Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Metaloprerađivačku industriju opterećuju nekonkurentnost i nedostatak kadrova

Metaloprerađivačku industriju opterećuju nekonkurentnost i nedostatak kadrova

Premda svi pokazatelji ukazuju na pozitivne trendove u metalskoj industriji, metalce muči zastarjela tehnologija, financiranje izvoznih poslova, stvaranje i zadržavanje novih stručnih kadrova te zakoni koji nameću obaveze u pogledu zaštite okoliša, zaštite na radu i radnih odnosa, energetske učinkovitosti i sl.

Svi statistički pokazatelji ukazuju na pojačani rast metalske industrije u zadnje tri godine, a pozitivan trend se nastavlja. Prema podatcima HGK rasli su ukupni prihodi, broj tvrtaka i izvoz, koji čini preko 63% ukupnog prihoda, što je metaloprerađivačku industriju u Industrijskoj strategiji RH pozicioniralo kao pokretačku snagu. U 2016. izvezeno je metaloprerađivačkih proizvoda u vrijednosti 2,99 mlrd. eura, što predstavlja 27,29% izvoza u prerađivačkoj industriji i 24,27% ukupnog izvoza Hrvatske. Ukupni broj zaposlenih u metaloprerađivačkoj industriji u 2016. iznosio je 59.235, tj. 28,42% zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Mogućnost rasta i razvoja metalske industrije u okviru hrvatskoga gospodarstva Budući da se radi o jednom od najznačajnijih sektora u ukupnom EU gospodarstvu, jasno je da prostor za daljnji rast i razvoj postoji.

U 2016. godini izvezeno je metaloprerađivačkih proizvoda u vrijednosti 2,99 milijardi eura.

-Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kroz Industrijsku strategiju RH 2014.-2020. i pojedine dijelove Strategije pametne specijalizacije ovu će djelatnost podupirati kroz buduće odluke, mjere i aktivnosti, u čemu će imati potporu Vlade RH. Što se tiče tehnološkog razvoja promatranih djelatnosti industrije, jednim dijelom isti je osiguran činjenicom da je čak 30% kapitala metalske industrije u rukama inozemnih investitora. Na taj način ova je djelatnost snažno uključena u globalne lance vrijednosti. Inozemne investicije najbolji su i najjeftiniji izvor znanja kad je u pitanju tehnološki razvoj tvrtke ili djelatnosti u cjelini. Glavni investitori u ovu djelatnost dolaze iz Austrije, Italije, Njemačke i Slovenije – kažu iz MINGO-a.

Dodaju da je potrebno jačati razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti i kapacitete poslovnog sektora te snažnije povezati poslovni sektor s organizacijama za istraživanje i širenje znanja, kako bi se ono primijenilo u stvaranju novih i značajno unaprijeđenih proizvoda i usluga s visokom i višom dodanom vrijednosti u gospodarstvu. Problem je kontinuirani nedostatak stručnog kadra za ovu djelatnost, što predstavlja veliku prepreku daljnjem razvoju sektora. -Zasigurno najveći problem sektora metalske industrije su kadrovi. Ono što vrijedi odlazi u inozemstvo, a mi taj odljev ne možemo zaustaviti jer im ne možemo dati veće plaće, što bi nas dovelo u gubitke i nekonkurentnost na ino tržištu.

Problem je kontinuirani nedostatak stručnog kadra za ovu djelatnost, što predstavlja veliku prepreku daljnjem razvoju sektora.

S druge strane je postajanje nedovoljnog broja kvalificirane radne snage. Treće, projekcije za budućnost u pogledu kadrova su nam loše. Tako da se ovog trenutka taj problem čini najveći, dugotrajno nerješiv. U tom pogledu Vlada mora hitno donijeti fleksibilan propis koji će omogućiti svakom poduzetniku koji ne može naći radnika na hrvatskoj burzi rada da ga može automatski uvesti – kaže Franjo Turek, predsjednik uprave MIV-a i Izvršnog odbora Udruge metalne industrije Hrvatske udruge poslodavaca. MINGO ove teškoće namjerava riješiti kroz različite programe dodatnog obrazovanja i stipendiranjem učenika i studenata za pojedina zanimanja, a sustavno rješenje ovog pitanja je pokretanje sustava dualnog obrazovanja.

