Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Obnovljivi izvori energije povećat će energetsku neovisnost te potaknuti domaću industriju

Obnovljivi izvori energije povećat će energetsku neovisnost te potaknuti domaću industriju

U Hrvatskoj nam predstoji zadatak postavljanja drugačijih modela za suživot konvencionalnih i obnovljivih izvora energije, ako želimo konkurentnu cijenu energije i sigurnost opskrbe. Hrvatska bi trebala napraviti novu energetsku strategiju, prilagođenu našim specifičnim zahtjevima, ali uklopljenu u širu europsku i regionalnu politiku.

Prije svega zbog političke nestabilnosti, Hrvatska još nema definiranu energetsku strategiju. -Ne samo da Hrvatska nema energetsku strategiju, nego nema ni tehnološku strategiju – rekao nam je ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Goran Granić, kao odgovor na pitanje kakve sve posljedice može imati izostanak osmišljenog djelovanja u strateškom području energetike u okolnostima naglih i krupnih promjena na europskom i svjetskom energetskom tržištu. Istakao je i kako tehnološki Europa, a ni svijet, nisu spremni za ono što se očekuje od novih tehnologija u razdoblju do 2050. godine. Ipak smatra kako su općenito trendovi pozitivni.

-Brzina tehnoloških promjena nije predvidiva. EU energetska politika puna je kontradikcija, koje se pokušavaju nadomjestiti jačanjem administrativnog odlučivanja na štetu tržišnog. Također, problemi s pravnim okvirom EU ograničavaju domete zajedničke politike i energetske sigurnosti, pa to pitanje tek treba u budućnosti rješavati – naglasio je ravnatelj Energetskog instituta, dodajući kako je Hrvatska u trendu promjena u EU energetskoj politici, a sve ostalo ovisi o znanju i kompetenciji, u kreiranju interesa Hrvatske i implementaciji mjera.

Tehnološki izazovi otvaraju nove mogućnosti

Kada su u pitanju globalni i europski energetski trendovi, Marija Šutina, direktorica Sektora CRO industrije HUP-a, ističe kako se kod izrade hrvatske Strategije pametne specijalizacije HUP zalagao da najnovije IT tehnologije poput pametnih mreža (smart grid) budu uključene u nju.

-Naime, pametne mreže mogu donijeti značajne koristi ekonomiji, okolišu i društvu u cjelini, no one nose i određene izazove – od tehnologije, troškova i veće svjesnosti, do toga da se smisleno upravlja svim podatcima, regulativom i poslovnim modelima te na temelju svega toga ponude rješenja na tržištu – rekla nam je Šutina, dodajući kako su pametne mreže globalno rastuće tržište, a da Ujedinjeni narodi procjenjuju da će do 2050. više od 2,3 milijardi ljudi živjeti u gradovima.

„Ta urbana populacija predstavlja jedinstveni izazov nacionalnim i lokalnim vlastima da osmisle i izgrade pametnu infrastrukturu i usluge. Očekuje se da će gradovi značajno investirati u različite projekte temeljene na konceptu pametnih gradova. Očekuje se i rast u rješenjima za rasvjetu, zdravlje i energetski management domova. Konkurencija globalno raste, a tvrtke pokrivaju područja od sigurnosti, spremanja energije, analitike podataka, Interneta stvari (‘Internet of things’) i drugo, a procjene se kreću i do 6 milijardi američkih dolara do 2019. godine. Radi se o inovativnim tvrtkama koje će pozitivno utjecati na energetiku u budućnosti – rekla je predsjednica HUP-ovog Sektora CRO industrije, ističući kako domaće tvrtke iz sektora elektroindustrije i ICT industrije treba podržati u ulaganjima i razvoju takvih proizvoda i rješenja.

