Do koje mjere bi se država smjela i trebala miješati u ekonomiju, s posebnim osvrtom na slučaj Agrokora, što Hrvatskoj ekonomiji znači članstvo u Europskoj uniji te kako se nositi s tehnološkim inovacijama samo su neke od tema o kojima se danas raspravljalo u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa u sklopu drugog dana održavanja New Europe Business Foruma 2017.
‘Zvijezde’ dana bili su profesor James Robinson s Čikaškog sveučilišta, autor političko-ekonomskog bestselera ‘Zašto nacije propadaju’ te Pete Radovich, Amerikanac hrvatskih korijena poznat kao uspješan kreativni direktor televizije CBS. Uz njih, izlaganje su održali i Felix Winnekens iz rejting agencije Standard & Poors, Lien Choong Luen iz konzultantske kuće McKinsey te Krešimir Marušić iz Deutsche Banke iz New Yorka.
Svoju tezu zašto nacije propadaju pred punom dvoranom studenata, ekonomskih stručnjaka, profesora, bankara i zaposlenika javnih institucija pojašnjavao je James Robinson pokazujući noćnu satelitsku snimku sjeverne i južne Koreje. I dok se širom Južne vide svjetla gradova, na Sjevernoj vlada mrak.
-Ovo je najbolji dokaz razvoja tehnologije, a preko tehnologije i cijeloga društva. Te zemlje su 70-ih bile jednake, ljudi živjeli jednako, a danas je Južna Koreja jedna od najbogatijih zemalja u Aziji, a Sjeverna među najsiromašnijima – započeo je obrazlagati svoju tezu Robinson.
Dodao je da gospodarski napredak prije svega ovisi o uključivosti ekonomskih i političkih institucija, odnosno da vlast mora stvoriti pogodno tlo za ekonomski rast i to razvojem institucija koje ipak neće biti ovisne o političkoj vlasti. Tako je naveo bezbroj primjera u kojima je vlast u rukama diktatora ili predsjednika s neograničenim ovlastima i s jako lošom ekonomijom u kojoj zarađuju tek odabrani. S druge strane, u društvima gdje kontrola nije u rukama manjine raste i ekonomija jer su tu i institucije neovisne.
-Amerika ima predsjednički sustav i mnogi su nas plašili da će predsjednik Trump imati neograničenu vlast te da će srozati zemlju. No to se nije dogodilo jer je sustav u Americi postavljen jako dobro i funkcioniraju bez obzira na vlast – kazao je Robinson.
Kao najbolji primjer do koje mjere se političari miješaju u ekonomiju naveo je primjer predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabe koji je tako 2000. osvojio nagradu na loto kojeg organizirala državna tvrtka. Zaključio je da je politika ključna za ekonomiju no ne tako da se miješa u sve njene pore već da stvori temelje za njen razvoj. U svom izlaganju se dotaknuo i Hrvatske kazavši da proces tranzicije još nije završen no da je ulaskom u Europsku uniju ušla u stabilniju zonu. Ipak, naglasio je da je slučaj Agrokora pravi tranzicijski primjer u čije spašavanje uskače i vlada .
Upravo taj slučaj pomno prati Felix Winnekens koji je kazao da je Agrokor došao u prilično nestabilno vrijeme u kom su se održali dvoji izbori te se mijenjala dva puta i vlast no da tek treba vidjeti kako će vlada riješiti taj ogroman ekonomski problem jer je i sama država prezadužena.
Dodao je da se državni dug prije recesije i poslije recesije udvostručio no da nije stabilno ni Hrvatsko okruženje. Tako je kazao da je Eurozona ekonomski ranjiva prvenstveno zbog kompliciranog političkog okruženja i da je vidljiv zamor u reformi što sigurno nije dobro za očuvanje socijalne ravnoteže.
Na njega se u raspravi nadovezao Krešimir Marušić koji je kazao da pretpostavlja da će se slučaj Agrokor riješiti kreditom iz Sberbanke.
-Intervencija države spasit će Agrokor, a Sberbank kao najveći vjerovnik dati će tvrtki novi kredit . To je za očekivati jer rusko tržište ne raste te oni traže mjesto za investicije, kazao je Marušić.
Završno predavanje održao je te Pete Radovich na temu kako se mediji mijenjaju. Kao televizijski ‘radnik’ kazao je da svakodnevno moraju pratiti tehnološke trendove kako ne bi zastarjeli te kako ih Internet ne bi pregazio. Za primjer je uzeo Amazon, tvrtku za online narudžbe.
-Amazon raste iz godine u godinu, a ove godine su u prime timeu Super Bowla reklamirali dostavu narudžbi dronom. Je li to moguće? Mislim da još nije ali je sigurno u kom smjeru će se razvijati i ako ih ne budemo i mi pratili u korištenju novih tehnologija sigurno će nas pregaziti, kazao je Radovich .
Prisutne je upitao da li imaju u stanu televiziju ili su je već zamijenili kompjutorom, tabletom ili pametnim telefonom te je na primjeru publike dokazao kako se napretkom tehnologije mijenjaju i navike zbog čega će potrošači i samu potrošnju novca usmjeriti na neke druge sadržaje.
Nakon izlaganja i panel rasprave razgovarali smo s nekim od sudionika.
-Kao Razvojna agencija prepoznali smo vrijednost ove konferencije pa smo ju i podržali u organizaciji. Čuli smo pametne ideje i vjerujem da ćemo od toga profitirati, rekao je Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb. Dodao je da najvažnije znanje primijeniti tržišno što države i gradove u konačnici čini konkurentnima.
Političar, gospodarstvenik i ekonomski stručnjak Mladen Vedriš kazao je da je predavanje James Robinsona zanimljivo jer govori kako treba djelovati danas u globaliziranom svijetu.
-Profesor je pokazao da je ljudska priroda kroz stoljeća uvijek manje-više ista u želji za vlašću i pitanje je zrelosti i kritičnosti društva da proizvede mehanizme koji mogu proživjeti takve udare, kazao je Vedriš. Dodao je da je pitanje koliko su u Hrvatskoj institucije zaživjele te da je dobro da je ovaj događaj organiziran.
-Povremeno imamo izlet u svijet kada svijet dođe k nama. Nakon toga se sve stiša i vratimo se našim temama te je šteta što nije bilo osoba iz političkog života da čuju predavanje, kazao je Vedriš.
Petar Vlaić, član uprave za financije Končar Distributivni i specijalni transformatori kazao je da je James Robinson briljantan čovjek s briljantnim idejama.
-Ovo što on govori Hrvatskoj treba, kazao je kratko Vlaić.
Investitor i poduzetnik Nenad Bakić također je bio sudionik događanja.
-Slušao sam predavanje profesora Robinsona koji je napisao jednu od najuspješnijih ekonomskih knjiga posljednjih godina, a u njoj govori o stvarima koje nas u Hrvatskoj posebno zanimaju. Svaki bi političar i gospodarstvenik trebao pročitati ovu knjigu, a Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa hvala što su nam doveli ovakve govornike i neka u tomu nastave, rekao je Nenad Bakić.
U sklopu događanja predstavljeno je i hrvatsko izdanje knjige ‘Zašto nacije propadaju’ u kojoj je predgovor napisao dr. Mato Njavro.