Specifičnost usluga u metalskoj industriji

Ponuda proizvoda i usluga metaloprerađivačke industrije u Hrvatskoj vrlo je raznolika. Prema Nacionalnoj klasifikaciji podataka obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: proizvodnja metala (C24), proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (C25), proizvodnja strojeva i uređaja (C28), proizvodnja motornih vozila (C29), proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (C30) i popravak i instaliranje strojeva i opreme (C33). Također, tvrtke, posebno one manje, specijalizirale su se u skladu s potražnjom na tržištu za specifične usluge poput CNC obrade metala, rezanja, brušenja, zavarivanja i dr., koje su tražene u proizvodnji strojeva za industriju, poljoprivredne mehanizacije, električnih uređaja, dijelova za pumpe i kompresore, petrokemijske i naftne industrije, procesne industrije, brodogradnje, vodoopskrbe, proizvodnje metala i proizvoda od metala, i dr.

Prednost takve specijalizacije, kaže Anđelko Kaščel, direktor i osnivač tvrtke Laser Inženjering d.o.o. specijalizirane za uslugu laserskog rezanja metala, jest osiguravanje kvalitetnijeg i konkurentnijeg proizvoda i/ ili usluge. Takve specijalizirane dobavljače traže velike, već etablirane tvrtke jer si u neumoljivoj i intenzivnoj konkurentskoj igri ne mogu priuštiti odstupanja u kvaliteti proizvoda i/ili usluga svojih dobavljača.

Nabava i obrada materijala

U industriji metala i čelika mijenjaju se zahtjevi i potrebe kupaca, pa se i nabava materijala mora prilagođavati novim trendovima i zahtjevima tržišta. Danas su među najtraženijim materijalima čelik i nehrđajući čelik, tj. inox, te aluminij. -Metal je burzovna roba, a njegovu cijenu diktiraju najjača gospodarstva. Tržište čelika u svijetu trenutno se nalazi u velikim problemima.

Prekapacitiranost i prevelika zaduženost tjeraju neke od najvećih čeličana na smanjenje proizvodnje, odnosno udruživanje s drugim čeličanama. Kriza na tržištu čelika osjeća se i u Europi. Iako EU naglašava važnost čeličana i svojim programom želi povećati udio ove industrije u BDP-u do 2020. godine za 20%, očito je da se tržište još nije oporavilo od ne tako davne krize. Osim toga, oporavku gospodarstva neće pomoći ni uvoz jeftinog čelika iz Kine koji dodatno pogoršava situaciju – smatra Kaščel.

Obrada metala profitabilna je grana metalske industrije, a prema podatcima iz 2016., međimurske tvrtke koje se bave obradom metala prihodima su gotovo nadmašile četiri nacionalna brodogradilišta. Postupci obrade metala dijele se na obradu izvornog oblikovanja, obradu sa i bez odvajanja čestica, obradu spajanjem, zaštitu i obradu promjenom svojstava.

Brodogradnja u Hrvatskoj

Ovisno o količini isporučenog brodovlja, brodograđevna industrija ima prosječno oko 2% udjela u hrvatskom BDP-u posljednjih desetak godina, a njen se značaj ogleda i u činjenici da zapošljava oko 5% radne snage u industrijskom sektoru, odnosno oko 10% ako se tom broju dodaju kooperantska poduzeća. -Hrvatska brodogradilišta danas, u odnosu na vrijeme s početka privatizacije i restrukturiranja, povećala su svoj udio na svjetskom i europskom brodograđevnom tržištu za oko 3 puta (mjereno u cGT).

Sve to postignuto je ugovaranjem manjih serija specijaliziranih i visoko sofisticiranih plovila, koja sa sobom ‘vuku’ veću dodanu vrijednost, no istovremeno kao prototipovi nose u sebi dozu povećanog rizika uspješne realizacije projekta. Ovakvo opredjeljenje svih naših brodogradilišta je u uvjetima vrlo zahtjevnog i nesklonog nam tržišta, jedini mogući izlaz ka održivom rastu i razvoju, te predstavlja osnovicu za prisutnost hrvatske brodograđevne industrije na svjetskom tržištu – smatra Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod.