EU prioritet – energetska sigurnost

Nastavno na obveze iz 1. klimatsko-energetskog okvira EU 2020. i već usuglašeni 2. klimatsko-energetski okvir 2030. i ciljeve 2050., države članice EU složile su se da je potrebno potaknuti investicije u energetici te uspostaviti konkurentan, siguran i održiv energetski sustav. Europska je komisija odredila da je energetska sigurnost jedna od okosnica strategije energetske unije i ključni prioritet EU. Paket mjera energetske sigurnosti obuhvaća racionalnu potrošnju energije, rast proizvodnje energije u Europi (uključujući proizvodnju iz OIE), daljnji razvoj djelotvornog i potpuno integriranog energetskog tržišta te diversifikaciju izvora energije, opskrbljivača i opskrbnih pravaca. Osim toga, namjerava se ostvariti veća transparentnost na europskom energetskom tržištu i veća solidarnost među državama članicama.

-Europski paket o energetskoj sigurnosti gleda se u kontekstu novog općeg globalnog sporazuma o klimatskim promjenama koji su svjetski čelnici prihvatili u prosincu 2015. i tako potvrdili smjer za prelazak na čistu energiju i potrebnu globalnu energetsku tranziciju – rekla nam je direktorica HUP-ovog Sektora CRO industrije, naglasivši kako se očekuje da će proizvodnja i upotreba energije uz istovremeno ostvarivanje klimatskih ciljeva potaknuti stvaranje radnih mjesta i investicija u narednom razdoblju.

EU se odredila da u daljnjem razvoju obnovljivi izvori energije imaju važnu ulogu, što prati još veće ulaganje u vlastite izvore energije i tehnologiju. Pri tome je za očekivati da će se razvoj tog sektora ubrzati kako bi se dosegli ciljevi 2020., odnosno 2030. te da će ih Hrvatska pratiti stvaranjem regulatornog okvira i akcijskih planova koji će podržati njihovo ostvarivanje.

Podzakonski akti Zakona o OIE na čekanju

-U Hrvatskoj je u pripremi niz strategija koje bi trebale odrediti prioritete za jedinstvenu nacionalnu energetsku strategiju. Početkom siječnja 2016. stupio je na snagu Zakon o obnovljivim izvorima energije, no razni podzakonski akti kojima se treba urediti njegova primjena tek se trebaju donijeti. Potrebno je revidirati Zakon o biogorivima te uskladiti preostale obveze s EU Direktivom o OIE. Nadamo se da će provedba navedene legislative dati kvalitetne odgovore na sva otvorena pitanja u ovom području – objasnila nam je Šutina.

Investicije u OIE dovele su i do niskih cijena električne energije na europskom veleprodajnom tržištu.

-U Hrvatskoj nam, smatra Šutina, predstoji zadatak postavljanja drugačijih modela za suživot konvencionalnih i OIE, ako želimo konkurentnu cijenu energije i sigurnost opskrbe. Hrvatska bi trebala napraviti novu energetsku strategiju, prilagođenu našim specifičnim zahtjevima, ali uklopljenu u širu europsku i regionalnu politiku. Dodala je da HUP namjerava dati svoj doprinos u izradi nove energetske strategije Hrvatske, u okviru koje se nadaju da će se otvoriti konstruktivna rasprava i generirati rješenja kako bismo ispunili klimatsko-energetske ciljeve i stvorili okvir za razvoj i transformaciju energetskog sustava.

Šutina posebno ističe kako je kod donošenja nove energetske strategije važno da se njome stvori okvir za sigurnu, ali i cjenovno konkurentnu opskrbu hrvatskog tržišta energijom.

-Poticanjem potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora može se postići više pozitivnih učinaka na gospodarstvo RH u cjelini. Rast domaće proizvodnje iz vlastitih resursa OIE može  smanjiti potrebu za uvozom električne energije, sigurno će se povećati udio domaćeg rada, a time i stvaranje novih radnih mjesta kroz angažiranje obrtnika te malih i srednjih tvrtaka koje će se baviti energetskim poduzetništvom. Na ovaj način RH može upravljati proizvodnjom električne energije iz OIE te potaknuti energetsko poduzetništvo, koje će se uključiti u provedbu nacionalnih ciljeva veće energetske sigurnosti i neovisnosti – ističe Šutina, dodajući da ako se uspoređujemo s okruženjem u regiji, tada smo pri samom vrhu korištenja električne energije iz obnovljivih izvora, ali da u usporedbi sa zemljama koje su bogatije i imaju dužu tradiciju korištenja OIE, sigurno imamo prostora za rast.

