bol | Graffiti Na Gradele |
27. – 31. | Tisno | Soundwave |
31. – 3. Kolovoza | Zrće | Black Sheep |
Kolovoz
3. – 6. | Pula | Monteparadiso Festival |
7. – 9. | Primošten | Super Uho |
10. – 12. | Trogir | Moondance |
10. – 15. | Tisno | Defected |
14. – 17. | Zrće | Barrakud |
17. – 20. | Tisno | Eden Festival – The Lost Disco |
20. – 24. | Novalja | Sonus Festival |
24. – 28. | Tisno | Dekmantel Selectors |
25. – 26. | Poreč | Mtv Summer Blast |
30. – 3. Rujna | Pula | Dimensions |
Što Hrvati očekuju od Jadrana?
U Hrvatskoj raste potražnja za luksuznijim odmorima, ne samo među stranim, nego i među domaćim turistima. Iako vlada prilična besparica, sve je više ljudi s višim primanjima koji su voljni potrošiti novac na vrhunsko iskustvo odmora. Nerijetko oni biraju najbližu destinaciju za odmor, odnosno hrvatsku obalu koja, kao što ste mogli pročitati, svake godine ima sve bolju ponudu.
Što Hrvati najviše traže na Jadranu, upitali smo u Ulix Travelu, agenciji koja je poznata po individualnom pristupu klijentima. -Teško je izdvojiti određenu destinaciju ili hotel, no svakako se vidi trend rasta luksuznih smještajnih objekata. Trenutno je u izgradnji tridesetak vrlo luksuznih hotela, što potvrđuje rast kvalitete usluge, kao i dobar branding Jadrana u svijetu. Uz sve bolje hotele, svakako su najtraženije destinacije koje nude dodanu vrijednost. Tako se, primjerice, već primjećuje povećan interes za Biogradsku rivijeru sukladno otvaranju velikog zabavnog parka, koji će svakako povećati velik broj obiteljskih dolazaka na destinaciju.
Cikloturizam kao stil života privlači veliki broj gostiju u zone gdje postoje uređene i atraktivne biciklističke staze – ističu iz Ulixa. -Dubrovnik i dalje drži najvišu poziciju na listi u ponudi luksuznih hotelskih kompleksa u Hrvatskoj, no vidljiv je rast i u Istri u vidu hotela više kvalitete i usluge, kao i luksuznih kuća i posjeda. Najveća potražnja je za novijim hotelima koji u svoje opcije stavljaju i specijalne ponude. Tako možemo posebno izdvojiti Remisens Kristal Opatija ili Solaris u Šibeniku, koji su svakako jedni od ‘top’ hotela na Jadranu – odgovaraju iz Ulixa.
Europske i egzotične destinacije
Dakako, naši gosti znaju već puno toga o Jadranu i lokalnoj ponudi pa sve češće traže druge destinacije izvan Hrvatske. Mediteran nudi puno povoljnih ljetovanja i nije daleko pa se za ne pretjerano velik novac mogu posjetiti razne destinacije u Grčkoj, Turskoj, Cipru, Maroku, Tunisu i Španjolskoj. Francuska i Italija uglavnom spadaju u nešto viši cjenovni razred, premda se i u tim državama, posebice ako ne tražite ‘sunce i more’, može pronaći puno prihvatljivih ponuda. Slična je priča i planirate li potegnuti u zemlje poznate po skijalištima, poput Slovenije, Austrije ili Njemačke, koje tijekom ljeta nude odmor u prekrasnoj prirodi uz dobar omjer cijene i kvalitete te uz brojne sadržaje za aktivni odmor, lječilišni i wellness turizam.
Kada su u pitanju daleke i egzotične destinacije, ponuda je sve bogatija i u našim agencijama. -Kada govorimo o potražnji izvan naše regije, u trendu su svakako već gotovo tradicionalne daleke destinacije: Kuba, Mexico, Maldivi i Tajland. Putnici se sve više odlučuju otkriti i ponude koje nisu eksponirane, kao što su Island, Kambodža, Šri Lanka. Tomu uvelike pridonose i sezonalne akcije aviokompanija, kao i mnoštvo popularnih blogova koji iz perspektive putnika sasvim dočaravaju draži pojedinih destinacija koje nisu u prvom planu – odgovaraju nam iz Ulixa.