Brodogradilišta su kadrovski i tehnološki sposobna odgovoriti izazovima i promijeniti svoje proizvodne programe te se usmjeriti zahtjevnijim projektima s odmakom od standardnih plovila. -Vanbrodograđevni projekti vrlo su važan segment u aktualnim proizvodnim programima naših brodogradilišta, te su poslovni uspjesi koji se postižu realizacijom takvih projekata, npr. projekt Brodosplita ‘Vrata Venecije’, gradnja stupova vjetroelektrana, gradnja čeličnih konstrukcija mostova, izrada dizalica i dr., pokazatelj da brodogradilišta itekako imaju svoje mjesto i u takvim specifičnim tržišnim segmentima – zaključuje Ostojić.

10. lipnja 2017. s Brodosplitovih navoza porinut je najveći jedrenjak na svijetu, dug 162 metra i širok 18,5 metara, nosivosti 2000 tona. Izvor: Brodosplit, DIV Group

Izvozni potencijal metalske industrije

Metaloprerađivačke tvrtke snažno su izvozno orijentirane. Najznačajnija izvozna tržišta za metaloprerađivačku industriju su tržišta EU (Njemačka, Italija, Austrija), no zbog visoke dodane vrijednosti proizvoda, naročito strojogradnje, tvrtke pronalaze svoja tržišta na svim kontinentima. Velik dio tvrtaka izvozi preko 90% svoje proizvodnje, kao što su Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o. (95,9%), Đuro Đaković TEP d.o.o. (94,3%), Brodogradilište Viktor Lenac d.d. (95,9%), Bilfinger Đuro Đaković Montaža d.o.o. (94,3%).

Velik izvozni potencijal pokazuje vojna industrija, koja je lani povećala izvoz za 20% u odnosu na 2015., a vrijednost izvezene vojne opreme bila je 224 mil. eura.

-U izvozu smo uspješni jer imamo skoro pa europsku kvalitetu proizvoda, ali smo zato cjenovno niži i stoga prihvatljivi. Rapidan rast cijene rada dovodi nas do nekonkurentnosti i nemogućnosti izvoza. Danas puno pričamo o povećanju plaća, a jako malo o našoj radnoj produktivnosti. Je li netko mjerio koliko doista radimo od 8 sati koliko provedemo na poslu – kritičan je Turek. Rješenje vidi u financiranju izvoznih poslova jeftinim kapitalom i podrške izvoznicima.

-Tržište je ključan aspekt, a podrška izvoznicima bitna je na domaćem tržištu jer mi izvoznici na njemu gubimo najveću energiju i resurse. Vlada bi morala pronaći načina kako da domaći proizvođači budu ‘preferirani’ ili ‘neograničavani’ u nastupu na domaćem tržištu. Sramotno je da smo našoj industriji nametnuli cijeli niz EU direktiva koje ona ispunjava, a da pritom proizvođačima izvan EU, u procesu certifikacije proizvodnje i proizvoda, te zahtjeve ne postavljamo. Pomoć na ino tržištima, koja se sve više zahuktava kroz gospodarsku diplomaciju, čiji potencijal raste, predstavlja jedan pozitivan primjer – naglašava Turek.

Kako povećati konkurentnost hrvatske metalske industrije

Na globalnom planu hrvatska industrija prisutna je na  tržištu s proizvodima niske razine dodane vrijednosti. -Ključni razlozi za tako nepovoljnu poziciju su niska razina opremljenosti rada kapitalom, niska razina udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnome broju zaposlenih te izrazito niska razina ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga. Kako je strateška pozicija razvijenih zemalja prvenstveno usmjerena na one razine vrijednosnoga lanca gdje se ostvaruje visoka razina dodane vrijednosti, jasno je da se razvoj industrije mora usmjeravati prema onim područjima gdje realno postoji mogućnost za strateško pozicioniranje na višim razinama dodane vrijednosti, poput proizvodnje gotovih metalnih proizvoda i proizvodnje strojeva i uređaja – kažu iz MINGO-a.

Rješenje vide u bespovratnim sredstvima, poreznom rasterećenju i poticanju kapitalnih ulaganja. -Ministarstvo je u sklopu reformskog paketa Nacionalnog plana reformi izradilo Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, s ciljem stvaranja poticajne investicijske klime i jednostavnijih uvjeta poslovanja. Kroz provođenje 104 reformske mjere planira se pojeftiniti i pojednostavniti poslovanje, stvoriti uštede za gospodarstvo rezanjem prekomjernih administrativnih troškova, kao i uklanjanje prepreka tržnom gospodarstvu – poručuju iz MINGO-a.