Diversifikacija opskrbe

-U našem elektroenergetskom sustavu imamo starija termoenergetska postrojenja koja će trebati revitalizirati i obnoviti (preko 600MW do 2025.). U tom smislu spominjemo preporuku HOPS-a da se pristupi razvoju projekata i izgradnji reverzibilnih hidroelektrana, za što imamo povoljne lokacije i mogućnost integriranja u EE sustav, a koje su prije svega zemljopisno smještene u Dalmaciji, gdje i nastaju najveći problemi i potrebe za regulacijom velike količine sadašnjih i budućih vjetroelektrana – kaže Marija Šutina, dodajući kako je u funkciji dugoročnog stabilnog energetskog razvoja RH treba računati i na ulogu ugljikovodika.

Vlada je donijela odluku o provedbi prve faze projekta LNG terminala na otoku Krku, a prihvatni terminal kao strateški investicijski projekt za državu i važan čimbenik u diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom, kao i u povećavanju sigurnost opskrbe prirodnim plinom za zemlje jugoistočne Europe, uvršten je i u Strategiju skladištenja ukapljenog prirodnog plina koju je Europska komisija objavila u veljači ove godine.

-U Hrvatskoj su investicije u elektroenergetski sustav nužne, s obzirom na stanje mreže i proizvodnih pogona te uključivanja energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetsku mrežu. Na nama je da ulaganja usmjerimo u razvoj održivog energetskog sustava, a u okviru kojeg se nadamo da će sudjelovati i domaća industrija. Naše tvrtke razvile su tehnologije za elektrane na biomasu i bioplin, stvorili smo određene kompetencije, zaposlili ljude u razvoju i izgradnji projekata, a domaća elektroindustrija i strojarstvo su tradicionalno značajni igrači na domaćem energetskom tržištu – kaže direktorica HUP-ovog sektora CRO industrije, očekujući kako će preslagivanje na energetskom tržištu označiti i sve veća uloga malih elektrana, a razvojem regionalnog tržišta otvara se dodatni prostor za poticaj daljnje izgradnje manjih hidroenergetskih objekata, u čemu domaća industrija posjeduje tradiciju, iskustvo i raspoložive kapacitete (građevinarstvo, strojarstvo, elektroenergetika).

-Očekujemo kako će u budućnosti biti sve više zahtjeva investitora za izgradnjom manjih elektrana na bioplin, koje će vjerojatno u nekom postotku koristiti razne vrste otpada kojih na određenom lokalitetu ima u ograničenoj količini. S obzirom na to da se većina sklopljenih ugovora o otkupu električne energije odnosi na elektrane na bioplin snage od 1 MW ili više, realno je za očekivati da će većina novih lokacija imati pristup količini sirovina dovoljnoj za postrojenja manje snage. Smatramo da bi trebalo poticati postrojenja koja kao sirovinu koriste razne vrste otpada jer će se povećavati stupanj recikliranja te će biti primjer prijelaza u cirkularnu ekonomiju, da se investitore potiče da iskoriste što veći udio otpadne topline. Da bi otpadna toplina bila iskorištena, potrebne su investicije u dodatnu termotehničku opremu za iskorištavanje otpadne topline i potrošače topline što će rezultirati novim zapošljavanjima i općenito donijeti dobrobit lokalnoj zajednici – kaže Šutina.

Daljnji razvoj i sve masovnije distribuirano korištenje OIE uz mjere energetske efikasnosti na strani proizvodnje i potrošnje finalne energije, utjecat će na daljnje smanjenje angažiranosti klasičnih termoelektrana, kako na ugljen, tako i na prirodni plin. Razvoj novih tehnologija i ušteda u potrošnji električne i toplinske energije kod krajnjih kupaca utječu na smanjenje potrošnje fosilnih goriva u klasičnim TE i TE-TO, a posljednjih godina ostvaren je značajan trend smanjenja potrošnje prirodnog plina i ugljena u HEP-ovim elektranama.

