Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Kulturni business

Kulturni business

Kultura i u Hrvatskoj pomalo postaje mjesto gospodarske i kreativne sinergije te postaje atraktivna ‘industrija’. Svi se slažu da je prostor i potencijal ogroman, no kao i u drugim industrijama, mi – kaskamo. Poslovnom sektoru i kulturnoj zajednici potreban je zajednički jezik, pa smo stoga i pripremili ovaj uvodni presjek menadžmenta u kulturnoj i kreativnoj industriji, kako bi se temelji međusobne komunikacije dodatno pokrenuli u plodonosnijem smjeru.

 

U svijetu je kultura profitabilna grana. Sve se više razgovara u kategorijama kulturnih proizvoda i kreativne industrije, a sve manje u kategorijama klasične kulture. Menadžment u kulturi dugi je niz godina u Hrvatskoj predstavljao nemoguću misiju. Pa zar to postoji? Što kroz turizam, što kroz europske direktive, promjenu generacije, kultura postaje mjesto gospodarske i kreativne sinergije i, napokon, kao industrija postaje ‘hot’ i atraktivna.

Svi se slažu da je prostor i potencijal ogroman i da, kao i u drugim industrijama, mi – kaskamo. Menadžment i marketing, naravno, imaju jasna opća ‘pravila’ nevezano uz branšu, no sugovornici upućuju da je ova brzorastuća i propulzivna industrija specifična jer spaja umjetnost i kulturu s turizmom, modernim poslovanjem i gospodarstvom, s obrazovanjem…

Najteža je zadaća menadžmenta u kulturi pomiriti estetske zahtjeve, umjetnički integritet, diversifikaciju publike te efektivnost troškova. Upravo kulturna događanja i manifestacije najsnažnije pokreću novi turistički val u Zagrebu i ostatku Hrvatske, primjerice Advent u Zagrebu, Ultra festival u Splitu, koncerte velikih glazbenih zvijezda u pulskoj Areni, Dubrovačke ljetne igre, Zagreb Design Week, Riječki karneval, Noć muzeja, zatim u lipnju počinje i prvi Pannonian folklor fest u Osijeku, a značajne su manifestacije i Špancirfest ili strane produkcije poput snimanja nastavka filma Mamma Mia na Visu.

Tu je i niz uspješnih velikih izložbi domaćih i stranih umjetnika, ali i manji privatni poduzetnički projekti s velikim odjekom, poput Muzeja prekinutih veza. U posljednjih nekoliko godina među najvažnijim hrvatskim kulturnim projektima na međunarodnoj razini ističu se Festival Hrvatske u Francuskoj Croatie la voici, održan 2012. godine na 45 lokacija, na kojemu se Hrvatska predstavila putem 60 manifestacija, te Festival Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, održan 2015. godine u 38 hrvatskih gradova i s više od 250 događanja.

Prvo je pitanje gdje se ‘kulturni menadžeri’ uopće obrazuju? Što nakon tog studija? Kakva je ponuda poslova? Koliko studij uistinu nudi praktično znanje? Nije dovoljno samo imati diplomu nekog od studija iz područja menadžmenta. Naravno, ne možete voditi nešto s čime niste upoznati, za bavljenje menadžmentom u kulturi važno je imati još barem jednu studijsku grupu, bilo da se radi o povijesti umjetnosti, etnologiji, muzeologiji, arheologiji ili književnosti…

Kreativna industrija jedna je od najbrže rastućih sektora Europske unije.

Predvodnici kadra i edukacije u kulturnom managementu

Mr.sc. Sanja Rocco nositeljica je novog studijskog programa Marketinga i produkcije u kulturi pri Poslovnom veleučilištu Zagreb, koji djeluje pod sloganom i domenom www.kulturameansbusiness.hr.

-Osnovni cilj je što bolje pripremiti studente za razne menadžerske i producentske poslove u širokom području kulture. Naše tržište je premalo da bismo se ograničili samo na jedno umjetničko područje, glazbu ili film ili kazalište ili vizualne umjetnosti. Stoga se studentima pružaju osnovna znanja iz širokog područja kulture, a zatim se oni sami odlučuju za koje će se područje specijalizirati.