-Nužne su nam investicije u tehnološka unaprjeđenja, što će dovesti do povećanja produktivnosti i kvalitete naših proizvoda. Kao i cijela industrija, tako je i metalska industrija opterećena raznim nepotrebnim nametima, ali držim da je taj problem nerješiv dokle god imamo ovako veliki državni aparat i lokalnu samoupravu – smatra Turek. Dodaje da je MIV od podinvestirane proizvodnje u 2007. do danas investirao u svoje proizvodne i druge resurse preko 120 mil. kuna, što je jamstvo borbe za kvalitetu i razvoj tvrtke i proizvoda.

-Sigurno je da je koncept od ideje do gotovog proizvoda jako važan i mi ga kao takvog promoviramo u svijetu jer se sve osmišljava i proizvodi na jednom mjestu, što je jamstvo kvalitete. Ključnu ulogu u tome ima i istraživanje i razvoj, ali on je u tvrtki limitirajućeg karaktera ako se ne proširi na suradnju sa znanstvenim institucijama i drugim akterima šire društvene zajednice – kaže Turek.

-Razvijena nacionalna proizvodnja pokretač je malog i srednjeg poduzetništva jer se velike tvrtke za određene proizvodne procese oslanjaju na MSP-ove – smatra Kaščel. Problem je što na domaćem tržištu ima sve manje velikih metalskih tvrtaka. -Da bi nacionalna proizvodnja bila konkurentnija, ona se mora temeljiti na ulaganjima, znanju, visokoj tehnologiji i izvozu sofisticiranijih proizvoda s dodanom vrijednošću. U suprotnom ćemo taj raskorak u nekonkurentnosti i dalje  nadoknađivati fleksibilizacijom radnog zakonodavstva i smanjivanjem radničkih plaća – smatra Kaščel.

Inovativni potencijal hrvatske metalske industrije vidljiv je po zapaženoj prisutnosti na svjetskim sajmovima inovacija i nagradama. U sektoru obrambene industrije inovacijama se ističu tvrtke DOK-ING, HS Produkt i Šestan-Busch, a na sajmu IDEX pridružio im se i Brodosplit s najnovijim proizvodom, obalnoophodnim brodom. Tvrtka ALTPRO, koja se bavi razvojem i proizvodnjom signalno-sigurnosne opreme za željeznička vozila i infrastrukturu, dobila je zlatnu medalju na INPEX-u, najvećoj američkoj izložbi inovacija, za svoj sustav RLC23 koji je uspješno predstavila i na INTARG-u u Poljskoj.

U 2015. godini prema dobiti najveće rezultate ostvarile su tvrtke HS Produkt d.o.o., 3. MAJ Brodogradilište d.d., OMCO Croatia d.o.o., 3. MAJ MID d.d. i Industrius d.d.

-Od DIV proizvoda baziranih na vlastitom istraživanju i razvoju svakako bismo izdvojili elastične spojnice za željezničku infrastrukturu (SKL MD i DIV sistem). Div grupa jako puno polaže u I&R novih proizvoda i usluga. U tom smislu razvijamo CEKOM centar kompetencija u suradnji sa znanstvenim partnerima i manjim tvrtkama, kako bismo mogli udovoljiti i odgovoriti tržišnim potrebama na brz način. To je naš najvažniji projekt koji nam osigurava da bez državne potpore na tržišnim osnovama i u suradnji s kvalitetnim partnerima možemo osigurati nove proizvode i usluge koji su konkurentni i ne utječu na troškove tekućih poslova. Na taj način investiramo u rast i razvoj poslovanja. Veći projekt baziran na I&R unutar DIV grupe je nosiva offshore platforma bazirana na svojstvima leda kao osnovnom materijalu – ističe Vlatka Gudeljević, specijalist u odjelu marketinga DIV-a.