Zanimala nas je i priča o individualnom pristupu klijentima, relativno novom konceptu na našem tržištu. Ulix u prvom redu želi shvatiti što njihovi kupci žele pa im tek onda ponuditi ono što smatraju da bi za njih bio dobar izbor. Takozvana ‘taylor-made putovanja’, po modelu ‘ključ u ruke’, upravo je ono što nudimo. U njima klijenti, u suradnji s našim educiranim osobljem, definiraju koju vrstu odmora žele pa se ponude izrađuju sukladno tome. Takva su putovanja individualna i potpuno prilagodljiva željama i interesima putnika. Osoblje Ulixa pomoći će putnicima ishoditi sve potrebne dokumente i pružiti svu podršku na destinaciji, počevši od transfera, rent-a-car usluga, usluga vodiča, pa nadalje. O svakom putniku brinemo prije i tijekom putovanja, što dokazuje i 24 satna podrška te dodatna provjera svih rezervacija prije dolaska gostiju u objekte. Također, našim klijentima nudimo i rezervacije fakultativnih usluga na lokaciji uz preporuku provjerenih ‘best buy’ opcija – pojašnjavaju iz Ulixa.
I restorani podižu kvalitetu
Već dosta dugo prepoznata po odličnoj hrani i vinima, Hrvatska posljednjih godina bilježi pravu eksploziju kvalitetnih mjesta za obroke uz dobro vino. Iako je u gourmet smislu najaktivnija scena u Zagrebu, što i ne čudi s obzirom na broj stanovnika i posjetitelja, diljem obale ponuda je sve kvalitetnija. Iako i dalje prevladavaju restorani s plodovima mora na kilograme, pizzama i ćevapima, sve je veći broj restorana koji će ponuditi gozbu i najizbirljivijima. Koncepti modernog kulinarstva prisutni su posvuda, a kvaliteta iz godine u godinu raste.
Najbolji argument u prilog toj tvrdnji jest i činjenica da je u Hrvatsku ove godine ‘sletjela’ i prva Michelinova zvjezdica. Najrelevantniji izbor restorana u Hrvatskoj posljednjih šest godina provodi Jutarnji list. Prema najnovijoj listi ponovno je briljirao šibenski Pelegrini, koji je upisao ukupnu pobjedu treću godinu zaredom, a vlasnik i glavni kuhar Rudolf Štefan slavio je i u konkurenciji najboljih chefova. Pelegrini nudi novi pogled na tradicionalnu dalmatinsku kuhinju, zapravo fuziju sa svjetskim trendovima, i spada u nezaobilazna mjesta za ljubitelje dobre hrane. Porečki restoran Monte ove je godine, kao prvi ikada u Hrvatskoj, zaradio Michelinovu zvjezdicu, a u ranije spomenutom nacionalnom izboru smjestio se na treću poziciju. Inače, preporuku Michelina ove su godine zaslužila još ukupno 34 restorana iz Hrvatske, a zanimljivo je primijetiti kako na tom popisu nema niti jednog između Istre i Dubrovnika.
Uz Zagreb, najviše je preporuka otišlo u Istru. Tako se na Michelinovoj listi preporuka nalaze: Alla Beccaccia (Valbandon), Batelina (Banjole), Damir & Ornella (Novigrad), Konoba Čok (Novigrad), Konoba Morgan (Brtonigla), Marina (Novigrad), Meneghetti (Bale), Pergola (Zambratija), San Rocco (Brtonigla), Sveti Nikola (Poreč), Zigante (Livade) i Wine Vault (Rovinj). Ostali restorani uz obalu su svi redom iz Dubrovnika, a riječ je o 360°, Azur, Bistro Tavulin, Dubrovnik, Kopun, Nautika, Pantarul, Proto, Stara Loza i Vapor.
Osim prekrasnog seoskog turizma, sjajnih vina i izobilja tartufa, Istra posljednjih godina značajno napreduje po pitanju hotela. Od dolaska hotela Kempinski u Savudriju, lokalne hotelske kuće, koje sada mahom drže strani vlasnici, itekako su radile na obogaćivanju ponude. U javnosti se posljednjih godina najviše spominjalo porečki Valamar, koji se u zadnje dvije godine može podičiti s dva sjajna kompleksa. Riječ je o Isabella Island Resortu, smještenom na otočiću Sveti Nikola nasuprot središtu Poreča, koji radi već dvije godine, a ovih su dana otvorili i dva nova kompleksa u Rapcu. Riječ je o luksuznim Family Life Bellevue Resortu i Valamar Girandella Resortu. Kada govorimo o Istri, svakako treba istaknuti i rovinjsku Maistru koja je posljednjih godina također značajno ulagala.
Uz dobro poznati Monte Mulini, od prije par se godina mogu podičiti i vrhunskim dizajnerskim hotelom Lone, koji je brzo postao prepoznatljiv među turistima, kako izgledom, tako i ponudom. Prošle godine otvoren je hotel Amarini, a hotel Park srušen je i do sljedeće bi godine trebao zablistati u potpuno novom ruhu. Hotelsku ponudu Istre dodatno zaokružuju umaški Istraturist i pulski Arenaturist, koji svake godine osjetno podižu kvalitetu svoje ponude. Također, uz dobro znanu ponudu sve većeg broja vrhunskih vila i kuća za odmor, valja istaknuti i velika ulaganja u vrhunsko iskustvo za one koji vole kampirati. Novi kampovi imaju sve više zvjezdica pa je danas moguće boraviti u kampu u kojem ćete se osjećati kao u hotelu.