Važno je pritom istaknuti kako im znanja pružaju vrhunski stručnjaci iz prakse. Uspostavljena je i suradnja s brojnim institucijama (Muzej Mimara, Muzej suvremene umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagrebačko kazalište mladih, Koncertna dvorana Lisinski itd.), a mreža se kontinuirano širi kako bismo našim studentima omogućili doticaj sa svim područjima kulture i pomogli im da se usmjere. Ima među njima i izvanrednih studenta koji već rade u određenom području i žele usavršiti svoja znanja. Isto tako na kolegijima se ugošćuju značajne osobe iz hrvatske kulture koje studentima prenose svoja osobna iskustva, da nabrojimo samo neke: glumica Zrinka Cvitešić, ravnateljica ZKM-a i plesačica suvremenog plesa Snježana Abramović Milković, književnik i dramaturg Miro Gavran i drugi, naglašava Sanja Rocco.

Mišljenja je da poslova u kulturi ima, no smatra da nedostaje poduzetničkog duha. Državne institucije trenutno imaju ograničene mogućnosti zapošljavanja, iako im takav profil stručnjaka često nedostaje.

-Ako ne možete pronaći posao u nekoj instituciji, valja okupiti tim i osmisliti vlastiti projekt. Takvih uspješnih primjera privatne inicijative već ima dovoljno i kod nas u Hrvatskoj, od jazz festivala do festivala klasične glazbe, od velikih produkcija do ljetnih radionica, i to u svim područjima kulturne industrije. ‘Kultura means business’ govori da kultura zaista može značiti i dobar biznis, uzmimo za primjer povezivanje s turističkom ponudom. Zagreb je snažno kulturno, a sve više i turističko središte. Studij je pokrenut uz potporu našeg vlasnika, Grada Zagreba, jer je zamijećena potreba za ovim zanimanjima. Umjetničko tržište u Hrvatskoj tek se razvija, u financiranju kulture sve manje sudjeluju državne institucije, pa upravo stoga i trebamo profesionalne menadžere i producente, ističe Sanja Rocco.

Prvi studij za management u kulturi u Hrvatskoj pružilo je Veleučilište Baltazar Zaprešić. Punim nazivom Preddiplomski stručni studij Poslovanje i upravljanje, smjer Management u kulturi, kombinira teorijska znanja s razvojem profesionalnih vještina iz kulture, ekonomije, medija i komunikacija te turizma, a nastava se, osim klasične ex cathedra, izvodi i projektno te suradnički. U nastavnom procesu naglasak je na kreativnim oblicima poučavanja, praktičnoj nastavi te aktivnostima koje studente uključuju u stvarne projekte, npr. organizaciju festivala, kulturnih događanja, postavljanju izložbi, snimanju filmova, revitalizaciju kulturne baštine…

Po njihovom mišljenju, kreativni i inovativni stručnjaci koji su uz temeljna ekonomska znanja internalizirali i čitav raspon onih kulturologijskih, nesporna su potreba svih baštinskih institucija, kulturnih i kreativnih industrija, organizacija civilnog sektora te projekata iz područja kulture i kulturnog turizma.

-Kreativna industrija jedna je od najbrže rastućih sektora Europske unije s visokim udjelom visokoobrazovane populacije mlađe i srednje dobi, otvorena za inovativne i kreativne pojedince i pogodna za nezavisne profesionalce te samozapošljavanje. Sve promjene koje na tržište rada donosi tzv. postfordizam, pogoduje upravo profesiji managera u kulturi. Cilj nam je prenijeti im stručna znanja iz formativnih disciplina kao što je sociologija, no i iz digitalnog marketinga, odnosa s javnošću, vizualnih komunikacija… No, osim prenošenja stručnih znanja, podjednako nam je važno razvijati vještine koje su imperativ 21. stoljeća: kritičko razmišljanje, kreativnost i inovativnost – ističe mr.sc. Ines Jemrić Ostojić, voditeljica studijskog usmjerenja Management u kulturi.

Kreativne industrije stvaraju dodanu vrijednost za pojedince i društvo u cjelini, a mogu biti itekako profitabilne.

Iskustvo ‘kulturnog’ managera

Mia Pelc, diplomant istog Studija, potvrđuje da je kao jedna od prvih generacija u tom trenutku takav studij za nju bilo pravo otkriće. Uči se kako kvalitetno, profesionalno i uspješno realizirati kreativnu ideju u suvremenom poslovnom svijetu.

