Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Nacionalne kampanje za veću sigurnost na radu

Nacionalne kampanje za veću sigurnost na radu

Brojne aktivnosti kojima je cilj osvješćivanje, informiranje i edukacija o mjerama prevencije i provedbi mjera zaštite na radu sve više utječu na svijest poslodavaca, a samim time i zaposlenika, o važnosti zaštite na radu.

Početkom godine predstavljen je paket mjera ili akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u kojemu se dio mjera odnosio i na smanjenje troškova zaštite na radu. Željko Krmelić, stručnjak iz područja zaštite na radu i predavač na Visokoj školi za sigurnost, smatra da predviđene administrativne mjere rasterećenja gospodarstva Vlade Republike Hrvatske iz područja zaštite na radu do sada nisu polučile nikakve rezultate. U provedbi smanjenja barijera se uvelike kasni, tj. do sada nije provedena niti jedna predviđena aktivnost.

Statistički gledano, poslodavci koji spadaju u grupaciju velikih poduzetnika najviše se pridržavaju propisanih pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a može se reći da pridržavanje pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu opada u pravcu malih poslodavaca koji iz raznih objektivnih i subjektivnih razloga primjenu pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu doživljavaju uglavnom kao trošak, a ne kao benefit. Kao dobre primjere koji prednjače u promicanju zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba na radu u provedbi zaštite na radu Krmelić navodi uglavnom trgovačka društva koja spadaju u velike poslodavce, popuyGrupacije Končar, Đure Đakovića, Plive, Tehnike, Brodogradilišta Viktor Lenac i dr., od domaćih, te grupacija Simens, GE, EGO i dr. u stranom vlasništvu. Veći dio primjera dobre prakse su izvoznici, jer su dužni zadovoljiti standarde drugih država. Na taj način imaju doticaja s drugim i drugačijim pristupom zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te pristupu transferu znanja iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

 Najčešći rizici na radnom mjestu

U razdoblju od 2005. do 2007. godine u Hrvatskom zavodu za medicinu rada (sada Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu) provedeno je istraživanje o prisutnosti opasnosti, štetnosti i napora u hrvatskom gospodarstvu. Istraživanje je učinjeno na temelju procjena rizika koje su bile učinjene u 3930 tvrtaka. Prosječno, svaki je radnik bio izložen 4,4 opasnosti, štetnosti ili napora tijekom obavljanja svojeg posla. Radnici su bili najviše izloženi psihofiziološkim naporima (83%), statodinamičkim naporima (80%), mehaničkim opasnostima (70%), padovima (59%), nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima (33%) i buci (28%). Iako su ovi rezultati dobiveni prije 10-ak godina, prema današnjim iskustvima situacija se nije bitno promijenila nabolje i otprilike odgovara situaciji u EU, navodi prim.dr.sc. Ana Bogadi Šare, dr.med., specijalistica medicine rada, Voditeljica Službe za izobrazbu i informiranje pri Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na rad. Prema ESENER (European Survey of Enterprises on New and Emerging Risks) istraživanju 2014. godine u EU su psihosocijalni rizici također bili najčešći rizik (58% radnika), a slijede ih statički napor (56%), ponavljajući pokreti (52%) i mehaničke opasnosti (48%).

Rizici na radnim mjestima nastaju kao rezultat opasnosti, štetnosti i napora. Obveza je poslodavca takve rizike svesti na prihvatljivu razinu, onu koja minimalno ugrožava zdravlje i sigurnost radnika. Kao najčešći rizici temeljem višegodišnjih analiza ozljeda na radu mogu se navesti padovi u razini kretanja, rad sa strojevima, uređajima i alatima, rukovanje teškim teretima, rad s kemikalijama, dugotrajno sjedenje i rad sa zaslonima te sve češće, psihosocijalni rizici, navodi i dr.sc. Ivana Krišto, Viša stručna savjetnica u zaštiti na radu, Služba za sigurnost na radu iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Najčešći psihosocijalni rizici su stalni kontakt s ljudima/klijentima u radu, kratki rokovi, radno preopterećenje, loši međuljudski odnosi, nedostatak podrške suradnika i nadređenih, neinformiranost o promjenama, nesigurnost posla. Mjere za smanjivanje ovih rizika temelje se na procjeni rizika, specifične su za kontekst, a uključuju redizajn posla te promjene u socijalnoj i organizacijskoj klimi.

Mjere zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda

U promatranom petogodišnjem razdoblju stopa ozljeda na radu ne pokazuje trend smanjenja. Područja djelatnosti s kontinuirano najvišim stopama ozljeda na radu su zdravstvena zaštita i socijalna skrb, prerađivačka industrija te djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i vodom. Edukativne kampanje kojima je cilj podizanje razine svijesti o području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu svakako su važan korak za smanjenje broja ozljeda na radu, smatra dr.sc. Ivana Krišto. Za pozitivne pomake potrebna je stalna edukacija svih dionika u sustavu, no za sada nemaju podatke kojima mogu potvrditi ovu vezu.