I Kvarner je često odredište u ljetnoj sezoni, ali i izvan nje
Tu prednjači Opatija, prvo mjesto na našoj obali koje je počelo razvijati turizam, još u 19. stoljeću. Omiljeno odredište bečkih plemenitaša i uglednih građana monarhije i danas je, zahvaljujući modernim hotelima i stalnim ulaganjima, iznimno popularna lokacija. Uz dobru infrastrukturu za kongrese, mnogi opatijski hoteli imaju i stalnu wellness te lječilišnu ponudu pa je dobar dio njih otvoren tijekom cijele godine. Najveći novitet te rivijere predstavlja hotel Giorgio II, obiteljska destinacija s četiri zvjezdice, dio Remisens grupacije, koji je ovih dana otvoren u Ičićima.
Za one koji traže obiteljski smještaj tijekom ljeta u ponudi je veći broj hotela s četiri zvjezdice u Dramlju, Crikvenici i Selcu, uz resort Novi u Novom Vinodolskom. Otok Krk može se podičiti tek jednim hotelom s pet zvjezdica i nekoliko privlačnih destinacija s četiri zvjezdice, uključujući i takozvani ‘vinotel’, odnosno ‘vinski hotel’ Gospoja u Vrbniku te novi Hotel Punat grupacije Falkensteiner. Kada su u pitanju ostali kvarnerski otoci, Cres i Rab imaju nešto slabiju hotelsku ponudu, no Lošinj je potpuno druga priča. Već ranije spomenuta grupacija Jadranka nudi veći broj hotela s četiri i pet zvjezdica koji mogu zadovoljiti većinu klijenata, čak i one zahtjevnije.
Dalmacija zadnjih nekoliko godina također bilježi brojne pomake
Zadar će, na primjer, za dvije godine postati bogatiji za prvi hotel iz poznatog svjetskog lanca Hyatt Regency koji će niknuti na mjestu stare tvornice Maraska. Čekanje na dovršetak tog vrhunskog objekta lakše je uz vrhunsku ponudu Falkensteinerovih hotela, među kojima prednjači Iadera s pet zvjezdica. Novitet u Šibeniku je prošle godine otvoreni D Resort turske Dogus grupe, koji je oživio dotad zapuštenu Mandalinu. Šire se i hoteli Olympia u Vodicama s novim, velikim C paviljonom, zahvaljujući kojem će kapacitet, s postojećih 240 narasti na gotovo 400 smještajnih jedinica. Dobro nam poznati šibenski Solaris svake godine donosi poboljšanja i rast ponude, a novost je i veliki konvencijski centar. Od tranzitne, Split je posljednjih godina prerastao u pravu turističku destinaciju.
Tako od ovog ljeta u Splitu počinje raditi hotel s 4 zvjezdice iz lanca Ramada, stari hotel Split uskoro će zamijeniti Radisson Blu, grade se i dograđuju hoteli na Bačvicama… Ove godine predviđa se adaptacija i izgradnja 40-ak hotela s četiri ili pet zvjezdica diljem naše obale, uz približno 800 milijuna eura investicija, a Split će biti jedno od središta koje će dobiti najviše novih sadržaja. Novi se hoteli očekuju i u Trogiru, Kaštelima te u Solinu. Investicije u poboljšanje postojećih i izgradnju novih hotelskih kapaciteta prisutne su i na dalmatinskim otocima, posebice na Hvaru. Prošle je godine dovršen prvi ‘lifestyle’ hotel u Hrvatskoj, hotel Pharos, svoja je vrata otvorio i boutique hotel Little Green Bay, a do kraja godine počinje izgradnja luksuznog Four Seasons objekta koji će biti smješten u blizini Starog Grada. Novi hoteli niču i na Braču te Korčuli, a hotelske kuće na Visu čekaju kupce i investitore.
Novi ili preuređeni objekti nikli su i u Omišu, točnije u Dućama (Damianii), Podgori (Medora Auri Family Beach Resort), Brelima (Berulia), Tučepima (Bluesun Alga i Jadran koji se tek otvara), Makarskoj (Romana).U investicijama neće zaostajati ni najjužniji dio Hrvatske. Dapače, i tu su već ostvarena i najavljena nova ulaganja. Prošle godine dovršeno je preuređenje hotela Bellevue u Orebiću, novi niču, ili su već dovršeni, u okolici Dubrovnika, kao i u samom gradu. Najveća je tu novost otvorenje preuređenog, luksuznog Excelsiora, a prava poslastica tek slijedi, budući da bi nakon sezone trebali krenuti radovi na ponovnoj izgradnji hotela Belvedere koji je uništen u Domovinskom ratu.