-U Hrvatskoj me neki i dalje gledaju u čudu kad im kažem čim se bavim, no studij menadžmenta u kulturi je esencijalan kako bi se pojedinac, u ovom konkretnom slučaju, umjetnik – bavio umjetnošću, a ne poslovnom realizacijom iste. Kod nas je još uvijek situacija da opcije stvarate i smišljate sami, pri tome pokušavajući senzibilizirati okruženje u kojem se nalazite. Trudite se pokazati nova rješenja i rezultate te opravdati potrebu svog ‘egzotičnog’ zanimanja. Djeluje kao vječita borba. Izvan granica Hrvatske priča je potpuno suprotna – brzorastući i dinamičan sektor te okruženje u kojem je vaše postojanje, ne samo neupitno, već i traženo – ističe Mia Pelc, koja posljednje dvije godine radi u timu ljudi zaduženih za Ensemble Esperanzu, osnovan 2015. godine od strane Međunarodne glazbene akademije u Lihtenštajnu.

Zašto upisati studij Menadžment i produkcija u kulturi?

Danas u Hrvatskoj postoji velika potreba za menadžerima, ali i producentima u mnogim područjima kulture i umjetnosti, od glazbe svih žanrova, preko vizualnih umjetnosti i dizajna, do izvedbenih umjetnosti te filma i televizije. Preddiplomski stručni studij Menadžmenta i produkcije u kulturi Poslovnog veleučilišta Zagreb profiliran je uzimajući u obzir upravo ove rastuće potrebe, objasnila je mr.sc. Sanja Rocco, nositeljica ovog studijskog programa.

Djelatnost uključuje razne državne institucije: kazališta, knjižnice, muzeje i galerije, koncertne dvorane, ali isto tako i sve oblike izvaninstitucionalnih modela kulturne i umjetničke prakse. Stoga je program osmišljen tako da omogućava stjecanje temeljnih znanja i kompetencija za specifičnosti upravljanja u ovim područjima kulture i umjetnosti, koja se često nazivaju i kreativnim industrijama jer stvaraju dodanu vrijednost za pojedince i društvo u cjelini, a mogu biti itekako profitabilne.

Preddiplomski stručni studij Menadžmenta i produkcije u kulturi Poslovnog veleučilišta Zagreb je interdisciplinaran, on povezuje područja društvenih te humanističkih znanosti s umjetničkim područjem. Studij se izvodi kao redoviti i izvanredni. Prednost odabira stručnog studija u odnosu na sveučilišni je prvenstveno manji naglasak na teoriju, a više praktičnih znanja koja se svladavaju kroz vježbe i radionice.

Velik broj nastavnika na PVZG su vrhunski stručnjaci koji dolaze iz prakse. Osim toga – s obzirom na relativno malene grupe, uspostavlja se izravniji kontakt između nastavnika i studenata, a nastava postaje interaktivna. Ugovaranjem suradnje s brojnim institucijama u kulturi i umjetnosti na području grada Zagreba, ali i drugdje, PVZG omogućuje svojim studentima obavljanje prakse prema području njihovog osobnog interesa. Sve informacije o studiju, njegovom programu, te uvjetima upisa i cijenama možete pronaći na web stranici: www.kulturameansbusiness.hr.

Prioriteti u nacionalnoj strategiji

Marija Šiško iz Samostalnog sektora za medije Ministarstva kulture navodi da Ministarstvo uočava trend porasta interesa za interdisciplinarne pristupe, međusektorsku suradnju, potrebu za uspostavljanjem suradničkih mreža, kao odgovor na suvremene tijekove. U ovoj godini obilje žava se Europska godina kulturne baštine te Ministarstvo kulture kao koordinacijsko tijelo organizira i podupire mnogobrojna događanja kojima se želi prezentirati raznolikost hrvatske kulturne baštine i podići svijest o njezinoj važnosti.