U tijeku je izrada Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, čiji je cilj povećanje ulaganja privatnog sektora u I&R, povećanje broja poduzetnika koji ulažu u I&R i inovacije te povećanje broja visokokvalificiranog osoblja i istraživača u privatnom sektoru. MINGO provodi i Strateški projekt za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi. Cilj mu je stvaranje učinkovitog i samoodrživog institucionalnog, pravnog i strateškog okvira za podršku i poticanje ulaganja privatnog sektora u I&R i inovacije te podizanje svijesti o važnosti istraživanja, razvoja i inovacija za iskorištavanje potencijala i postizanje industrijskog rasta kroz nastavak procesa pametne specijalizacije.

Javni pozivi ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja’, ‘Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu’ i ‘Podrška razvoju Centara kompetencija’ imaju za cilj poboljšanje inovacijskog okruženja i jačanje kapaciteta poduzeća za I&R i inovacije te njihovu komercijalizaciju.

Suradnja znanstveno-obrazovnog i metalskog sektora

U MINGO-u priznaju da se teško može govoriti o postojanju suradnje metalskog sektora s nositeljima zna nosti. -Jedan od načina kako unaprijediti suradnju jest uspostaviti jaču vezu između sveučilišta i poduzeća koja posluju unutar poduzetničke infrastrukture financirane od Ministarstva, pri čemu konkretno mislimo na tehnološke parkove, čija je uloga ‘posredništvo’ između sveučilišta i poduzeća. Ta uloga konkretizira se u ‘prenošenju’ rezultata istraživanja na način koji je razumljiv tržišnim potrebama. Tehnološki park djeluje kao poveznica između inovacija koje se pod djelovanjem tehnološkog parka konkretiziraju u poduzetništvu kroz stvaranje dodane vrijednosti – poručuju iz MINGO-a.

Inovativni potencijal hrvatske metalske industrije vidljiv je po zapaženoj prisutnosti na svjetskim sajmovima i novacija i nagradama.

U međuvremenu vodeće tvrtke metalskog sektora same iniciraju suradnju sa znanstveno-obrazovnim institucijama. Primjerice, Končar već nekoliko godina provodi projekt ‘Upravljanja znanjem’ u kojem surađuje sa Sveučilištem u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Filozofskim fakultetom. U Končaru je krajem 2016. radilo 27 doktora znanosti i 50 magistara znanosti.

DIV je pokrenuo projekt Mala tvornica radnika s ciljem bržeg i konkretnijeg uklapanja mladih stručnjaka u proizvodne procese. -Suradnja sa znanstveno-istraživačkim i obrazovnim institucijama naše je trajno opredjeljenje. Suvremeno tržište rada traži prilagodljivu radnu snagu koja suvereno vlada ključnim kompetencijama. Kreiranjem specijaliziranog odjela koji će multidisciplinarno raditi s novim kadrovima pritom ih intenzivno pripremajući na realno poslovno okruženje u kojem će se sutra zateći, stvara se kvalitetnija poveznica sa svijetom gospodarstva i približavaju konkretne poslovne situacije, koje su vrlo često neizvjesne i iznenadne. Svrha projekta je stvoriti inovativan poslovni model koji će omogućiti kandidatima stjecanje profesionalnog praktičnog znanja kroz stručan/pripravnički rad u specijaliziranom odjelu – objasnila je Gudeljević.

Vodeće tvrtke metalske industrije u Hrvatskoj

Prema podatcima kojima raspolaže HGK, po ukupnom prihodu u 2015. godini najbolje poslovne rezultate imale su tvrtke Aluflexpack grupa – proizvođač aluminijske ambalaže, 3. MAJ Brodogradilište d.d., AD Plastik d.d. – proizvođač automobilskih dijelova, Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o. – proizvođač strojeva za izradu pneumatika, Uljanik Brodogradilište d.d. – proizvođač specijalnih brodova, HS Produkt d.o.o. – proizvođač oružja, Končar – Električna vozila d.d., Đuro Đaković TEP d.o.o. – tvornica energetskih postrojenja i Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

U istoj godini, prema dobiti najveće rezultate ostvarile su tvrtke HS Produkt d.o.o., 3. MAJ Brodogradilište d.d., OMCO Croatia d.o.o. – proizvođač alata za staklarsku industriju, 3. MAJ MID d.d. – tvornica motora i dizalica te Industrius d.d. – proizvođač procesne i energetske opreme.

 

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se