Energetika
Izradu nove Energetske strategije Vlada Republike Hrvatske pokrenula je krajem prošle godine. U izradu se krenulo jer aktualna strategija, donesena još 2009. godine, nije niti imala strateški karakter, s obzirom na to da je obuhvatila razdoblje od samo 11 godina, od 2009. do 2020. godine.
Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., čiji je nositelj izrade Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, predstavljat će sveobuhvatnu ekonomsku, razvojnu i okolišnu strategiju te će kroz inovacije, transfer naprednih tehnologija i značajne strukturne promjene u svim sektorima omogućiti poticanje rasta industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, gospodarske konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta. Kako su nam rekli iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, izrada strategije je složen i organizacijski zahtjevan proces koji obuhvaća višekratnu međusektorsku suradnju te će izrada Niskougljične strategije potrajati još neko vrijeme tijekom ove godine.
Zbog značajnijih promjena i okolnosti u energetskoj politici i politici održivog gospodarenja otpadom do kojih je došlo u 2016. godini, u Ministarstvu je donesena odluka o potrebi revizije specifičnih stručnih podloga koje su izrađene za potrebu izrade Niskougljične strategije.
U tijeku je revizija stručnih podloga te je ona usmjerena prema usklađivanju svih pokazatelja s korigiranom energetskom bilancom, ciljem za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost, odnosno u revidiranju pretpostavki za energetski sektor i koncepta za održivo gospodarenje otpadom. Revizija ima međusektorski, integralni pristup koji sagledava dugoročno planiranje kroz strateške i razvojne te planske i programske odrednice relevantnih resora, odnosno sektora – energetike, prometa, industrije, poljoprivrede, šumarstva i gospodarenja otpadom.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na nedavnoj konferenciji ‘Nova hrvatska energetska strategija’, održanoj u Zagrebu, ukazala je na pet ključnih smjernica nove energetske strategije RH.
-Prvo, hrvatska energetska politika morala bi dinamičnije i konzistentnije pratiti i primjenjivati zahtjeve europske energetske politike – rekla je predsjednica, dodajući kako bi nova strategija morala uvažiti promjene koje donosi velika tranzicija energetskog sektora od ugljičnog prema nisko-ugljičnom. -Ti procesi duboko mijenjaju odnose u energetici, potiču tehnološki razvoj i industrijalizaciju. Dobro osmišljena i ambiciozna energetska politika prepoznat će ove promjene i iskoristiti ih za napredak i razvoj ne samo energetike, nego i gospodarstva u cjelini – rekla je Grabar-Kitarović.
Kao treće navela je da ta strategija mora predvidjeti ključne energetske projekte u koje će se investirati, a njome se moraju dokinuti i lutanja u integraciji obnovljivih izvora energije, sustavno razmotriti njihova primjena u proizvodnji toplinske i rashladne energije te unijeti korjenite promjene u sektor biogoriva.
Četvrto, strategija bi, kako je naglasila predsjednica, morala prepoznati i važnost povezivanja hrvatskog plinskog sustava s istočnim susjedstvom, prema Srbiji i Bosni i Hercegovini, te prema sjeveroistoku, odnosno Mađarskoj i Ukrajini.
Za energetsku sigurnost Hrvatske i srednje Europe, smatra Grabar-Kitarović, od posebnog je interesa izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda i povezivanje s plinovodnim sustavom TAP.
-U tom kontekstu vjerujem kako će nova hrvatska energetska strategija predvidjeti za Hrvatsku najprihvatljiviju opciju i model izgradnje LNG terminala – rekla je predsjednica.
Kao petu smjernicu navela je da bi strategija morala prepoznati kako nam članstvo u EU omogućava bolje iskorištenje geostrateškog položaja. U tom smislu važno je geostrateški položaj Hrvatske staviti u funkciju kako vlastitog, tako i energetskog razvoja EU, naglasila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