Europska prijestolnica kulture 2020. godine, za koju je izabran grad Rijeka, projekt je koji stavlja hrvatsku kulturu na međunarodnu kartu kulturnih događanja, a koji podrazumijeva višegodišnje pripreme. Iste godine Republika Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije. Godine 2017. usvojena je Nacionalna strategija poticanja čitanja, koja će pridonijeti razvoju kulture čitanja. Kao jedan od prioritetnih ciljeva kulturne politike svakako je poticanje razvoja publike te privlačenje publike u sudjelovanju u kulturi. Ministarstvo kulture potiče takve programe kroz dva natječaja, Pilot projekt poticanja razvoja publike i projekt Ruksak (pun) kulture, posebice kako bi se osiguralo sudjelovanje u kulturi u manjim sredinama i za marginalizirane skupine te stvaralo novu publiku.

Poticanje djece i mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije povezanim područjima Ministarstvo kulture provodi putem programa Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi. -Napominjemo kako je trenutni prioritet u europskom kontekstu stvaranje Jedinstvenog digitalnog tržišta, s ciljem uklanjanja prepreka za iskorištavanje mogućnosti koje pruža Internet; od država članica zahtijeva se usklađenost zbog stvaranja istih uvjeta za nove audiovizualne medije u svim državama članicama, zaštite djece i potrošača, zaštite medijskog pluralizma, borbe protiv rasne i vjerske mržnje, očuvanje kulturne raznolikosti…

Nova Strategija je u fazi izrade, a iz Ministarstva kulture također ističu da na svojem webu redovito objavljuju pozive na dostavu projekata koji se financiraju sredstvima iz europskih fondova (www.esf.hr, www.strukturnifondovi.hr).

-Naglašavamo i da je u ovom trenutku raspisan poziv za dostavu mišljenja i prijedloga na nacrt Javnog poziva za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2018. godini, kao rezultat intenziviranja uspješne suradnje Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva, između ostalog i zbog jačanja područja nakladništva i knjižarstva pogođenog krizom, završava Šiško.

Kulturni programi kao turistički adut

Kulturni turizam jedan je od ključnih proizvoda hrvatskog turizma. U skladu s tim, Hrvatska turistička zajednica kontinuirano potiče kreiranje novih kulturnih sadržaja putem niza poticajnih mjera. Danas na globalnoj razini oko 40% svih međunarodnih putovanja uključuje komponentu kulture, a kulturna baština ima utjecaja na oko trećinu naših gostiju pri izboru destinacije. Rezultati posljednjeg istraživanja TOMAS ljeto 2017. navode da su kulturne aktivnosti jedna od najčešćih aktivnosti stranih turista prilikom boravka u hrvatskim destinacijama.

Kako Hrvatska turistička zajednica pomaže menadžerima u kulturi u promociji prema turistima? HTZ je unazad nekoliko godina održala niz edukacija među kojima ‘Razvoj i management kulturnog turizma’. Ove godine je objavljen Javni poziv za potpore događanjima, putem kojeg će se dodjeljivati bespovratna novčana sredstva za događanja na teritoriju Republike Hrvatske od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju. Za ovu namjenu predviđeno je 6.500.000,00 kuna kroz tri glavne mjere programa, obavještavaju iz HTZ-a. Prošle godine od odobrenih projekata, izdvajaju 68. Dubrovačke ljetne igre, 51. Đakovačke vezove, 52. Vinkovačke jeseni, Korčulanski barokni festival.

Muzejske priče

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti ima jednu od najvećih medijskih fasada, kada govorimo o muzejima u ovom dijelu Europe, a na njoj svi prolaznici mogu vidjeti umjetničke video radove. Jedan je od naših prvih primjera popularizacije kulture. Mr.sc. Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja, objašnjava nam da se sve do prošle godine broj posjetitelja muzeja u Republici Hrvatskoj povećavao. S brojem od oko 4,5 milijuna došli smo do broja posjetitelja koji je izjednačen s brojem stanovnika, i to je vrlo dobar pokazatelj. No, naš je cilj da broj posjetitelja bude i do 2 ili 3 puta veći od broja stanovnika, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama zapadne i sjeverne Europe.

U MSU publika jako voli tzv. crossover programe poput Ljeta u MSU koje uključuje posjet izložbi, kino projekciji i rock koncerte na krovu muzeja, sve s jednom ulaznicom. -Mišljenja sam da ima još jako puno mogućnosti za razvoj; muzeji su idealni partneri sektoru obrazovanja i sektoru turizma. Potrebno je razvijati tržište – otvarati kvalitetne galerije, organizirati sajmove umjetnina i poticati kolekcionarstvo. Bilo bi dobro organizirati međunarodno jake programe u našim turističkim destinacijama izvan sezone – upućuje Pintarić.