Kako bi se sačuvalo zdravlje radnika te spriječile ozljede na radu i profesionalne bolesti, neophodno je osigurati sigurne uvjete za rad i smanjiti na najmanju moguću mjeru različite rizike na radu. Mjere kojima se to postiže su sigurni strojevi, alati i oprema, primjena kolektivnih i individualnih mjera zaštite, organizacijske mjere te mjere koje se odnose na radnika. Pri tome je posebna važna izobrazba, kako samih radnika, tako i ostalih sudionika u procesu zaštite zdravlja radnika. Prim.dr.sc. Ana Bogadi Šare, dr.med., napominje da Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu već godinama provodi kontinuiranu izobrazbu stručnjaka u zaštiti na radu putem besplatnih stručnih seminara i edukativnih materijala (letci, smjernice). Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu doprinosi boljoj zaštiti zdravlja radnika i utvrđivanjem kriterija dobre prakse te savjetovanjem i informiranjem svakoga (poslodavci, radnici, stručnjaci različitih profila) tko se obrati s problemom, a stručnu i opću javnost informira o stanju u zaštiti zdravlja radnika informacijama iz registra profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.

Zaštitna odjeća i obuća

Pravilnikom o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme uređeni su uvjeti za stavljanje na tržište osobne zaštitne opreme i bitni sigurnosni zahtjevi kojima osobna zaštitna oprema mora udovoljavati, radi osiguranja zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je na temelju članka 5, stavka 4. istoga pravilnika objavilo u NN 110/09 popis hrvatskih normi za osobnu i zaštitnu opremu u kojemu se između ostalih navode oznake hrvatske norme i za zaštitnu odjeću i obuću.

Prilikom odabira zaštitne odjeće i obuće poslodavci se trebaju voditi prvenstveno kvalitetom i zahtjevima radnoga mjesta. Vođenje kvalitetom, a ne isključivo cijenom, dugoročno je isplativije, a pravilan odabir odjeće i obuće itekako utječe na sigurnost prilikom obavljanja posla, čuva zdravlje zaposlenika i utječe na izvedbu posla. Većina proizvođača i prodavača zaštitne odjeće i obuće usko surađuje sa svojim klijentima i nastoji im ponuditi kvalitetne materijale te suvremeni dizajn i udobnost kako bi radnici bili zaštićeni od vremenskih utjecaja te u kojima se osjećaju ugodno i nesputano prilikom obavljanja radnih zadataka.

Data Collector

Informatizacija područja zaštite na radu planirana je uspostavom Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu, tzv. Data Collectora, u kojem bi se međusobnim povezivanjem institucija koje djeluju na području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu stvorile pretpostavke za kvalitetnije i učinkovitije prikupljanje podataka, njihovu analizu te planiranje i provedbu odgovarajućih mjera i aktivnosti kojima je cilj unapređivanje ovog izuzetno važnog područja. U prikupljanju podataka kroz Data Collector sudjelovat će Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) – Služba za zaštitu na radu i Inspektorat rada, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR), Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR), Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), navodi Josip Škreblin, viši stručni savjetnik u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu.

 Integrirani sustav tehničke zaštite tvrtke

Pojedine tvrtke odlučuju se na uvođenje integriranih sustava tehničke zaštite tvrtke. Integracijom se povećava razina sigurnost objekta i poslovanja, a operateru pojednostavljuje upravljanje zbog jedinstvenog grafičkog sučelja. Verifikacijom signala alarma (npr. automatskim podizanjem slike s područja u kojem je generiran alarm) smanjuju se nepotrebne zaštitarske intervencije, a automatske reakcije sustava (npr. otključavanje svih vrata u slučaju požarnog alarma) povećavaju sigurnost ljudi. Prema riječima Renate Dončević, članice uprave Alarm automatike d.o.o. zadužene za projektne poslove, integrirani sustav tehničke zaštite može obuhvatiti sve sustave koji se koriste u funkciji zaštite objekta, a najviša razina integracije je putem softvera kakav je u Alarm automatici razvijen ABSistemDCi®, a koji omogućava nadzor i upravljanje putem jedinstvenog sučelja pri čemu se može integrirati oprema različitih proizvođača. ABSistemDCi® se sastoji od modula videonadzor, videoanalitika, kontrola pristupa, protuprovala, dojava požara i plina te automatizirane funkcije kao što je videoverifikacija. Oni se kombiniraju prema potrebama korisnika, a često razvijaju i specijalne module prema potrebi projekta. S obzirom na to da se softver razvija u Alarm automatici, moguće je integrirati i već postojeću opremu na objektu.