HEP-ov iskorak na regionalno tržište

S obzirom na položaj, regija ima veliki utjecaj na energetiku Republike Hrvatske. Budući da je sama elektroenergetski izuzetno dobro povezana, Hrvatska nastoji kroz jačanje elektroenergetskog regionalnog povezivanja unaprijediti razvoj i suradnju energetike u regiji. Regionalni pristup obuhvaća nastup na tržištima u susjednim zemljama, i to kroz veleprodajno tržište, maloprodajno tržište ili u budućnosti kroz partnerstva i akvizicije energetskih kompanija ili proizvodnih objekata u izgradnji.

-U razdoblju od 2007. do 2012. Hrvatska elektroprivreda osnovala je društva (tvrtke kćeri) u Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, BiH i Kosovu. Navedene tvrtke u Sloveniji i Mađarskoj HEP-u su omogućile pristup likvidnom europskom tržištu električne energije, povoljnije cijene za kupnju električne energije i povećanje prihoda od prodaje električne energije. HEP je sudionik u trgovanju na burzama električne energije u regiji (HUPX, Mađarska; BSP SouthPool, Slovenija; SEEPEX, Srbija). Najznačajniji regionalni iskorak HEP grupe u opskrbi električnom energijom napravljen je u Sloveniji preko društva HEP Energija. U 2015. kupcima u Sloveniji prodano je blizu 50 GWh električne energije u vrijednosti većoj od 2 milijuna eura, a za 2016. godinu planirana je četiri puta veća prodaja.

Ukoliko se navedenim količinama pribroje količine koje HEP d.d. isporučuje slovenskom operatoru distribucijskog sustava, udjel HEP grupe na slovenskom tržištu iznosi blizu 6,5%. Početkom 2016. počela je ugovorena opskrba kupaca iz grupacije Cimos u Srbiji i BiH, ukupne vrijednosti oko 7 milijuna eura za razdoblje 2016.-2017. – rekli su nam iz korporativnih komunikacija HEP-a, dodajući da HEP grupa na pojedinim susjednim tržištima pored usluge opskrbe električnom energijom može ponuditi i druge proizvode iz svog portfelja: zelene certifikate, plin, kupoprodaja pomoćnih usluga sustava (minutna rezerva), usluge razvoja i provedbe projekata energetske učinkovitosti.

Na čekanju 475 milijuna eura

Uz razvoj OIE, jedan od bitnijih ciljeva hrvatskog gospodarstva u usvajanju europskih smjernica je i uspostava tzv. kružnog gospodarstva, i njegovih prioriteta ekonomske i ekološke održivosti. Prvi korak u tom smjeru je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, ali već je sada jasno kako su naše institucije pale na tom prvom ispitu i nema naznaka kada će se on riješiti. To, dakako, nije bez posljedica jer nam ozbiljno prijete stroge sankcije Europske komisije.

Usvajanje Plana gospodarenja otpadom prilika je da Hrvatska napokon dobije sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti da ispunimo sve preuzete obveze, počnemo koristiti 475 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i da ne plaćamo penale Europskoj komisiji. Taj smo novac mogli početi koristiti još 2014., no do sada novac nije povučen. Rok za donošenje Plana istekao je još 31. prosinca 2014. Zbog toga je Europska komisija upozorila bivšu Vladu, da bi u rujnu 2015. stigla i službena opomena zbog povrede prava.

Prethodni zamišljeni sustav iz vremena Milanovićeve Vlade počivao je na velikim centrima za gospodarenje otpadom, ali je odbačen od Vlade Tihomira Oreškovića koja je izradila Plan na osnovi odvojenog prikupljanja otpada. Kao razlog za odbacivanje plana izgradnje velikih reciklažnih centara, iz Oreškovićeve su Vlade naveli da takav projekt građanima donosi višestruko veće račune za odvoz otpada. Novi se plan temelji na odvojenom prikupljanju otpada od domaćinstava, jer se, kako su naglasili iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, jedino tako može spriječiti značajno poskupljenje odvoza otpada za građane.