Danas na globalnoj razini oko 40% svih međunarodnih putovanja uključuje komponentu kulture, a kulturna baština ima utjecaja na oko trećinu naših gostiju pri izboru destinacije.

Kulturni proizvodi – izazovi popularizacije

Pintarić napominje i da oni anketiraju publiku te osluškuju želje posjetitelja, a najveći potencijal je u edukaciji. -Osmislili smo tako program Avantura u Muzeju, za djecu vrtićke dobi, te za osnovnu školu i srednjoškolce. Vidjeli smo da je publika vrlo zainteresirana za dizajn te smo započeli s programom Upoznaj dizajnera u MSU i za sada su reakcije vrlo dobre. No, treba imati na umu, kada govorimo o popularizaciji kulture, da je vrlo važno ne snižavati stručne kriterije. Upravo u tome i jesu izazovi kulturnog menadžmenta, kako težiti savršenstvu u struci, kako kompleksne umjetničke poruke komunicirati s javnošću, a istovremeno biti i financijski održiv – zaključuje iz kuta MSU.

Mr.sc. Vesna Jurić Bulatović, voditeljica odjela marketinga i PR-a u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, slaže se i ističe kako su upravo to posebnosti kulturnog tržišnog komuniciranja. -Mi moramo imati distinkciju u komunikaciji. Ne smije se izgubiti dignitet institucije zbog prodaje kulturnog projekta. Naša je misija poduka i edukacija, da što veći broj posjetitelja nešto nauči, da se stvori kvalitetna muzejska publika, promiču novi modeli suradnje. To ne smije biti samo prodaja.

Jurić Bulatović navodi i kako je upravo to balansiranje ‘delikatnosti’ industrije i tržišne moderne logike najveći izazov ‘kulturnih managera’. Kako u uvjetima današnje hrvatske i šire ekonomije pronaći dobre partnere s kojima se vrijednosno slažete, koji će prepoznati vrijednost vašeg proizvoda i predstaviti ih široj javnosti, producirati isto s malim budžetom, a postići što veće rezultate i imati visoku razinu produkcije, suvremenu komunikaciju, uz dignitet struke?

-Neophodni su iznimni odnosi sa svijetom biznisa, od kojih i sami manageri u kulturi uče. S time se u MUO posebno ponose i navode da im je to core business, te da su prepoznati kao kvalitetni poslovni partneri na globalnoj razini. Napominje da interni stručnjaci formiraju programe, naravno, ovisno o muzejskoj zbirci, no i uvelike reagiraju na aktualnosti iz javnog okruženja, mišljenja je Jurić Bulatović.

Kultura nije samo potrošač, već naprotiv, generator razvoja.

Marketing u kulturi – doživljaj i stvaranje novih vrijednosti

Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica tvrtke Muze, govori da je došlo vrijeme za kreativne muzeje, kreativne gradove, atrakcije i destinacije. U trenutku osnutka tvrtke Muze 2005. godine bili su jedina tvrtka koja je sjedinila znanja i vještine koje spajaju dva velika i značajna sektora, kulturu i turizam, s ciljem stvaranja novih vrijednosti i novih kulturnih i baštinskih doživljaja. Kultura stvara vrijednosti za zajednicu – inovaciju, kreativnost, društvenu korisnost i angažiranost, osnažuje se socijalna odgovornost, odgovornost prema užoj i široj zajednici.

Vera Jergović Bolanča, voditelj marketinga, prodaje i odnosa s javnošću Tvrđave Kulture Šibenik, potvrđuje tu tezu: -Cilj je uključiti što više malih i srednjih poduzetnika u razvoj i ponudu sadržaja, proizvoda i usluga na šibenskim tvrđavama. Nadalje ističe kako imaju vrlo velik izazov kvalitetno komunicirati: obraćaju se širokom spektru ljudi koji su motivirani različitim potrebama i pobudama i dio su različitih kulturoloških miljea. Nemate jedan target i da ulazite u dubinu samo tog mindseta.

