Digitalizacija poslovanja suvremena je tema koja uz pozitivne promjene u tvrtkama 21. stoljeća za sobom vuče i određena sigurnosna pitanja.
Unazad nekoliko godine pitanje zamjene ljudi računalima i robotima se u javnosti pojavljivalo kao svojevrsna prijetnja, no sve je jasnije da digitalizacija poslovanja pridonosi kvalitetnijoj organizacijskoj kulturi i zadovoljstvu zaposlenika, dok su računala i roboti uglavnom zamijenili ponavljajuće radne zadatke. Ipak, pitanje informacijske sigurnosti i čuvanja podataka i danas je izuzetno aktualno.
Antonija Vojnović, stručnjakinja za informacijsku sigurnost iz tvrtke Span opisuje digitalizaciju kao bržu i efikasniju obradu velike količine podatka s ciljem donošenja poslovnih odluka u pravom trenutku, dok Vjekoslav Golubović, HR stručnjak s iskustvom u digitalizaciji HR procesa, kaže da digitalizacija poslovanja u današnje vrijeme predstavlja nužan smjer razvoja poslovanja kako bi se stekla i zadržala kompetitivnost na tržištu. Golubović nastavlja – ”Nakon što je pandemija koronavirusa odjednom ubrzala korištenje digitalnih platformi i nevjerojatno ubrzala njihov daljnji razvoj, svaka ozbiljna organizacija mora razmišljati o primijeni digitalnih tehnologija u razvoju svojeg poslovnog modela. Glavni ciljevi digitalnog poslovanja su stvoriti pametne proizvodne sustave i povećati fleksibilnost te učinkovitost poslovanja uz uštedu troškova i unaprjeđenje kvalitete i pouzdanosti proizvoda i usluga za korisnike. Iako se primarno radi o razvoju digitalnih IT rješenja i pametnih platformi putem kojih se odvija interakcija unutar organizacija te između organizacija i njihovih korisnika, digitalna transformacija se primarno odnosi na ljude i promjenu mindseta te razvoj digitalnih vještina koje omogućuju agilan razvoj proizvoda i usluga, bržu i efikasniju komunikaciju, sigurniju razmjenu informacija i u konačnici donose bolje korisničko iskustvo.”
People and Culture i digitalna transformacija
Svjedoci smo digitalizacije poslovnih procesa već dugi niz godina. Prvenstveno se korištenje tehnologija i prije covid krize značajno povećalo u marketinškim i prodajnim aktivnostima. Tvrtke sve više ulažu u aplikativna rješenja vezana za uredsko poslovanje, a također se tehnologija sve suverenije koristiti i u procesima razvoja ljudskih potencijala. Naš sugovornik, Vjekoslav Golubović podijelio je vlastita iskustva suradnje na projektima edukacije zaposlenika u međunarodnom okruženju. – ”Puno je dobrih primjera digitalizacije procesa upravljanja ljudskim potencijalima, no autentično mogu izdvojiti samo one u čijoj sam implementaciji osobno sudjelovao. Velika je privilegija i profesionalni izazov sudjelovati u nekoliko globalnih projekata u Deutsche Telekomu, kojima se ostvaruje pozitivan utjecaj na tisuće i tisuće zaposlenika. U tom kontekstu, izdvojio bih 2 vrlo uspješna primjera digitalne transformacije HR procesa: digitalizaciju procesa edukacije i učenja kroz implementaciju SuccessFactors platforme kroz koju su svim zaposlenicima Hrvatskog Telekoma dostupne vrhunske svjetske digital learning platforme poput Coursere, Percipia i LearnLighta.
Osim toga većinu obveznih edukacija u Hrvatskom Telekomu zaposlenici prolaze kroz customizirane digitalne edukacije koje su pripremljene na interaktivan, atraktivan i zanimljiv način, a provjere znanja i certifikati se automatski evidentiraju i pohranjuju u sustav, omogućujući efikasno praćenje i upravljanje sustavom učenja i treninga. Osim edukacija, prije nekoliko godina kao front-runner u Hrvatskom Telekomu uveli smo i integrirani digitalni sustav upravljanja učinkom i razvojem karijere, koji osim standardnih funkcionalnosti upravljanja radnim učinkom omogućava niz dodatnih funkcionalnosti kojima se omogućava razvoj pojedinaca i timova. U sustavu je bila omogućena stalna aktivna komunikacija između zaposlenika i menadžera, razmjena procjena učinka i povratnih informacija, mogućnost 360 feedback procjena koja uključuje i kolege, te vrlo atraktivna opcija iskazivanja priznanja i pohvala putem virtualnih bedževa koji označavaju specifična postignuća. Na ovaj način ostvaren je značajan pomak u organizacijskoj kulturi u smjeru razvoja pozitivne, merit orijentirane kulture postignuća u kojoj svi pojedinci aktivno preuzimaju odgovornost za svoj učinak i razvoj karijere.”
Cyber security
Još iz doba dok je HR bio kadrovska služba, podaci o zaposlenicima su se, kao i danas, vodili u digitalnom obliku (uz papirnate dosjee), a uvođenjem GDPR-a se pitanje obrade i razmjene osobnih podataka istako kao svojevrstan problem. Uz naveden podatke, intenzivnom digitalizacijom poslovanja kompanije veliki dio procesa i podataka koriste i njima barataju upravo u digitalnom obliku što je i svojevrstan rizik koji dovodi i do potrebe zaštite od kibernetičkih napada. Antonija Vojnović, kojoj je informacija sigurnost svakodnevni posao, naglašava da je opasnost od kibernetičkih napada vrlo realna o čemu svjedoče brojni i sve učestaliji napadi o kojima se redovito izvještava mediji. ”Realni broj kibernetičkih napada je i puno veći obzirom da većina kompanija s tom informacijom ne izlazi pred javnost. Vojnović dodaje da stopostotna zaštita ne postoji zbog brzine razvoja novih tehnologija i sve naprednijih oblika napada. Međutim, identifikacijom tehnologija i informacijskih sustava koje koristite unutar vaše kompanije moguće je identificirati potencijalne rizike. Sukladno identificiranim rizicima, moguće je uspostaviti sustav zaštite koji će biti u skladu s vašim potrebama i koji će minimizirati potencijalne štete u slučaju kibernetičkog napada.” – razgovor završava Vojnović.
O temama iz razgovora više informacija možete saznati na višemodularnom specijalističkom programu ‘Mini MBA Digital Transformation Management – ONLINE’ koji provodi Mirakul Edukacijski centar od 10. studenog 2022.