Aplikacije za vođenje evidencije zaštite na radu

Osobe koje obavljaju poslove zaštite na radu znatan dio svog radnog vremena troše na zadovoljavanje zakonskih obaveza, popunjavanje obrazaca i niza evidencija, dok im za poslove prevencije i suočavanja s opasnostima na radu ne preostaje puno vremena. To je jedan od najvažnijih razloga zašto se odlučiti za aplikacije za vođenje zaštite na radu, koje, osim što štede dragocjeno vrijeme, smanjuju troškove i sustavno prate evidenciju te generiraju razne vrste izvještaja, na vrijeme upozoravaju korisnike i na zakonske izmjene. Na tržištu postoje određena softverska rješenja za upravljanje zaštitom na radu, a u posljednje vrijeme sve su zastupljenija rješenja u cloudu. Za primjer, WebZNR je web aplikacija namijenjena djelatnicima zaduženima za vođenje zaštite na radu i zaštite od požara. Pomoću ove aplikacije korisnici vode podatke potrebne za ispunjavanje evidencija propisanih Zakonima i Pravilnicima s područja zaštite na radu i zaštite od požara. Korištenjem WebZNR-a korisici proširuju i poboljšavaju radne uvjete svojih zaposlenika, aktivno utječu na povećanje sigurnosti te direktno smanjuju troškove vezane uz ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Edukacijski programi za osposobljavanje za rad

Mnoge obrazovne ustanove nude programe osposobljavanje poslodavaca i njihovih ovlaštenika  iz područja zaštite na radu. Osposobljavanje se izvodi prema Programu za osposobljavanje poslodavaca i njihovih ovlaštenika i Programu za osposobljavanje neposrednih ovlaštenika, koji su sastavni dio Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita.

Edukacijske programe provode ZIRS (Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o.), koji potencijalnim polaznicima nudi niz obrazovnih programa od raznih usavršavanja (specijalist zaštite na radu, specijalist zaštite okoliša), preko osposobljavanja, raznih seminara, pripremnih tečajeva za polaganje stručnih ispita te stručnih skupova i radionica, Institut za sigurnost d.o.o. Zagreb, koji vrši razna osposobljavanja (za rad na siguran način za sve vrste poslova, za siguran rad s računalom, za rad na visini, za početno gašenje požara, osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika iz područja zaštite na radu, osposobljavanje za pružanje prve pomoći u suradnji sa specijalistom medicine rada, stručna osposobljavanja za upis u radnu knjižicu (za rukovatelje viličarima, motornim pilama, mosnim i konzolnim dizalicama, hidrauličkim dizalicama, pri obradi drveta itd.), osposobljavanje za provođenje evakuacije i spašavanja, za utvrđivanje alkoholiziranosti radnika na radu…) te brojne druge ustanove.

Na web stranici www.zastita.hr moguće je pristupiti E-learning aplikaciji koja služi za provođenje online edukacije i testiranje radnika. Aplikacija je dostupa 24/7/365, bez ograničenog broja polaznika edukacije, a na taj način u najkraćem roku u mogućnosti su napraviti sva potrebna osposobljavanja radnika bez obzira na lokaciju (rada ili stanovanja). Putem web stranice Abecede zaštite d.o.o. (www.zastita.eu) moguće je pristupiti aplikaciji ABC learning za provođenje testiranja iz teorijskog dijela osposobljavanja radnika.

 Zapošljavanje osoba s invaliditetom i obaveze poslodavaca

Od 2014. godine za određeni dio poslodavaca stupila je na snagu obaveza zapošljavanja osoba s invaliditetom. Obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica. Poslodavci su dužni prema odredbi članka 8. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13. i 152/14.), zaposliti na primjerenome radnome mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju, s tim da kvota može biti različita, ali ne može biti manja od 2%, niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji su obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, navodi Josip Škreblin.

Zdrava radna mjesta za svaku životnu dob

Sposobnost čovjeka da obavlja neke poslove i aktivnosti bitno se mijenja tijekom života. Već je dugo poznato da se u ocjeni zdravstvene sposobnosti za rad treba posebna pažnja posvetiti mladim radnicima. Međutim, starenje pučanstva i sve duži radni vijek zahtijevaju sve veći angažman i oko starijih radnika (starijih od 55 godina), kod kojih fiziološke promjene i pojave različitih kroničkih bolesti smanjuju radnu sposobnost. Budući da se u Republici Hrvatskoj starosna dob za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja više puta povećavala, neophodno je starije radnike zadržati što dulje u svijetu rada i iskoristiti njihova akumulirana znanja i iskustva, ali u okviru njihovih preostalih zdravstvenih mogućnosti, smatra prim.dr.sc. Ana Bogadi Šare, dr.med.

To znači da bi poslodavci trebali biti svjesni da mogu „imati korist“ od starijih radnika, uz adekvatnu adaptaciju radnih mjesta i promjenu vrste poslova. Ujedno bi trebalo već tijekom školovanja upozoravati učenike, odnosno buduće radnike, da neće moći u nekim fizički ili psihički zahtjevnijim zanimanjima raditi cijeli radni vijek, već da se trebaju tijekom života educirati za druga zanimanja, čije poslove će biti u stanju obavljati u starijoj životnoj dobi. Jedino će se kombinacijom adaptacija radnih mjesta s jedne strane i cjeloživotnog učenja radnika s druge strane moći osigurati rad u starijoj životnoj dobi i na taj način sačuvati stabilnost mirovinskog sustava.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se