Kultura nije samo potrošač, već naprotiv, generator razvoja. Vrijednost branda u kulturi gradi se sa svakim kontaktom korisnika s određenim kulturnim ‘proizvodom’, putem iznimnih doživljaja koje on u njemu izaziva, a ne samo oslanjajući se na fizičke karakteristike nekog baštinskog kompleksa, umjetnine ili slično. Svako iskustvo prije, za vrijeme i nakon posjeta nekom baštinskom području ili kulturnom događanju ima snažnu ulogu u definiranju i ispunjenju obećanja koje je komunicirano brandom tog kulturnog proizvoda. Doživljaj je ključ branda u području kulture, zaključuju. Šibenska Tvrđava mnogo je napravila upravo u području jedinstvenih doživljaja i očuvane baštine.

Ansambl LADO – glavni promotor hrvatskog folklora u Hrvatskoj i svijetu

Tradicijska kultura odraz je identiteta nekog naroda, ali i ulog u budućnost kroz promicanje kulture vlastite zemlje. Kada govorimo o očuvanju i predstavljanju bogate hrvatske folklorne umjetnosti, pomislimo na nekoliko profesionalnih ustanova koje se time bave, a koje su financirane iz državnog proračuna. Jedna od njih je i Ansambl LADO, jedini profesionalni folklorni ansambl u Hrvatskoj.

Uz zajedništvo na pozornici zahvaljujući kojem je iza LADA preko 5.000 nastupa održanih u Hrvatskoj i svijetu, valja spomenuti i timski rad zaposlenika koji omogućuje da ovi umjetnici besprijekorno predstavljaju tradicijsku kulturu naše zemlje. Sva sredstava koja prikupi tijekom godine LADO ulaže u obnavljanje riznice narodnih nošnji, rekvizite i ostale materijale potrebne za neometano funkcioniranje ustanove, unaprjeđivanje samog programa i realizaciju planiranih projekata. Uspjeh bi bio još bolji kada bi postojao veći interes korporativnog sektora za uključivanje LADA u svoja događanja – kroz održavanje koncerata za zaposlenike i poslovne partnere, preko nastupa na sajmovima do sponzorske suradnje.

Ove se godine obilježava Europska godina kulturne baštine. Uz ostala različita događanja, LADO predstavlja novi program pod nazivom Ideju regruti, koji će svoju zagrebačku premijeru doživjeti 13. svibnja u Lisinskom, a jadransku u pulskoj Areni u srpnju, čime će simbolično spojiti materijalnu i nematerijalnu baštinu. -U 69 godina postojanja, LADO je postao brand i glavni promotor hrvatskog folklora u Hrvatskoj i svijetu te izvor inspiracije mnogim amaterskim društvima i profesionalnim plesačima i glazbenicima. Sve osvojene nagrade i priznanja su vjetar u leđa ovoj ustanovi i pokazatelj da se predanošću i profesionalizmom svih zaposlenika koji djeluju timski može postići puno, čak i u području koje nije dio popularne kulture – zaključio je Krešimir Dabo, ravnatelj Ansambla LADO.

Gdje smo u svjetskim trendovima?

C2B, ‘Culture to Business’, znači da nije više situacija da biznis financira kulturu, nego kultura ide ususret biznisu i stvara dodanu vrijednost, dakle postaje biznis. U tom pogledu naš je dojam da kaskamo za svijetom, no promjene su se ipak počele događati. Sve je manje direktnih javnih sredstava za kulturne projekte, a EU fondovi npr. traže umrežavanje, partnerstva, i to već samo po sebi stvara potrebu za drugačijim promišljanjem i pristupom, mišljenja je Vedran Galić, direktor u G.A.D. Produkciji.

Zagreb zaista ima ozbiljan budžet za kulturu i pritom mnogi festivali, udruge i pojedinci u određenom dijelu dobivaju sredstva za svoje projekte. Ono što nedostaje jest sigurno i status koji kultura ima izvan ministarstava i javnih institucija, zato jer se kulturu još uvijek nerijetko doživljava kao nešto statično, nekomunikativno, uspavano, besperspektivno. Sponzori stoga teško vide potencijal povezivanja različitih sektora i jačanja projekata kroz to, pa posljedično i gospodarstva, te se u konačnici teško odlučuju na sponzorstva.