Voditeljica odnosa s javnošću Ministarstva zaštite okoliša i prirode Zorana Deljanin rekla nam je kako je Ministarstvo napravilo Plan gospodarenja otpadom 2016.-2022., uputili su ga na usvajanje Vladi, ali on još nije uvršten na dnevni red niti se zna kada će biti uvršten.

-Fokus Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022. je na jačanju sustava odvojenog prikupljanja otpada. Ključne mjere su kućno kompostiranje, centri za ponovnu uporabu i gradnja većeg broja manjih reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima, čime se omogućava ostvarenje cilja od 50% odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020., dok se ta EU obaveza ne može ispuniti sustavom koji se bazira na konceptu centara za gospodarenje otpadom koji su razvijale prethodne Vlade – rekla nam je Deljanin, dodavši kako novi sustav prikupljanja otpada stvara i velike šanse za bitno veće učešće domaće industrije pri uspostavi sustava, a i samo funkcioniranje sustava generirat će velik broj zelenih radnih mjesta. Samo u reciklažnim dvorištima, sortirnicama te centrima za ponovnu upotrebu postoji potencijal od nekoliko tisuća novozaposlenih. Jačanjem sustava odvojenog prikupljanja otpada, što je glavna intencija Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022., domaća industrija smanjiti ovisnost o uvozu recikliranih sirovina.

Neiskorištene šanse u proizvodnji koja pomaže energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša

Kao što Hrvatska zaostaje u razvoju industrije reciklaže otpada, tako zaostaje i u industriji ‘zelenih’ proizvoda. Za razliku od zemalja zapadne Europe u kojima već postoji višegodišnja praksa primjene elektrovozila i općenito tradicija ekološkog promišljanja, Hrvatska je u tom pogledu u svojim početcima.  Samoborska tvrtka Wawa d.o.o. jedna je od rijetkih hrvatskih tvrtaka koja iza sebe ima 10-godišnje iskustvo bavljenja ekološki povoljnim transportnim rješenjima. Wawa u svojoj ponudi ima široki asortiman elektrovozila, prije svega namijenjenih poslovnim korisnicima i unapređivanju njihovih poslovnih procesa unutarnjeg transporta.

Osnovna prednost elektrovozila, osim nižih troškova korištenja u odnosu na vozila s pogonom motorima na unutrašnje izgaranje te nižu razinu buke, jest što takva vozila ne ispuštaju štetne plinove. Elektrovozila se također uklapaju u planirani energetski sustav EU kroz korištenje tzv. čiste energije. Elektrovozila predstavljaju i prirodan ambijent za primjenu svih oblika modernih IT rješenja, od GPS praćenja, inteligentnog rutiranja…

Jedan od naših rijetkih primjera ‘zelene’ industrije je Energyplus iz Ludbrega, proizvođač fotonaponskih solarnih sustava, vjetrogeneratora te profesionalne LED rasvjete, a u posljednje vrijeme i licencirani proizvođač dijelova za strojeve za pranje iz programa Pharmagg, kao i elemenata iz programa Passat te preši za glačanje, prema licenci najpoznatijeg svjetskog proizvođača industrijskih strojeva za pranje rublja i opreme Herbert Kannegiesser GmbH. Oni su i dobar primjer visokotehnološke industrije tražene na EU tržištu.

Zbog našeg zaostajanja u recikliranju otpada, tvrtka Stražaplastika, koja proizvodi plastične proizvode za čitav niz industrija, zbog nedostatka reciklirane plastike na domaćem tržištu tu sirovinu uglavnom uvoze iz EU. Kakav je potencijal korištenja recikliranih sirovina, pokazuje i to što je Stražaplastika uoči recesije 2008. dosegla godišnji prihod od 65 milijuna kuna, a ove će godine prihod iznositi oko 90 milijuna kuna. To je dokaz da industrija otpada ima veliki potencijal rasta, čak i u krizna vremena.

 

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se