-Ozbiljno kasnimo u odnosu na svjetske trendove. Kroz mnoge godine premalo se ulagalo u tu sferu, odjeli za turizam snažnije bi trebali surađivati s odjelima kulture, bilo da se radi o državnoj razini ili razini lokalne zajednice. Mi u G.A.D.-u kulturno-turističkim projektima poput ‘Dvorišta’ na Gornjem gradu u Zagrebu ili ‘Kantuna’ na otoku Rabu, nudimo primjere i modele kako je kulturne proizvode moguće kreirati, osmisliti i realizirati i kako je njima moguće upravljati u privatnom sektoru. No, realno ozbiljniji napredak neće biti moguć dok se ne donese krovna strategija razvoja. Pozitivno je da takva inicijativa postoji. Hrvatska kao tranzicijska zemlja ‘boluje’ i od puno deklarativnih strategija i planova koji se ili ne provode ili nisu provedivi na terenu – smatra Galić.

Iza kulisa

Svijet glazbe – Glazba je, kroz proces internetizacije, doživjela snažni proces sveprisutnosti i svedostupnosti. I stoga se nameće doista opravdano pitanje, zašto kupovati ulaznicu i zašto ići do koncertne dvorane, kad sve to mogu imati i u komforu svojega naslonjača? Sada su glazbene institucije te koje moraju doći vama u dom, proaktivnim pristupom nametnuti se, potaknuti i stvoriti potrebu. Danas nije tako neuobičajeno vidjeti i najpoznatije kulturne institucije u svijetu, da upravo oni, čak i vrlo radikalnim gerilskim pristupom, flash mobovima i drugim sličnim akcijama pokušavaju privući pozornost, doći do publike, a time i do potencijalnih sponzora.

Sadržaj je, pritom, taj koji je ostao nepromijenjen, Zagrebačka filharmonija i dalje svira u koncertnim frakovima i s leptir-mašnama, ali su alati upravljanja i prezentacije novi, drukčiji, dinamičniji i proaktivniji. Često djelatnici u kulturi imaju dobru ideju, ali ne razumiju ove procese i, nažalost, u konačnici, ne dogodi se ništa – ili nešto, ali s nezapaženim, nepopraćenim, jednokratnim, ‘preskupim’, neodrživim ili u bilo kojem drugom pogledu neuspjelim ishodom.

– Zanimljivo je da naši ljudi zapravo vole kulturu i žele biti vjerni konzumenti kulturnih proizvoda. U konačnici imate niz dobrih primjera iz prakse poput Off ciklusa kojega realiziramo u partnerstvu sa Zagrebačkom filharmonijom – i za koji se redovito traži karta više. No zbog nestabilne ekonomske situacije narušen je status toga urbanog, građanskog sloja koji najviše konzumira takve kulturne sadržaje. Osim toga, premalo se ulaže u sustavni odgoj publike, ističe Galić iz G.A.D. Produkcije.

Nikolina Božić, organizator marketinga i promidžbe u Koncertnoj dvorani Lisinski, govori da se institucije i drugi organizatori, uključujući i Lisinski, susreću se s jednakim problemima: nezainteresiranošću mlade publike, nedostatku sponzora i pokrovitelja te nedovoljnom podrškom medija, naročito na koncertima klasične glazbe.

Iza filmskog platnaGordana Restović, ravnateljica Pula Film Festivala, govori iz ‘filmskog kuta’. -Uvijek usklađujete programsku, organizacijsku i financijsku stranu, želimo da bude raskošno u svakom detalju, sa zvijezdama i prepuno medija, međutim, najčešće je to vrlo teško financijski zaokružiti. Iznalaženje sponzora je sve zahtjevnije. Morate biti profesionalni i prema svim filmskim djelatnicima jednaki. Oni na vašem festivalu prikazuju nešto što su dugo stvarali, promišljali i što je za njih najvažnija stvar u tom trenutku. Tehničke mogućnosti moraju biti savršene i ne smije biti greške. Razočarat ćete šest tisuća gledatelja u areni i autoru napraviti neprocjenjivu štetu. Morate uvažavati filmske djelatnike i njihova razmišljanja iz kojih stalno učite, ali i balansirati sa svim onim ograničenjima koja imate.

Kazališna pozornicaAna Fatović, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću u zagrebačkom Gradskom kazalištu Trešnja, daje konkretne podatke. U Hrvatskoj je 2005. godine djelovalo svega 66 kazališta, od kojih tek 22 profesionalna i 31 amatersko. Danas na našem području imamo čak 176 kazališta od kojih 120 profesionalnih i 56 amaterskih. Već samo u toj činjenici možemo iščitati da postoji velik interes za kazališnu umjetnost. Veliki su prijepori u kazališnoj djelatnosti između zadovoljavanja potreba potrošača i proizvodnje umjetnosti radi kreativnog i umjetničkog propitkivanja. U Kazalištu Trešnja proces formiranja proizvoda još je specifičniji jer su publika djeca, stoga se osim umjetničkih i estetskih kriterija mora voditi računa i o primjerenosti dramskog uprizorenja i o ‘zahtjevima’ nove generacije.

Bogat i vibrantan program 69. dubrovačkog festivalskog ljeta

Podizanjem zastave Libertas i uz stihove Himne slobodi i ovo će ljeto, 10. srpnja, biti otvorene Dubrovačke ljetne igre, najveći i najvažniji hrvatski kulturno-umjetnički festival. U 47 ljetnih dana na povijesnim će trgovima, parkovima, palačama, crkvama i tvrđavama grada Dubrovnika gotovo 2.000 umjetnika iz cijelog svijeta izvesti više od 80 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa pred publikom od približno 60.000 domaćih i inozemnih gledatelja.

-Naša su misija mobilnost i komunikativnost ideja, privlačenje novih publika, promoviranje mladog umjetničkog naraštaja, umrežavanje hrvatskih i europskih umjetnika te propitivanje nove ambijentalnosti s naglaskom na afirmaciji interdisciplinarnih i edukacijskih programa. S punim povjerenjem u svoj tim i uz istovjetnu viziju krećemo prema zajedničkom cilju, promičući hrvatske ponajbolje umjetničke vrijednosti, inzistirajući na međunarodnoj prepoznatljivosti i bivajući konkurentni suvremenim trendovima, ali ne nauštrb ekskluzivnog programa kakav se u Dubrovniku njeguje već 69 godina – kazala je intendantica Dora Ruždjak Podolski uoči svoje prve sezone na čelu festivala.

Ukupan program festivala dostupan je na mrežnim stranicama www.dubrovnik-festival.hr, a ulaznice su već u prodaji preko servisa ulaznice.hr.

Dubrovačke ljetne igre, kao središte hrvatskog i svjetskog duha i kulture, kao mjesto stvaranja, a ne gostovanja, mjesto susreta, ideja i novih umjetničkih izričaja, podupiru Ministarstvo kulture, Grad Dubrovnik, Dubrovačkoneretvanska županija, turističke zajednice te sponzori Mastercard, HEP, Tele2, Ford, Croatia osiguranje, Jadranski luksuzni hoteli, OTP banka, Zračna luka Dubrovnik i brojni drugi, kako bi zajedno ostvarili ovaj najprestižniji kulturni događaj u Hrvatskoj.

Privatno-javna partnerstva predstavljaju dobru opciju za budućnost i upravo se kroz sudjelovanje privatnog sektora može doći do ‘poticanja’ tržišta kulture.

Kreativni pothvati pojedinaca

Zagrebačke Coprnjice nude tajanstveni obilazak zagrebačkim gornjim gradom uz ‘drugačiji prikaz povijesti’ i primjer su poduzetničkog pothvata. Priča je pokrenuta uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba i Muzeja grada Zagreba.

-Trudimo se ulagati u kostime i unaprjeđivati svoje pripovjedačke i izvedbene sposobnosti. No od samih početaka jedna stvar ostala je nepromijenjena, a to je fokus naše priče: žena kao vještica. Savjetujemo svima koji se žele okušati u pothvatima da krenu iz vlastitog hobija, interesa, stvari oko kojih su strastveni. Početak kreiranja kulturnog proizvoda jest naš vlastiti stav prema proizvodu – ističe Martina Findrik, mag.hist., general manager tvrtke Omnes artes. Sve je stvar tradicije te dugoročnog rada i promišljanja, tako da ne treba očekivati promjene preko noći. Privatno-javna partnerstva predstavljaju dobru opciju za budućnost i upravo se kroz sudjelovanje privatnog sektora može doći do ‘poticanja’ tržišta kulture.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se